Add parallel Print Page Options

Ovo je poruka protiv Ninive[a], zapis o viđenju koje je imao Nahum iz sela Elkoš.

Bog je ljut na Ninivu

BOG je ljubomoran[b], on je osvetnik.
    Osvećuje se, gospodar je srdžbe.
BOG kažnjava svoje protivnike
    i ostaje ljut na njih.
BOG se ne razljuti olako,
    ali je vrlo moćan.
Zato BOG neće dopustiti
    da krivac prođe nekažnjeno.
On se kreće u vihoru i oluji,
    a oblaci su kao prašina
    što mu se podiže oko stopala.
Bojnim pokličem prijeti moru pa ga isušuje.
    On čini da presuše sve rijeke.
Osušilo se zelenilo Bašana i Karmela,
    uvenuli su cvjetovi Libanona.
Pred njim se tresu gore i tope brda.
    Pred njim drhti zemlja;
    čitav svijet i svi koji u njemu žive.
Tko može preživjeti njegovu ljutnju?
    Tko može podnijeti njegov gnjev?
Njegova srdžba izlijeva se kao lava,
    pred njim pucaju stijene.

BOG je dobar.
    Utočište je u vrijeme nevolje.
    Štiti one koji se k njemu sklanjaju.
Poplavom će dokrajčiti svoje neprijatelje[c],
    u tamu će protjerati protivnike.

Što to smišljate protiv BOGA?
    Stat će on na kraj vašim spletkama.
    Nitko mu se ne može dvaput usprotiviti.
10 Zapleteni kao trnje
    i pijani od svog vina,
    izgorjet ćete kao suha trava.
11 Iz tebe je, Ninivo, potekao onaj
    koji smišlja zlo protiv BOGA,
    zlonamjerni savjetnik.

12 Ovako kaže BOG:
»Iako su Asirci snažni i mnogobrojni,
    bit će pokošeni i više ih neće biti.
Iako sam te ponizio, moj narode,
    više te neću ponižavati.
13 Potrgat ću zategnuto remenje
    da padne njihov jaram s tebe.«

14 Kralju Asirije, BOG je zapovjedio za tebe:
    »Nećeš imati potomaka da nose tvoje ime.
Uništit ću drvene kipove i metalne idole
    u hramu tvojih bogova.
Grob ću ti pripremiti
    jer si vrijedan prijezira.«

15 Gle, preko planina dolazi glasnik
    koji donosi radosnu vijest,
    koji objavljuje da je došao mir!
Judo, slavi svoje svetkovine
    i ispunjavaj svoje zavjete!
Zlikovci te više neće napadati,
    potpuno su uništeni.

Footnotes

  1. 1,1 Niniva Glavni grad Asirskog Carstva. Asirija je uništila Izrael 722. – 721. godine pr. Kr.
  2. 1,2 ljubomoran Ne dopušta štovanje drugih, tj. lažnih bogova.
  3. 1,8 svoje neprijatelje Prema starogrčkom tekstu. Hebrejski tekst navodi: »njezino mjesto«.

Budućnost Jeruzalema

Teško buntovnom, oskvrnutom
    i nasilničkom gradu!
Ne sluša nikoga
    i ne prihvaća stegu.
U BOGA se ne pouzdaje,
    svom Bogu ne prilazi.
Gradski službenici su kao ričući lavovi
    i njegovi suci kao gladni vukovi
koji uvečer kreću u lov
    i do jutra sve pojedu.
Proroci su mu bahati i podli,
    svećenici oskvrnjuju što je sveto,
    zakon krše i izvrću.
Ali u gradu je pravedni BOG,
    on nikad ne postupa krivo.
Iz jutra u jutro dijeli pravdu,
    svakog svitanja bez propusta.
Ali nepravedni i dalje griješe,
    nimalo se ne srame.

Bog kaže: »Uklonio sam narode,
    kule i zidine su im razorene.
Opustošio sam im ulice,
    više nema prolaznika.
Uništio sam im gradove,
    sada su bez stanovnika.
Mislio sam da ćete me poštovati
    i da ćete prihvatiti odgoj.
Tada ne bih uništio vaš dom
    niti vas toliko kažnjavao.
Ali vi ste se i dalje trudili
    u svemu postupati pokvareno.«

»Zato me čekajte«, govori BOG,
    »do dana kad ću doći kao sudac.
Odlučio sam okupiti narode
    i sabrati kraljevstva,
da na njima iskalim svoj bijes
    i svu žestinu svoje srdžbe.
Vatra moje ljubomore
    progutat će cijeli svijet.«

»Zatim ću narodima dati čiste usne,
    da svi mogu zazvati BOŽJE ime
    i složno mu služiti.
10 S druge strane kušanskih rijeka,
    štovatelji iz moga raspršenog naroda,
    donosit će mi žrtvene darove.
11 Tada se, Jeruzaleme, više nećeš sramiti
    zbog svega što si učinio protiv mene.
Uklonit ću tvoje bahate hvalisavce
    pa se više nećeš uzoholiti
    na mojoj svetoj gori.
12 U tebi ću ostaviti ponizne i skromne
    koji se za pomoć uzdaju u BOŽJE ime.
13 Preostali Izraelov narod
    neće činiti zlo niti govoriti laži,
    niti se prevarama baviti.
Bit će poput ovaca koje spokojno pasu i odmaraju,
    a da ih neprijatelji ne zastrašuju.«

Radosna pjesma

14 Pjevaj na sav glas, Jeruzaleme[a]!
    Viči radosno, Izraele!
    Veseli se svim srcem, Jeruzaleme!
15 BOG je povukao presude protiv tebe
    i otjerao tvoje neprijatelje.
BOG je s tobom, Kralj Izraelov,
    više se nećeš bojati nesreće.

16 U to vrijeme Jeruzalemu će biti rečeno:
    »Ne boj se, grade na Sionu, nemoj klonuti!
17 S tobom je tvoj BOG,
    kao junak koji ti donosi pobjedu.
Nad tobom će se radovati,
    svojom ljubavlju će te umiriti,
nad tobom će se veseliti, pjevajući,
18     kao u dane proslave.«[b]
Bog kaže: »Odagnat ću od tebe nevolju,
    da više ne podnosiš sramotu.
19 U to vrijeme kaznit ću sve tvoje tlačitelje.
    Spasit ću ranjene i sabrati prognane.
Donijet ću im hvalu i čast u svakoj zemlji
    gdje su bili osramoćeni.
20 U to vrijeme odvest ću vas kući,
    u to vrijeme ću vas okupiti.
Učinit ću da vam iskazuju čast i hvalu
    svi narodi na zemlji.
Vratit ću vam blagostanje
    ispred vaših očiju.«
    Tako kaže BOG.

Footnotes

  1. 3,14 Jeruzaleme Doslovno: »kćeri Sione«. Isto u sljedećoj rečenici.
  2. 3,18 kao … proslave Prema starogrčkom i sirijskom tekstu.

Ovo je zapis poruka proroka Jeremije, Hilkijinog sina. Jeremija je bio član obitelji svećenika iz Anatota[a], grada na području Benjaminovog plemena.

BOG je počeo govoriti Jeremiji u trinaestoj godini vladavine judejskoga kralja Jošije,[b] Amonovog sina. Nastavio mu se obraćati tijekom vladavine judejskoga kralja Jojakima, Jošijinog sina, pa sve do trenutka kad je narod bio protjeran iz Jeruzalema i odveden u zatočeništvo. Dogodilo se to u petom mjesecu jedanaeste godine vladavine judejskoga kralja Sidkije, Jošijinog sina.

Bog poziva Jeremiju

Primio sam poruku od BOGA:

»Prije nego što sam te oblikovao
    u majčinoj utrobi, poznavao sam te.
Izabrao sam te i prije nego što si bio rođen.
    Postavio sam te za proroka narodima.«

»Ali, moj Gospodaru i BOŽE«, rekao sam, »ja ne znam govoriti pred drugima. Premlad sam.«

No BOG mi je rekao:

»Ne govori da si premlad
    jer morat ćeš ići svima kojima te šaljem
    i govoriti im sve što ti naredim da kažeš.
Ne boj se nikoga!
    Uz tebe sam i branit ću te.«
Tako mi je rekao BOG.

Zatim je BOG pružio ruku i dotaknuo mi usne. Rekao je:

»Evo, stavio sam svoje riječi u tvoja usta.
10 Danas ti dajem vlast
    u narodima i kraljevstvima
da čupaš i rušiš, razaraš i obaraš,
    te da potom gradiš i sadiš.«

Dvije proročke vizije

11 Čuo sam BOGA kako mi govori: »Što vidiš, Jeremijo?«

Odgovorio sam: »Vidim granu bademovog drveta.«

12 »Dobro vidiš«, rekao mi je BOG, »jer ja bdijem[c] nad svojom riječi, da je izvršim.«

13 Tada sam čuo BOGA i drugi put: »Što vidiš?«

Rekao sam: »Vidim lonac čiji se uzavreli sadržaj izlijeva sa sjevera.«

14 A BOG mi je tada rekao: »Sa sjevera će doći nesreća.
    Pogodit će sve ljude koji žive u ovoj zemlji.
15 Gledaj, sazivam sve narode sa sjevera«, rekao je BOG.

»Svi će doći i postaviti svoja prijestolja
    na ulaze grada Jeruzalema.
Navalit će na gradske zidine,
    napasti sve judejske gradove.
16 A ja ću objaviti presudu protiv svog naroda
    jer su zli i mene su napustili.
Drugim bogovima prinosili su žrtve,
    klanjali se kipovima koje su sami načinili.«

17 »A ti, ustani i spremi se!
    Stani pred narod i govori im,
    reci im sve što ti naredim.
I nemoj ih se bojati,
    ili ću ti dati razlog da ih se bojiš.
18 Danas sam te pretvorio u čvrst grad,
    u stup od željeza, u zid od bronce.
Dižeš se protiv cijele zemlje,
    na kraljeve Jude i narodne poglavare,
    na svećenike i narod cijele zemlje.
19 Svi će se oni protiv tebe boriti,
    ali neće te poraziti.
Jer, ja sam uz tebe i branim te«,
    rekao mi je BOG.

BOG osuđuje Judu zbog nevjere

Primio sam poruku od BOGA: »Idi u Jeruzalem i reci svima što govori BOG:

Sjećam se kad ste bili mlad narod,
    kako ste mi bili vjerni.
    Voljeli ste me kao mladenka.
Slijedili ste me kroz pustinju,
    gdje nije bilo usjeva.
Izraelci su BOGU bili svetinja,
    prvi plodovi njegove žetve.
Svi koji su ih poželjeli načeti,
    bili su proglašeni krivima i kažnjeni.«
    Tako mi je rekao BOG.

Slušaj poruku BOGA, rode Jakovljev,
    poslušajte, sva plemena Izraelova!

Ovako vam kaže BOG:
»Što su mi zamjerili vaši preci,
    zašto su me napustili?
Štovali su bezvrijedne idole
    pa su i sami postali ništavni.
Nisu se pitali: ‘Gdje je BOG,
    koji nas je izveo iz Egipta,
proveo nas kroz golu pustoš,
    kroz zemlju pustinja i provalija,
kroz zemlju suše i duboke tame,
    zemlju kojom nitko ne putuje,
    kraj u kojem nitko ne stanuje?’

Doveo sam vas u zemlju obilja,
    da uživate u njenim plodovima i dobrima.
Ali vi ste zagadili moju zemlju,
    moj posjed učinili odvratnim.
Svećenici nisu pitali: ‘Gdje je BOG?’
Poznavatelji zakona mene nisu poznavali,
    vođe naroda protiv mene su se pobunili.
Proroci su govorili u ime lažnog boga Baala,
    išli su za stvarima koje im nisu mogle pomoći.«

»Stoga, sad opet dižem tužbu protiv vas«,
    rekao je BOG,
    »vodit ću parnicu i protiv vaše unučadi.
10 Prijeđite preko mora na otok Cipar,
    pošaljite nekog u Kedar, da pomno razmotri.
Vidjet ćete da nikad prije vas
    nitko nije kao vi postupio.
11 Je li ikad neki narod promijenio svoje bogove
    premda su štovali idole?
A moj je narod prezreo svog slavnoga Boga,
    zamijenio ga štovanjem bezvrijednih idola.
12 Nebesa, zgražajte se nad tim,
    drhtite u šoku od silnog užasa!«
    Tako je rekao BOG.

13 »Moj je narod kriv za dvostruko zlo:
    ostavili su mene—izvor žive vode,
a štovali su lažne bogove—napukle bunare
    koji ne mogu zadržati vodu.«

14 »Izrael nije sluga niti je rođen kao rob.
    Pa zašto ih neprijatelji odvode kao zatočenike?
15 Kao lavovi, na njega su rikali
    i njegovu zemlju opustošili.
    Gradovi su mu spaljeni i prazni.
16 Vojske iz Memfisa i Tahpanesa[d]
    glavu su vam smrskale.
17 Sami ste krivi za svoju nesreću
    jer ste prezreli svog BOGA
    koji vas je dobrim putem vodio.
18 Izraelci, je li vam pomoglo
    što ste išli u Egipat i pili vodu iz Nila?
Je li vam pomoglo
    što ste išli u Asiriju i pili iz Eufrata?
19 Krivo ste činili i bit ćete kažnjeni.
    Nesreća će se na vas svaliti,
    a vi ćete iz toga morati učiti.
Shvatite kako je loše svog BOGA prezreti
    i ne imati strahopoštovanja prema meni.«
    Tako je rekao Gospodar BOG Svevladar.

20 »Davno sam slomio vaš jaram
    i pokidao vaše lance,
    ali rekli ste: ‘Nećemo ti služiti!’
No svuda ste se, kao prava bludnica,
    klanjali drugima, i gore na uzvisinama
    i dolje pod krošnjama.
21 Posadio sam vas kao biranu lozu,
    nikli ste iz najboljeg sjemena.
Kako ste onda izrasli
    u divlju lozu loših plodova?
22 Ako se i lužinom, s puno sapuna operete,
    još će uvijek biti vidljiva mrlja vaše krivnje.«
    Tako je rekao Gospodar BOG.

23 »Kako možeš reći: ‘Nisam se pokvario,
    nisam se pred kipovima Baala klanjao?’
Gledaj što si u dolini[e] učinio,
    razmisli kako si postupao.
Kao brza deva što trčkara uokolo,
    i ti se predomišljaš bezglavo.
24 Kao divlja si pustinjska magarica,
    što žudno njuši vjetar u vrijeme parenja
    i nitko je ne može obuzdati kad se tjera.
Svaki će je željni mužjak naći,
    laka je meta u vrijeme parenja.
25 Ne trči toliko za idolima,
    da ti se obuća posve istroši
    i grlo sasvim osuši.
Ali ti kažeš: ‘Ništa od toga.
    Volim tuđe bogove.
    Njih ću slijediti.’«

26 »Kao što je lopova sram kad ga uhvate na djelu,
    tako bi se i narod Izraela trebao posramiti,
    i svi njegovi kraljevi, poglavari, svećenici, proroci.
27 Drvenim idolima govore: ‘Ti si mi otac’,
    kamenu izjavljuju: ‘Ti si me rodio.’
Okrenuli su mi leđa umjesto lice.
    Ali u nevolji me zovu: ‘Dođi i spasi nas!’
28 Ali gdje su vam idoli koje ste sebi napravili?
    Neka oni dođu i spase vas od nevolje!
    Judejci, imate bogova koliko i gradova!«

29 »S kojim pravom iznosite tužbe protiv mene?
    Svi ste se protiv mene pobunili.«
    Tako poručuje BOG.
30 »Nije pomoglo što sam vas kažnjavao,
    niste se popravili.
Svoje ste proroke mačevima sjekli,
    kao razjareni lav ih ubijali.«

31 Ljudi ovog naraštaja,
    obratite pažnju na riječ BOŽJU:
»Jesam li Izraelu bio kao pustinja,
    ili kao opasna mračna zemlja?
Zašto mi onda moj narod govori:
    ‘Slobodni smo ići svojim putem,
    više ti se nećemo vratiti’?
32 Djevojka ne zaboravlja svoj nakit,
    kao ni nevjesta svoju vjenčanicu.
A moj narod mene zaboravlja
    bezbroj puta, uvijek iznova.
33 Kako vješto nalazite nove ljubavnike!
    I najpokvarenije žene mogu učiti od vas.
34 Na vama je krv nedužnih siromaha,
    a niste ih našli da vam u kuću provaljuju.
35 A vi ipak tvrdite: ‘Nedužni smo.
    Bog se ne ljuti na nas.’
Zato ću vas sad optužiti za laž
    jer tvrdite da ništa niste skrivili.
36 Lutate uokolo tražeći pomoć,
    stalno olako mijenjate mišljenje.
Ali, bit ćete razočarani i Egiptom,
    kao što ste se razočarali Asirijom.
37 Bit ćete odvedeni iz Egipta[f],
    s rukama na glavama.
Bog je odbacio te narode kojima vjerujete
    i zato vam oni ne mogu pomoći.«

Nevjernica Izrael

»Ako se čovjek razvede od žene,
    a ona ode i uda se za drugoga,
on je više ne može primiti natrag
    jer bi zemlja bila zagađena nemoralom.[g]
A vi ste štovali mnoge idole,
    kao što bludnica ima mnoge ljubavnike.
Zašto mislite da mi se možete vratiti?«
    Tako mi je rekao BOG.

»Pogledajte gore na brdske goleti,
    postoji li mjesto gdje niste bili silovani?
Pored puta ste ih sačekivali,
    kao pljačkaš koji vreba u pustinji.
Zagadili ste zemlju bludom i nevjerom.
Zato kiše ne padaju
    i proljetni pljuskovi izostaju.
A vi ste i dalje poput prostitutke,
    ničega se ne sramite.
I još me zovete: ‘Oče moj,
    prijatelju iz ranog djetinjstva!’
I kažete: ‘Zar ćeš se uvijek ljutiti na nas?
    Hoće li ta srdžba zauvijek trajati?’
Evo, baš tako govorite,
    ali i dalje zlo činite
    koliko god možete.«

Dvije nevjerne sestre: Izrael i Juda

U vrijeme vladavine judejskoga kralja Jošije BOG mi je rekao: »Jesi li vidio sve što je nevjernica Izrael[h] učinila? Kako mi je bila nevjerna, kako me prevarila sa svakim idolom. Varala me svuda, na svakom uzvišenju, pod svakom krošnjom. Mislio sam da će mi se poslije svega vratiti, ali nije. Vidjela je to i njezina sestra, nevjernica Juda. Znala je da sam nevjernicu Izrael zbog preljuba otpustio s potvrdom o razvodu. No nije se uplašila, već se i sama ponašala kao prostitutka. Olako se prostituirala, a zapravo je onečistila zemlju. Štovala je bogove od kamena i drva kao da su joj ljubavnici. 10 Nakon svega, ta nevjerna sestra Juda nije se istinski vratila k meni. Samo se pretvarala«, rekao mi je BOG.

11 BOG mi je rekao i ovo: »Odmetnica Izrael ipak je pravednija od nevjernice Jude. 12 Idi i objavi ljudima na sjeveru da im ovo poručuje BOG:

‘Vrati mi se, nevjerni narode Izraela.
Vratite se i više se neću na vas mrštiti.
    Jer, ja sam vjeran’, rekao je BOG.
    ‘Neću se na vas zauvijek ljutiti.
13 Ali morate priznati svoju krivnju:
    pobunili ste se protiv svog BOGA.
Štovali ste idole drugih naroda,
    klanjali im se pod svakom krošnjom.
Niste se meni pokorili.’«
    Tako mi je rekao BOG.

14 »Vratite mi se, vi nevjerna djeco«, govori BOG, »jer sam pokazao da sam vaš pravi gospodar. Uzet ću po jednu osobu iz svakoga grada, po dvoje iz svake proširene obitelji, i dovesti ih natrag na Sion. 15 Postavit ću vam vođe[i] koji su mi po volji. Oni će vas voditi svojim znanjem i mudrošću, i 16 bit će vas mnogo u cijeloj zemlji«, rekao je BOG.

»U to vrijeme više se neće govoriti: ‘Sjećam se kad smo imali Kovčeg BOŽJEGA Saveza.’ Ljudi o njemu neće razmišljati, neće ga se sjećati, neće im nedostajati, neće imati potrebu napraviti drugi. 17 Jeruzalem će se tada zvati ‘BOŽJE prijestolje’ i svi narodi će se tu okupljati u čast BOGU. Više nitko neće tvrdoglavo živjeti po svome. 18 Tada će se narod Jude i Izraela ujediniti. Vratit će se zajedno sa sjevera u zemlju koju sam dao u posjed njihovim precima.«

19 »Htio sam da mi budete kao djeca,
    da vam dobru zemlju dam u posjed,
    ljepšu no što imaju svi drugi narodi.
Mislio sam, zvat ćete me ‘Moj Oče’
    i uvijek me vjerno slijediti.
20 Ali, kao što nevjerna žena prevari muža,
    tako ste i vi mene prevarili,
    narode Izraela«, rekao je BOG.

21 Čuje se plač po brdskim goletima,
    naricanje i molitva naroda Izraela.
Jer, svog su BOGA zaboravili,
    krivim putem skrenuli.

22 »Vratite se, moja djeco nevjerna!
    Naučit ću vas kako da budete vjerni.«

»Samo recite ‘Vraćamo se k tebi
    jer ti si naš BOG.
23 Bilo je glupo štovati idole,
    uzalud stvarati buku po brdima.
    Samo naš BOG donosi Izraelu spas.
24 Otkad pamtimo, sramotni je bog Baal
    proždirao sve što su naši očevi imali;
    stada sitne i krupne stoke, sinove i kćeri.
25 Trebamo sami leći u svoj sram,
    neka nas sramota naša prekrije.
Mi i naši preci protiv svog BOGA smo griješili,
    odmalena pa do danas, svog BOGA nismo slušali.’«
»Ako se želiš vratiti, Izraele,
    vrati se meni«, rekao je BOG.
»Odbacite svoje odvratne idole,
    i više nemojte od mene odlutati.
Tada ćete moći prisezati vjerno i pravedno,
    iskreno se zaklinjati BOGOM.
Tada će narodi biti blagoslovljeni
    i svi će me slaviti i hvaliti.«

A ovako BOG govori ljudima Jude i Jeruzalema:

»Preorite svoje neobrađene njive
    i ne bacajte sjeme među trnje.
Predajte se BOGU,
    svoja srca promijenite.[j]
Inače, moj će gnjev na vas planuti,
    Judejci i jeruzalemski građani!
Poput vatre će se proširiti,
    nitko ga neće moći ugasiti,
    zbog svega zla što ste počinili.«

Judi prijeti propast sa sjevera

BOG kaže da Judi i Jeruzalemu objavite ovu poruku:

»Po cijeloj zemlji u rogove zatrubite!
    Vičite iz svega glasa i pozivajte:
    ‘Okupite se! Bježimo u utvrđene gradove!
Podignite zastavu da upućuje prema Sionu,
    bez oklijevanja u zaklon bježite.’
Jer, nesreću vam donosim sa sjevera,
    strašnu propast i razaranje.«

Lav je izašao iz svog brloga,
    krenuo je razarač naroda.
Napustio je svoj dom da vam zemlju opustoši.
    Gradovi će vam u ruševinama ležati, opustjeli.
Obucite crninu i glasno naričite:
    »Bog se još uvijek ljuti na nas!«

»Toga dana«, rekao je BOG,
    »svu hrabrost izgubit će kralj i poglavari,
    užasnut će se svećenici, zgroziti proroci.«

10 Tada sam rekao: »Ali, Gospodaru BOŽE, prevario si ljude Jude i Jeruzalema! Rekao si im: ‘Imat ćete mir’, a sad im je mač pod grlom.«

11 U to vrijeme, narodu Jude i Jeruzalema bit će rečeno:

»Vruć vjetar puše s brdskih goleti,
    obrušava se iz pustinje na moj narod.
Nije to ugodan vjetar što osvježava,
    niti onaj što zrnje od pljeve pročišćava.
12 Taj vjetar puno je jači
    i dolazi kad mu ja kažem.
    A sad ću izreći presudu protiv njih.«

13 Eno ih, nadiru kao oblaci,
    bojna kola su im kao vihor.
Konji su im brži od orlova.
    Propast ćemo! Teško nama!

14 Narode Jeruzalema, spasi se!
    Očisti svoje srce od svakog zla,
    ne smišljaj više opake planove.

15 Glasnik nosi zlokobnu poruku iz Dana,[k]
    i s efrajimskih brda[l] stižu loše vijesti:
16 »Reci svima da dolaze,[m]
    obznani u Jeruzalemu:
‘Neprijatelji nadiru iz daleke zemlje,
    dižu bojni poklič na judejske gradove.
17 Okružili su Jeruzalem kao čuvari
    što budno paze na polja pred žetvu.
Jer, Jeruzalem se protiv mene pobunio
    pa ga sad napadaju neprijatelji.’«
    Tako mi je rekao BOG.

18 »Na sebe si nesreću navukla,
    svojim životom, svojim djelima.
Tvoja te zloća dovela do gorke patnje,
    do boli koja prodire duboko u srce.«

Plač Jeruzalema

19 O, kakva tjeskoba, kakva tuga!
    Cijelog me svladala bol.
Muči me strah i srce divlje lupa,
    ne mogu šutjeti jer čujem zvuk roga
    što vojsku zove u boj.
20 Iza jedne nevolje već slijedi druga,
    cijela zemlja je opustošena.
Moji šatori su srušeni u trenu,
    šatorska krila su zgažena na tlu.[n]
21 Dokad ću gledati ratne zastave
    i slušati zvuk roga što zove u bitku?

22 »Moj narod je glup, mene ne poznaju.
    Kao budalasta djeca, ništa ne razumiju.
Vješti su kad smišljaju zlo,
    a ne znaju činiti dobro«, kaže Bog.

Propast na pomolu

23 Gledao sam zemlju,
    bila je bezoblična i kaotična.
    I s neba je svaka svjetlost nestala.[o]
24 Gledao sam planine,
    podrhtavale su, brda su se tresla.
25 Gledao sam, ali nije bilo ljudi
    i sve su ptice s neba odletjele.
26 Gledao sam, plodna zemlja bila je pustinja,
    a svi njeni gradovi ležali su u ruševinama
    pred BOGOM i njegovim gnjevom.

27 Jer, ovako kaže BOG:
    »Cijela zemlja bit će opustošena,
    ali ipak je neću potpuno uništiti.
28 Tugovat će zemlja,
    potamnjet će nebo.
Tako sam rekao i neću popustiti,
    odlučio sam, neću odustati.«

29 Kad čuje zvuk konjanika i strijelaca,
    sav narod Jude dat će se u bijeg.
Jedni će naći sklonište po spiljama,[p]
    drugi se sakriti po šikarama,
    a neki bježeći popeti u brda.
Svi će gradovi po Judi opustjeti,
    nitko više u njima neće živjeti.
30 Što to radiš, Judo opustošena?
    Zašto se u crveno oblačiš
    i svoj zlatni nakit stavljaš?
Zašto oči bojom ukrašavaš?
    Znaš da se uzalud uljepšavaš.
Tvoji te ljubavnici sad preziru, žele te ubiti.
31 Čujem urlik žene u trudovima,
    vrisak žene koja prvi put rađa.
To je glas kćeri Sion[q],
    bori se za dah, za pomoć moli.
    Govori: »Jao, meni! Dolaze me ubiti!«

Grijeh Jeruzalema

»Prođite ulicama Jeruzalema,
    dobro pogledajte i razmislite.
    Tražite po svim gradskim trgovima!
Nađete li jednu osobu
    koja postupa ispravno
i nastoji biti vjerna,
    sve ću oprostiti«, rekao je Bog.
»Iako se na živog BOGA zaklinju,
    ipak lažno prisežu.«

BOŽE, znam da od ljudi
    tražiš vjernost i iskrenost.
Judejce udaraš, ali njih ništa ne boli,
    satireš ih, odbijaju se promijeniti.
    Bezosjećajni su, neće se pokajati.
Mislio sam: »Samo siromašni su tako bezumni
    jer ne poznaju BOŽJA učenja i pravi put.
Otići ću poglavarima i s njima razgovarati,
    oni će sigurno BOŽJI zakon poznavati.«
Ali i oni su se pobunili protiv Boga
    i nisu mu htjeli služiti.
Zato će im prijetiti lavovi iz šume,
    napadat će ih vukovi iz pustinje.
Leopardi će vrebati blizu gradova,
    tko god izađe, rastrgat će ga.
Jer, mnogo puta su pogriješili,
    puno puta od Boga odlutali.

Bog kaže: »Judejci, zašto bih vam oprostio?
    Pa i vaša djeca već su me odbacila,
    zaklinju se bogovima koji nisu stvarni.
Dao sam im sve što trebaju,
    a ipak su me iznevjerili.
    Provode vrijeme u javnim kućama.
Oni su kao pohotni pastusi,
    za tuđim ženama njište.
Zar da ih takve ne kaznim?«
    pita BOG pa dalje kaže:
    »Takav narod zaslužuje osvetu.«

10 »Prođite brazdama vinograda,
    lozu kidajte, ali ne do kraja.
Uklonite nove grane
    jer ne pripadaju BOGU.
11 Jer, narodi Izraela i Jude
    potpuno su me iznevjerili«,
    rekao je BOG.

12 Ti su ljudi lagali o BOGU.
    Govorili su: »On nam neće ništa učiniti,
neće nas snaći nikakvo zlo,
    nećemo iskusiti ni rat ni glad.
13 Proroci su samo prazan vjetar[r],
    Božje riječi nema u njima.
    Zadesit će ih nevolje koje proriču drugima.«

14 Stoga, kaže BOG Svevladar:
    »Rekli su da ih neću kazniti.
Zato će moje riječi u tvojim ustima
    biti kao vatra, Jeremijo!
    Spalit će ih kao suho drvo.«
15 Narode Izraela, poručuje vam BOG:
    »Dovodim neprijatelje izdaleka,
    narod drevan i dugovječan.
To je narod čiji jezik ne poznajete,
    njihov govor razumjeti nećete.
16 Njihovi spremnici za strijele
    su kao otvoreni grobovi.
    Oni su prekaljeni ratnici.
17 Žetvu i hranu će uništiti,
    sinove i kćeri vam pobiti.
Otet će vam sitnu i krupnu stoku,
    proždrijeti grožđe i smokve.
Mačevima će vam razoriti gradove,
    sve vaše neosvojive utvrde.«

18 »Ali čak ni tada«, kaže BOG, »neću dopustiti da vas potpuno unište. 19 Jeremijo, pitat će te: ‘Zašto nam je sve ovo učinio naš BOG?’, a ti im reci: ‘Ostavili ste me i u svojoj zemlji služili stranim bogovima. Zato ćete sada služiti strancima u zemlji koja vam ne pripada.’«

20 »Obznani Jakovljevom narodu,
    objavi svima u Judeji:
21 ‘Poslušaj, glupi, bezumni narode.
    Imate oči, a ne vidite!
    Imate uši, a ne čujete!
22 A trebali biste se mene bojati’«,
    rekao je BOG.
»Preda mnom biste trebali drhtati od straha.
    Ja sam postavio pijesak moru kao granicu
    i ono nikad neće preko pijeska prijeći.
Valovi se valjaju, ali dalje ne mogu;
    iako silno huče, neće se preliti.
23 Ali ovaj narod je tvrdoglav i buntovan,
    napustili su me, s pravog puta skrenuli.
24 Judejci si nikada ne kažu:
    ‘Trebamo imati strahopoštovanja prema svom BOGU.
On nam osigurava kišu u jesen i proljeće
    i brine se da žetva bude u pravo vrijeme.’
25 Krivo ste radili pa ne uživate blagoslov,
    vaši grijesi lišili su vas svakog dobra.
26 Zlikovci su među mojim narodom.
    Vrebaju iz zasjede kao da love ptice,
    a u svoje zamke hvataju ljude.
27 Kao što je kavez pun ptica,
    njihove kuće pune su stvari
koje su prijevarom uzeli.
    Laganjem su postali bogati i moćni.
28 Uhranjeni su i skupo odjeveni,
    nema kraja njihovim zločinima.
Ne brinu se za siročad,
    ne brane prava siromašnih.
29 Zar da ih takve ne kaznim?«
    pita BOG pa dalje kaže:
»Takav narod zaslužuje osvetu.«

30     »Užasna, grozna stvar
    dogodila se u zemlji Judi.
31 Proroci lažno prorokuju,
    svećenici čine što im drago,
a moj narod baš tako voli!
    A što će biti kad tomu dođe kraj?«

Footnotes

  1. 1,1 svećenici iz Anatota Ovi su svećenici vjerojatno pripadali obitelji svećenika Abjatara, koji je bio vrhovni svećenik u vrijeme kralja Davida. Kralj Salomon poslao ga je u Anatot. Vidi 1 Kr 2,26.
  2. 1,2 trinaesta godina Jošijine vladavine To je 627. godina pr. Kr.
  3. 1,12 bdijem Hebrejska riječ za »bdjeti« slična je riječi za »bademovo drvo«. To je zato što su ljudi promatrali cvat bademovog drveta kao rani znak proljeća.
  4. 2,16 Memfis i Tahpanes Gradovi u Egiptu.
  5. 2,23 dolina Dolina Hinom pokraj Jeruzalema, u kojoj su Izraelci izvodili obrede žrtvovanja djece i druge obrede odvratne Bogu. Vidi Jr 7,31-32; 19,2-6; 32,35.
  6. 2,37 iz Egipta Doslovno: »iz ovoga«. Vjerojatno se odnosi na privremeni savez s Egiptom, ali također može značiti da će biti izvedeni iz Jeruzalema ili iz trenutne situacije.
  7. 3,1 Vidi Pnz 24,1-4.
  8. 3,6 Izrael Ovdje u značenju: Sjeverno Kraljevstvo Izrael (za razliku od Južnog Kraljevstva Juda). Sjeverno Kraljevstvo Izrael Asirci su razorili stotinjak godina prije nego što je Jeremija živio i djelovao u Judi.
  9. 3,15 vođe Doslovno: »pastire«.
  10. 4,4 Doslovno: »Obrežite se BOGU. Uklonite prepucij sa svojih srca«.
  11. 4,15 Dan Ljudi iz Danovog plemena živjeli su na sjevernoj granici Sjevernog Izraelskoga Kraljevstva te su bili prvi na udaru neprijatelja.
  12. 4,15 efrajimska brda Središnji dio Sjevernog Izraelskoga Kraljevstva.
  13. 4,16 Hebrejski je tekst nejasan.
  14. 4,20 šatorska … tlu Doslovno: »moje zavjese su uništene«.
  15. 4,23 Jeremija svoju zemlju uspoređuje s prizorima iz Post 1,1.
  16. 4,29 sklonište po spiljama Prema starogrčkom tekstu.
  17. 4,31 kći Sion Drugi naziv za Jeruzalem.
  18. 5,13 vjetar Igra riječi na hebrejskom jeziku. Riječ za »vjetar« ista je kao i riječ za »duh«.

Ovo je poruka koju je primio prorok Habakuk.

Habakuk se žali Bogu

Dokle ću zapomagati, BOŽE,
    a ti nećeš čuti?
Dokle ću vikati: »Nasilje!«,
    a ti nećeš spasiti?
Zašto puštaš da gledam nepravdu?
    Zašto samo promatraš zlostavljanje?
Uništavanje i nasilje su preda mnom,
    nastaju sukobi i svađe.
Zato je zakon popustio
    i pravda nikad ne pobjeđuje.
Zli nadvladavaju pravedne
    i zato se pravda iskrivljuje.

Bog odgovara Habakuku

»Pogledajte druge narode,
    pa ćete se zapanjiti i začuditi.
U vaše vrijeme učinit ću djelo
    u koje ne biste povjerovali
    da vam ga netko ispriča.

Evo, dižem Babilonce[a],
    okrutan i pohlepan narod.
Zemljom idu uzduž i poprijeko,
    tuđa boravišta zaposjedaju.
Oni su narod strašan i užasan,
    sami su sebi zakon i vlast.
Konji su im brži od leoparda,
    opakiji[b] od vukova u sumrak
dok jurišaju u napad.
    Konjanici im dolaze izdaleka,
doletjet će kao gladna orlušina
    što se na plijen obrušava.
Svi oni dolaze da bi činili nasilje.
    Njihove vojske nasrću kao pustinjski vjetar[c]
    i skupljaju zatočenike kao pijesak.
10 S kraljevima se izruguju
    i vladare ismijavaju.
S tvrđavama se poigravaju;
    dižu nasipe pa ih osvajaju.
11 Potom prolaze kao vjetar,
    odlaze dalje u napad.
    Vlastita snaga njihov je bog.«[d]

Habakuk se dalje žali

12 Zar ti nisi otpočetka,
    BOŽE moj, Sveče moj?
    Ti ne umireš.[e]
BOŽE, zar si ih ti postavio da provedu pravdu?
    Zar si ih ti, Stijeno, odredio da izvrše kaznu?
13 Tvoje su oči prečiste da bi gledale zlo
    jer ne podnosiš zlostavljanje.
Zašto onda trpiš podlace?
    Zašto šutiš kad opaki proždire
    pravednijega od sebe?

14 Učinio si da ljudi budu kao ribe u moru,
    kao morska stvorenja bez vladara.
15 Babilonski ih kralj sve lovi udicom i mrežom.
    Izvlači ih i skuplja pa se veseli i raduje.
16 Od svoje mreže živi u raskoši
    i časti se najboljim jelima.
Zato štuje svoju mrežu,
    prinosi joj paljene žrtve.
17 Zar će i dalje loviti vlastitom mrežom[f]
    i uništavati narode bez milosti?

Footnotes

  1. 1,6 Babilonce Doslovno: »Kaldejce«, aramejsko pleme koje je zavladalo u Babilonu. Kralj Nabukodonosor bio je pripadnik tog plemena.
  2. 1,8 opakiji Ili: »hitriji«.
  3. 1,9 Njihove … vjetar Hebrejski je tekst nejasan. Druga mogućnost prijevoda: »lica su im okrenuta prema naprijed«.
  4. 1,11 Potom … bog Druga mogućnost prijevoda: »Tada je duh prošao i otišao, a ja sam bio zapanjen: Ovome je njegova moć njegov bog.«
  5. 1,12 Zar … umireš Druga mogućnost prijevoda: »BOŽE, ti si uvijek bio moj sveti Bog! Sigurno nećemo umrijeti.«
  6. 1,17 Zar … mrežom Ili: »Zar će i dalje izvlačiti svoj mač«. Prema svitku iz Kumrana.