Bible in 90 Days
Daljnje upozorenje o preljubu
7 Sine, drži se mojih riječi
i pamti moje zapovijedi.
2 Čini što ti govorim, pa ćeš živjeti,
čuvaj moja učenja kao zjenicu oka,
3 priveži ih sebi za prst,
upiši ih u svoje srce.
4 Reci mudrosti: »Budi mi sestra!«,
a razumu: »Budi moj rođak!«
5 Oni će te čuvati od tuđe žene,
od slatkorječive preljubnice.
6 Jednom sam s prozora svoje kuće
gledao van, kroz rešetku.
7 Promatrao sam neiskusnu mladež
i primijetio mladića bez pameti.
8 Hodao je ulicom kraj njenog ugla
i krenuo prema kući grešne žene.
9 Bio je suton, pri kraju dana,
i spuštala se noćna tama.
10 Ususret mu je izašla žena
odjevena kao prostitutka,
s lukavim namjerama.
11 Bila je raspuštena i drska,
nije se držala svoga doma.
12 Čas na ulici, čas na trgu,
na svakom je uglu vrebala.
13 Mladića je dohvatila i poljubila
pa mu besramno rekla:
14 »Imam mesa od žrtve slavljenice,
ispunila sam svoje zavjete.[a]
15 Zato sam ti izašla u susret,
željno sam te tražila i našla.
16 Ukrasila sam krevet lijepim pokrivačima,
plahtama od egipatskog platna,
17 namirisala sam ga
smirnom, alojom i cimetom.
18 Hajde da do jutra ljubav vodimo,
da se ljubavlju naslađujemo!
19 Muža mi nema kod kuće,
na dalek put je otišao.
20 Ponio je sa sobom puno novca
i neće ga biti barem dva tjedna[b].«
21 Nagovorila ga je uvjerljivim riječima,
slatkorječivošću ga je zavela.
22 Nepromišljeno je za njom krenuo,
kao što vol ide na klanje,
kao što jelen upada u stupicu,
23 pa mu strijela probode utrobu,
kao ptica koja ulijeće u zamku,
ne znajući da će ga koštati života.
24 Zato me slušajte, sinovi,
obratite pažnju na moje riječi!
25 Ne dajte srcu da skrene na putove grešne žene,
nemojte zalutati na njezine staze.
26 Jer, mnoge je ona uništila,
brojne žrtve je uzela.
27 Njena kuća je put do groba[c]
koji se spušta u odaje smrti.
Mudrost govori o sebi
8 Poslušajte, Mudrost zove!
Da, Razum diže svoj glas!
2 Na uzvisinama, uz cestu
i na križanjima stoji.
3 Kraj gradskih vrata,
na ulazima viče:
4 Ljudi, vas dozivam,
ljudski rod pozivam!
5 Vi, neiskusni, naučite se razboritosti,
vi, nerazumni, naučite se razumnosti!
6 Slušajte, govorit ću što je bitno,
reći ću što je ispravno.
7 Moja usta govore istinu,
moje usne preziru laž.
8 Sve što kažem je ispravno,
nema ništa iskrivljeno ni lažno.
9 To je jasno onima koji razumiju,
ispravno onima koji znaju.
10 Uzmite moje pouke umjesto srebra
i znanje umjesto čistog zlata.
11 Dragocjenija je mudrost od dragulja,
što god poželite, nije joj ravno.
12 Ja, Mudrost, s razboritošću stanujem,
znanje i promišljenost posjedujem.
13 Strahopoštovanje prema BOGU znači mrziti zlo.
Mrzim oholo hvalisanje,
zle planove i prijevarne govore.
14 Imam dobre savjete i zdrav razum,
imam spoznaju i snagu.
15 Pomoću mene kraljevi vladaju
i vladari donose dobre zakone.
16 Po meni upravitelji vladaju;
svi oni koji dobro upravljaju.
17 Volim one koji mene vole,
a nalaze me koji me traže.
18 Kod mene su bogatstvo i čast,
trajno imanje, pošteno stečeni.
19 Moj plod je bolji od suhog zlata,
moj prinos vredniji od čistog srebra.
20 Ja idem putem pravednosti,
hodam po stazama pravde.
21 Bogatstvo darujem onima koji me vole,
blagom ispunjavam njihove riznice.
22 BOG me stvorio na početku,
kao svoje prvo, pradavno djelo.
23 U davninama sam oblikovana,
u početku, prije postanka svijeta.
24 Rođena sam prije oceana,
dok nije bilo izvora voda.
25 Prije brda i planina
bila sam rođena,
26 kad Bog još nije stvorio zemlju i polja,
prije zemaljskog praha.
27 Bila sam ondje kad je postavio nebesa,
kad ih je horizontom razdvojio od oceana,
28 kad je stavio oblake na nebo,
kad je otvorio podzemne izvore,
29 kad je odredio granice moru,
da ne ide dalje nego što je rekao,
kad je temelje zemlje položio.
30 Bila sam kraj njega kao dijete[d],
njegova radost iz dana u dan.
I ja sam uz njega bila uvijek vesela,
31 radujući se njegovom svijetu
i radujući se ljudskom rodu.
32 Djeco, sada me poslušajte,
blago onima koji se mene drže.
33 Primite pouku i budite mudri,
nemojte je zanemariti.
34 Blago onome tko me sluša,
svaki dan na mojim vratima bdije
i kraj mojih vratnica čeka.
35 Jer, tko me nađe, život nalazi
i BOŽJU naklonost stječe.
36 A tko me odbaci, sebi šteti,
tko me mrzi, smrt voli.
Mudrost i ludost
9 Mudrost je sagradila svoju kuću,
učvrstila je sa sedam stupova.
2 Pripremila je meso zaklanih životinja,
vino umiješala i stol postavila.
3 Poslala je sluškinje da upute poziv
s najvišeg mjesta u gradu:
4 »Svratite k meni, neiskusni!«
A onima bez pameti govori:
5 »Dođite, jedite moj kruh
i pijte vino koje sam pripremila.
6 Ostavite ludost i živite,
putem razuma krenite!«
7 Tko ispravlja rugaoca, uvredu prima,
tko opominje zlikovca, nastrada.
8 Ispravi rugaoca i zamrzit će te,
opomeni mudroga i zavoljet će te.
9 Pouči mudroga i bit će još mudriji,
uputi onoga koji živi ispravno,
i još će više znanja imati.
10 Mudrost počinje strahopoštovanjem prema BOGU,
a poznavanje Svetoga donosi razumijevanje.
11 Ja sam Mudrost,
po meni ti se dani umnožavaju
i godine se tvome životu nadodaju.
12 Ako si mudar, imat ćeš koristi,
ako se rugaš, sam ćeš ispaštati.
13 A Ludost je raspuštena,
neiskusna i ništa ne zna.
14 Sjedi pred vratima svoje kuće,
ili na mjestu povrh grada,
15 i doziva prolaznike
koji gledaju svoje poslove.
16 »Svratite k meni, neiskusni!«
A onima bez pameti govori:
17 »Ugodna je ukradena voda,
slastan je ukradeni kruh!«
18 A oni ne znaju da kod nje duhovi mrtvih borave,
da njeni gosti duboko u svijetu mrtvih leže.
Salomonove mudre izreke
10 Ovo su Salomonove izreke:
Mudar sin veseli oca,
a glup sin žalosti majku.
2 Nepošten dobitak nije na korist,
a poštenje izbavlja od smrti.
3 BOG ne dopušta da pravedni gladuju,
dok apetite zlih neće zadovoljiti.
4 Lijene ruke uzrokuju siromaštvo,
a vrijedne ruke donose bogatstvo.
5 Mudar sin ljeti sakuplja usjeve,
a sramotan sin spava u vrijeme žetve.
6 O pravednima se lijepo govori,
a govor zlih skriva zle namjere.
7 Pravednika pamte kao blagoslov,
a zloga brzo zaboravljaju.
8 Mudra osoba prima pouke,
a brbljava budala propada.
9 Tko živi pošteno, živi spokojno,
a tko je nepošten, bit će otkriven.
10 Tko namiguje[e], stvara nevolje,
a otvorena kritika donosi mir.[f]
11 Usta pravednika izvor su života,
a usta zloga skrivaju zle namjere.
12 Mržnja potiče sukobe,
a ljubav pokriva sve prijestupe.
13 Usta razumne osobe mudro govore,
a leđa nerazumne primaju batine.
14 Mudri gomilaju znanje,
a brbljave budale nevolje.
15 Bogatstvo je zaštita bogatome,
a siromaštvo propast siromašnome.
16 Pravedni stvaraju za život,
a zli stvaraju samo grijeh.
17 Tko prima pouku, ide putem života,
a tko odbacuje opomenu, vodi druge na stranputicu.
18 Tko skriva mržnju, lažljivac je,
a još je gora budala koja širi klevete.
19 Tko puno priča, stvara sukobe,
a tko pazi što govori, razuman je.
20 Riječi pravednika su poput čistog srebra,
a misli zloga su bezvrijedne.
21 Riječi pravednika na korist su mnogima,
a budale ginu jer nemaju pameti.
22 BOŽJI blagoslov donosi bogatstvo
i ne prati ga nikakva muka[g].
23 Budala uživa čineći zlo,
a pametan uživa u mudrosti.
24 Zloga će snaći ono čega se boji,
a pravedan će dobiti ono što želi.
25 Kad oluja prolazi, zle odnosi,
a pravedni zauvijek čvrsto stoje.
26 Što je ocat zubima, a dim očima,
to je ljenjivac svojim poslodavcima.
27 Strahopoštovanje prema BOGU
produžuje život čovjeku,
a zlima se život skraćuje.
28 Ostvaruje se nada pravednih,
a propada nada zlih.
29 BOŽJI put zaštita je poštenima,
ali uništenje zločincima.
30 Pravedni nikada neće biti uklonjeni,
a zli neće ostati u obećanoj zemlji.
31 Usta pravednoga mudro govore,
a izopačen jezik bit će odsječen.
32 Usne pravednih znaju što je ispravno,
a usta zlih samo što je izopačeno.
11 BOGU su mrske lažne mjere,
a zadovoljan je točnim utezima.
2 Ohole prati sramota,
a ponizne mudrost.
3 Časne ljude vodi poštenje,
a prijevarne uništava varljivost.
4 Bogatstvo ne vrijedi na sudnji dan,
a pravednost izbavlja od smrti.
5 Pravednost ravna put nedužnome,
a zli propada zbog svoje zloće.
6 Pravednost izbavlja poštene,
a prijevarne hvata njihova pohlepa.
7 Kad zli umre, propada mu nada;
uzalud se uzdao u bogatstvo.[h]
8 Pravednik je izbavljen iz nevolje,
dok zlikovac u istu upada.
9 Bezbožnik riječima uništava bližnjega,
a pravednik se znanjem spašava.
10 Kad napreduju pravedni, grad se veseli,
i kad zli propadaju, ljudi kliču.
11 Zbog blagoslova čestitih, grad će biti izgrađen,
a zbog riječi zlih ljudi, bit će razoren.
12 Čovjek bez pameti ruga se bližnjemu,
a pametan čovjek šuti.
13 Tko naokolo ogovara, tajne otkriva,
a pouzdan čovjek tajne čuva.
14 Narod bez vodstva propada,
a siguran je s mnogim savjetnicima.
15 Tko jamči za drugoga, loše prolazi,
a tko ne jamči, bezbrižan će biti.
16 Ljubazna žena stječe poštovanje,
a nasilan muškarac samo bogatstvo.
17 Dobra osoba sebi čini dobro,
a okrutna si nanosi štetu.
18 Zla osoba prima lažnu dobit,
a tko čini pravdu, prima pravu nagradu.
19 Tko je postojan, u pravednosti ide u život,
a tko ide za zlom, srlja u propast.
20 Zlonamjerni ljudi mrski su BOGU,
a dragi su mu koji žive čestito.
21 Zli sigurno neće proći nekažnjeno,
a pravedni će biti oslobođeni.
22 Zlatni prsten na svinjskoj njuški;
takva je lijepa žena bez pameti.
23 Želje pravednih uvijek izlaze na dobro,
a zli uvijek mogu očekivati kaznu.
24 Jedan daje obilno i sve više stječe,
a drugi škrtari i završi u neimaštini.
25 Darežljiva osoba postaje imućnija,
i tko daje drugima, njemu će se dati.
26 Tko zadržava žito[i], proklinju ga,
a tko ga prodaje, blagoslivljaju ga.
27 Tko teži za dobrim, naklonost nalazi,
a tko traži zlo, ono ga i snalazi.
28 Tko se pouzdaje u bogatstvo, uvenut će,
a pravedni cvatu kao zelene biljke.
29 Tko obitelji stvara nevolje, ništa ne nasljeđuje[j].
Budala će biti sluga mudrome.
30 Plod pravednih je kao stablo života
i mudri pridobivaju ljude.
31 Ako pravedni već na zemlji primaju što zaslužuju,
koliko će više zlikovci i grešnici.
12 Tko voli stegu, voli učiti,
a glupan mrzi opomenu.
2 Dobri ljudi stječu BOŽJU naklonost,
a zlonamjerne BOG osuđuje.
3 Zli ljudi ne nalaze sigurnost,
a pravedni su duboko ukorijenjeni.
4 Vrijedna žena je poput krune svome mužu,
a sramotna mu je kao bolest u kostima.
5 Misli pravednika su pravedne,
a savjeti zlih su prijevarni.
6 Riječi zlikovaca su kao smrtna zamka,
a čestiti se svojim govorom izbavljaju.
7 Zli propadaju i više ih nema,
a loza pravednoga se nastavlja.
8 Pametnog čovjeka ljudi pohvaljuju,
a pokvareni um preziru.
9 Bolje je biti malen i imati slugu
nego se praviti velik, a nemati ni kruha.
10 Pravedni brinu za svoje životinje,
a zli su prema njima okrutni.[k]
11 Tko zemlju obrađuje, imat će obilje hrane,
a oni bez pameti, tlapnjama se bave.
12 Žudnje zlih postaju im zamke,
a pravednici imaju čvrsto korijenje.[l]
13 Zli upada u zamku svojih zlih riječi,
a pravednik se izbavlja iz nevolje.
14 Čovjek će primiti prema onome što govori,
kao što prima prema onome što radi.
15 Budala misli da je u pravu,
a mudar sluša savjete.
16 Budala se odmah naljuti,
a pametan zanemaruje uvrede.
17 Tko istinu govori, služi pravdi,
a lažan svjedok govori laži.
18 Riječi nekih ljudi ranjavaju poput mača,
a riječi mudrih iscjeljuju.
19 Istina ostaje zauvijek,
a laži samo za tren.
20 Prijevarno je srce onih koji smišljaju zlo,
a radosno onih koji zagovaraju mir.
21 Pravedne ne snalaze nesreće,
a zli upadaju u mnoge nevolje.
22 BOGU su mrske lažljive usne,
a dragi su mu ljudi od riječi.
23 Pametan čovjek šuti o svojem znanju,
a glupan razglašava svoju glupost.
24 Vrijedne ruke dolaze na vlast,
a lijenost vodi u prisilan rad.
25 Briga čovjeka opterećuje,
a lijepa riječ ga raduje.
26 Pravednik usmjerava svog prijatelja,[m]
a zlikovci vode na krivi put.
27 Ljenjivac ne peče svoju lovinu,
a vrijedan čovjek stječe blago.[n]
28 Pravednost je put u život;
staza na kojoj nema smrti.[o]
13 Mudar sin sluša očeve pouke,
a bahati ne prima ni opomene.
2 Riječi dobrog čovjeka donose mu dobro,
a podmukli ljudi žude za nasiljem.
3 Tko pazi što govori, život svoj čuva,
a tko govori nesmotreno, stradava.
4 Lijeni žude, a ništa ne dobivaju,
dok se želje marljivih obilno ispunjavaju.
5 Pravedni mrze lažljive riječi,
a zli se brukaju i sramote.
6 Pravednost čuva čestitoga,
a zlo uništava grešnika.
7 Netko se pravi bogatim, a nema ništa.
Drugi se pravi siromašnim, a ima veliko bogatstvo.
8 Bogati plaća otkupninu za svoj život,
a siromašnome nitko ne prijeti.
9 Divno sjaji svjetlost pravednih,
a gasi se svjetiljka zlih.
10 Oholost uzrokuje svađe,
a mudri prihvaćaju savjete.
11 Brzo stečeno bogatstvo nestaje,
a tko pomalo zarađuje, ima sve više.
12 Predugo nadanje slama srce,
a ispunjena želja izvor je života[p].
13 Tko prezire pouku, propada,
a tko poštuje zapovijed, nagradu prima.
14 Pouka mudrih je izvor životni—
izbavlja od smrtonosnih zamki.
15 Osobe zdravog razuma su poštovane,
a nepouzdani su na putu propasti.
16 Pametan u svemu postupa promišljeno,
a budala izvaljuje budalaštine.
17 Nepouzdani glasnik donosi nevolje,
a pouzdani poslanik pomirenje.
18 Tko stegu ne prihvaća, snalazi ga siromaštvo i sramota,
a tko prihvaća opomene, stječe poštovanje.
19 Ispunjena želja duši je slatka.
Budali je mrsko ostaviti se zla.
20 Tko je s mudrima, mudar postaje,
a tko se druži s budalama, štetovat će.
21 Nesreća progoni grešnike,
a napredak stiže pravedne.
22 Dobar čovjek ostavlja nasljedstvo unucima,
a grešnikovo bogatstvo pripast će pravednima.
23 Siromahovo polje može dati puno hrane,
ali nepravda mu sve odnese.
24 Tko šibu štedi, svoje dijete ne voli,
a tko ga voli, pod stegom ga drži.
25 Pravednik ima hrane koliko god želi,
dok zli ostaje praznog trbuha.
14 Mudra žena gradi svoj dom,
a nerazumna ga ruši svojim postupcima.[q]
2 Tko živi ispravno, poštuje BOGA,
a tko postupa prijevarno, prezire ga.
3 Riječi budala zavređuju im batine,[r]
a riječi mudrih pružaju im zaštitu.
4 Gdje nema volova, prazna je žitnica,
jer njihovom se snagom obilna žetva dobiva.
5 Pouzdan svjedok ne laže,
a lažni svjedok sipa laži.
6 Rugalac uzalud traži mudrost,
a razuman čovjek lako stječe znanje.
7 Drži se dalje od budale,
jer od nje nećeš ništa naučiti.
8 Mudrost je pametnoga da zna što čini,
a glupost budale njega samog zavodi.
9 Budale se rugaju naknadi za grijeh,
a čestiti su spremni izvršiti naknadu.[s]
10 Srce poznaje svoju tjeskobu
i nitko drugi ne zna njegovu radost.
11 Kuća opakih bit će razorena,
a dom čestitih će napredovati.
12 Neki se put čovjeku čini ispravnim,
ali na kraju vodi u smrt.
13 Čovjek žalosnog srca može se smijati,
ali poslije radosti ostaje žalost.
14 Pokvareni će dobiti što su zaslužili,
a dobri će biti nagrađeni za svoja djela.
15 Naivan čovjek svašta povjeruje,
a pametan promišlja svoje korake.
16 Mudri su oprezni i klone se zla,
a budale su neoprezne i raspuštene.
17 Nagli ljudi čine gluposti
i spletkari su omraženi.[t]
18 Budale prihvaćaju glupost,
a pametne krasi znanje.
19 Zli će se pokloniti pred dobrima
i opaki pred vratima pravednika.
20 Siromah je mrzak i susjedima,
a bogataš ima mnogo prijatelja.
21 Tko prezire bližnjega, grijeh počinja,
a blagoslovljen je tko daje siromašnima.
22 Zlonamjerni odlaze na krivi put,
a dobronamjerni nalaze ljubav i vjernost.
23 Naporan rad donosi dobit,
a prazne priče stvaraju manjak.
24 Bogatstvo je kruna mudrih,
a glupost je vijenac glupih.
25 Pouzdan svjedok živote spašava,
a onaj koji laže šteti drugima.
26 Tko poštuje BOGA, sigurnost uživa,
a i djeca su mu zaštićena.
27 Tko poštuje BOGA, nalazi pravi život
i ne upada u zamke smrti.
28 Kraljeva slava je brojan narod,
a bez podanika vladar propada.
29 Strpljivi imaju puno razumijevanja,
a nagli ljudi skloni su ludostima.
30 Mirno srce tijelu daje zdravlje,
a od zavisti trunu kosti.
31 Tko tlači siromašnoga, vrijeđa njegovog Stvoritelja,
a tko daje potrebitom, iskazuje mu čast.
32 Zlikovca će poraziti vlastito zlo,
a pravednik je zaštićen svojim poštenjem.[u]
33 Mudrost boravi u glavi razumnoga,
a budale za nju ne znaju.[v]
34 Pravednost čini narod odličnim,
a grijeh mu donosi sramotu.
35 Mudar službenik ima kraljevu naklonost,
a sramotnoga snalazi kraljev gnjev.
15 Blag odgovor ljutnju smiruje,
a gruba riječ je raspiruje.
2 Jezik mudrih čini znanje privlačnim,
a usta glupana sipaju gluposti.
3 BOŽJE oči su posvuda,
motre i zle i dobre.
4 Ljubazan jezik izvor[w] je života,
a pokvaren jezik satire duh.
5 Budala prezire roditeljsku stegu,
a pametan prihvaća opomenu.
6 U kući pravednoga ima puno blaga,
a prihodi zloga donose nevolje.
7 Usne mudrih šire znanje,
a budale za to nisu sposobne.
8 BOG mrzi žrtve opakih,
a voli molitve čestitih.
9 BOG mrzi ono što čine zli ljudi,
a voli one koji teže pravednosti.
10 Stroga kazna čeka onoga tko zastranjuje,
a tko mrzi opomenu, poginut će.
11 I boravišta mrtvih[x] BOGU su vidljiva,
a koliko više ljudska srca.
12 Izrugivači ne vole opomene
i ne pitaju mudre za savjete.
13 Veselo srce vedri lice,
a žalosno srce slama duh.
14 Razumni ljudi traže znanje,
a bezumni se glupostima hrane.
15 Siromašnima je čitav život težak,
ali vedro srce uvijek može uživati[y].
16 Bolje je imati malo i poštovati BOGA
nego imati puno s mnogim brigama.
17 Bolji je obrok od povrća gdje je ljubav
nego od najboljeg mesa[z] gdje je mržnja.
18 Nagli ljudi uzrokuju prepirke,
a strpljivi smiruju svađe.
19 Staza lijenoga puna je trnja,
a pravednikov put ravna je cesta.
20 Mudra djeca vesele roditelje,
a nerazumna ih preziru.
21 Glupost je radost nepromišljenom,
a pametan ide pravim putem.
22 Bez savjetovanja, planovi propadaju,
a uz više savjetnika, uspijevaju.
23 Ljudi se vesele kad dobro odgovore.
Kako je dobra prava riječ u pravo vrijeme!
24 Staza života mudre vodi naviše
da ne bi sišli u smrtno područje[aa].
25 BOG ruši kuću ohologa,
a štiti imetak udovice.
26 BOGU su mrske zle namjere,
a drage su mu ljubazne riječi.
27 Tko nepošteno stječe, ugrožava ukućane,
a tko mrzi mito, živjet će.
28 Pravedan prije odgovora promisli,
a iz usta zloga izlijeću pakosti.
29 BOG je daleko od zlih,
a čuje molitve pravednih.
30 Vedro lice[ab] raduje srce
i dobre vijesti daju novu snagu tijelu.
31 Tko sluša opomene, koje čuvaju život,
ubraja se među mudre.
32 Tko odbija pouku, sebi šteti,
a tko prihvaća opomenu, postaje razumniji.
33 Mudrost te uči strahopoštovanju prema BOGU.
Moraš biti ponizan da bi primio čast.
16 Čovjek može smišljati što će reći,
ali samo BOG mu može dati prave riječi.
2 Čovjeku se čini da ispravno postupa,
ali BOG njegove motive provjerava.
3 Povjeri BOGU sve što radiš,
i tvoji će planovi biti uspješni.
4 BOG je sve načinio sa svrhom,
pa i zlikovca za dan kazne.
5 BOGU su mrski bahati stavovi;
znajte da neće proći nekažnjeno.
6 Ljubav i vjernost uklonit će krivnju,
a poštovanjem BOGA izbjegava se zlo.
7 Kad su BOGU dragi čovjekovi postupci,
čak i njegovi neprijatelji mogu se pomiriti s njim.
8 Bolje je imati malo a pošteno zarađeno,
nego veliko bogatstvo a stečeno nepošteno.
9 Čovjek planira svoj put,
ali BOG mu usmjerava korake.
10 S kraljevih usana dolaze božanske odluke.
Njegova usta vjerno pravdu donose.
11 Točne mjere i utezi dolaze od BOGA.
On je odredio poštene trgovačke prakse.[ac]
12 Nepravda je mrska kraljevima
jer se pravdom učvršćuje vlast[ad].
13 Kralju je drago čuti istinu
i voli one koji je govore.
14 Kraljeva srdžba donosi smrt,
ali mudar čovjek zna je umiriti.
15 Kad se kraljevo lice ozari, svima je život bolji,
a njegova je naklonost kao proljetna kiša.
16 Koliko je bolje steći mudrost nego zlato
i poželjnije steći razumijevanje nego srebro!
17 Put čestitoga zaobilazi zlo;
tko pazi na svoj put, čuva si život.
18 Oholost vodi u propast,
a bahatost uzrokuje pad.
19 Bolje biti ponizan i siromašan
nego dijeliti plijen s oholima.
20 Tko ozbiljno promišlja, napredovat će,
i sretan je tko se u BOGA pouzdaje.
21 Tko mudro razmišlja, nazivaju ga pametnim,
i tko vješto govori, dobar je učitelj.
22 Mudrost je izvor života onome tko je ima,
a glupost je kazna glupanima.
23 Um mudroga upravlja njegovim govorom
i čini mu riječi uvjerljivima.
24 Ljubazne riječi su kao med,
nepcu slatke i tijelu ljekovite.
25 Neki put čini se pravim,
a na kraju vodi u smrt.
26 Apetit je dobar za radnika
jer ga glad potiče na rad.
27 Ništarija smišlja zle naume,
a govor mu je poput vatre.
28 Pokvaren čovjek izaziva svađe
i ogovarač rastavlja prijatelje.
29 Nasilnik zavodi bližnjega
i vodi ga putem koji ne valja.
30 Tko namiguje, smišlja nešto kvarno,
a tko stišće usne, radi neko zlo.
31 Sijeda kosa je kao kruna slave,
a stječe se pravednim življenjem.
32 Koga je teško naljutiti, bolji je od moćnika,
i tko se zna suzdržati, bolji je od osvajača.
33 Ljudi rade ždrijeb tražeći odgovore[ae],
a kako će on pasti, to BOG određuje.[af]
17 Bolje komad suhog kruha u miru
nego gozba u kući gdje se svađaju.
2 Mudri sluga bit će gospodar sramotnom sinu
i primit će nasljedstvo kao jedan od braće.
3 Vatrom se provjerava srebro i zlato,[ag]
a BOG provjerava kakvo je srce.
4 Tko rado sluša zle govore, zločinac je.
Tko rado sluša klevete, lažljivac je.
5 Tko se ruga siromašnome, vrijeđa njegovog Stvoritelja,
i tko se tuđoj nesreći raduje, neće proći bez kazne.
6 Stari se ponose svojim unucima,
a djeca svojim roditeljima.
7 Pametne riječi ne pristaju ništarijama,
a još manje lažljive riječi plemenitima.
8 Podmititelju je mito kao čarolija:
kamo god se okrene, uspijeva.
9 Tko oprosti uvredu, osnažuje prijateljstvo,
a tko je stalno spominje, prekida ga.
10 Opomena više pogađa pametnoga
nego budalu sto udaraca.
11 Zli uvijek podižu pobune,
zato ih stižu okrutne kazne.
12 Bolje naići na medvjedicu kojoj su oteli mlade
nego na budalu koja radi budalaštine.
13 Tko na dobro zlom uzvrati,
zlo mu iz kuće neće otići.
14 Početak prepirke je poput otvaranja brane,
zato stani prije nego izbije svađa.
15 Oslobađati krive i osuđivati nedužne
—BOG jednako mrzi oboje.
16 Nema smisla da budala plati obrazovanje
kad nema pameti za učenje.
17 Prijatelj uvijek pokazuje ljubav,
a u nevolji postaje kao brat.
18 Čovjek bez pameti pruža ruku
i jamči za dug drugoga.
19 Tko voli grijeh, voli svađu.
Tko bahato priča, propast priziva.[ah]
20 Pokvareno srce ne nalazi sreću,
a prijevaran jezik upada u nevolju.
21 Jadan je otac budale;
nema čemu da se raduje.
22 Veselo srce daje zdravlje,
a potišten duh tijelo iscrpljuje.
23 Zli prima mito u potaji
da putove pravde iskrivi.
24 Pametan gleda što je mudro,
a oči ludoga gledaju posvuda.
25 Blesav sin žalosti svoga oca
i ljuti majku koja ga je rodila.
26 Ne valja kažnjavati nedužnoga,
ni tući čestitog službenika.
27 Pametan čovjek štedi riječi
i razuman ima mirnu narav.
28 I budala se čini mudrim, kad šuti,
i pametnim, kad ništa ne govori.
18 Oni koji se odvajaju, paze da sebi ugode,
ljute se kad im drugi daju savjete.
2 Budala ne želi ništa praktično naučiti,
već samo svoje mišljenje izreći.
3 Tko čini zlo, bit će omražen.
Tko postupa nečasno, bit će osramoćen.
4 Riječi mogu biti kao duboke vode,
kao potok koji teče i izvor mudrosti.
5 Nije dobro biti pristran krivima
jer se nedužnima uskraćuje pravda.
6 Budaline riječi započinju svađe
i kao da njima traži batine.
7 Budala govorom sam sebe upropaštava,
vlastitim riječima zamku si postavlja.
8 Riječi ogovarača su kao slatki zalogaji,
o kako ih ljudi vole progutati.[ai]
9 Tko je nemaran na poslu,
brat je onome koji uništava.
10 BOŽJE ime je kao čvrsta kula
kojoj pravednici trče i sigurnost nalaze.
11 Bogataš si o svojem bogatstvu umišlja
da je utvrđeni grad s visokim zidinama.
12 Ohol čovjek brzo će propasti,
a ponizan će čast primiti.
13 Tko odgovara prije nego što sasluša,
čini glupost i sramoti se.
14 Vedar duh podiže čovjeka u bolesti,
no ako je duh slomljen, nema mu pomoći.
15 Pametan um stječe znanje
i uši mudrih traže znanje.
16 Dar čovjeku otvara vrata
i pruža pristup velikanima.
17 Tko prvi iznese svoj slučaj,
ispravnim se doima
dok ga drugi ne ispita.
18 Korištenjem ždrijeba rješavaju se sporovi,
čak i kad su u sukobu moćni protivnici.
19 Uvrijeđen brat jači je od utvrđenoga grada,
a sporovi razdvajaju ljude kao vrata tvrđave.
20 Čovjek se hrani plodom usana;
ono što govori, time će se nasititi.
21 Život i smrt u vlasti su jezika.
Oni koji vole govoriti, snosit će odgovarajuće posljedice.
22 Tko je našao ženu, našao je dobro,
BOŽJU je naklonost stekao.
23 Siromah ljubazno umoljava,
a bogataš grubo odgovara.
24 Ima prijatelja koji se vole družiti,
ali pravi je prijatelj od brata bliskiji.
19 Bolje biti siromašan i pošten
nego lažljivac i budala.
2 Entuzijazam bez znanja ne valja,
a tko žuri, puno griješi.
3 Budala se sam upropasti,
a onda se na BOGA ljuti.
4 Bogataš stječe mnogo prijatelja,
a siromaha prijatelj napušta.
5 Lažni svjedok neće proći nekažnjeno;
lažljivac neće izbjeći kaznu.
6 Mnogi se ulaguju uvaženim ljudima
i svatko želi biti prijatelj darežljivima.
7 Siromah je mrzak i svojoj rodbini,
a još više ga se klone prijatelji.
Kad mu zatrebaju,
oni se ne odazivaju.[aj]
8 Tko stječe mudrost, voli sebe,
i tko čuva znanje, napreduje.
9 Lažni svjedok bit će kažnjen;
lažljivac će biti uništen.
10 Nije primjereno da budala živi u raskoši,
a još manje da rob vlada nad vladarima.
11 Pametan čovjek ne ljuti se lako,
a preko uvrede časno je prijeći.
12 Kraljev bijes je poput lavlje rike,
a njegova naklonost kao rosa biljkama.
13 Glup sin propast je za svog oca,
a svadljiva žena je poput neprestanog prokišnjavanja.
14 Kuća i bogatstvo nasljeđuju se od roditelja,
a mudra supruga je od BOGA.
15 Lijenost donosi dubok san
i lijenčina ostaje gladan.
16 Tko sluša zapovijedi, živjet će,
a tko ne pazi kako živi, poginut će.
17 Tko daje siromašnome, BOGU posuđuje,
i on mu uzvraća za dobro djelo.
18 Odgajaj svoje dijete dok ima nade;
ne dopusti da se upropasti.
19 Nagao čovjek treba snositi posljedice;
ako ga jednom izbaviš, morat ćeš ponovo.
20 Slušaj savjet i pouku prihvati,
pa ćeš s vremenom mudar postati.
21 Čovjek ima mnoge zamisli,
ali ostvarit će se BOŽJI naumi.
22 Od čovjeka se traži odanost.
Bolje je biti siromah nego lažljivac.
23 Tko poštuje BOGA nalazi pravi život;
spokojan je i ne snalaze ga nevolje.
24 Ljenjivcu se ne da ni jesti;
neće ruku od zdjele do usta podići.
25 Udari drznika, pa će se i blesav opametiti.
Ukori pametnoga, i on će odmah naučiti.
26 Tko krade od roditelja i tjera ih iz njihovog doma,
sramotan je i nečastan sin.
27 Sine, ako prestaneš slušati pouke,
odlutat ćeš od mudrosti.
28 Pokvaren svjedok ruga se pravdi
i opaki vole zlo okusiti.
29 Kazna je spremna za drznika
i batina za leđa budale.
20 Vino potiče izrugivanje,
a žestoko piće sukobe;
nije mudro napiti se.
2 Bijesan kralj je poput ričućeg lava;
tko ga izazove, život mu je u opasnosti.
3 Časno je svađu izbjeći,
ali svaki glupan će je započeti.
4 Ljenjivac neće orati kada treba
pa nema što žeti kada dođe žetva.
5 Ljudske misli su kao duboke vode,
ali pametan čovjek može ih zahvatiti.
6 Mnogi ljudi tvrde da su pouzdani,
ali tko će zaista naći čovjeka od povjerenja?
7 Pravedan čovjek živi čestito
i njegova su djeca blagoslovljena.
8 Kad kralj razmatra sudske slučajeve,
svako zlo on raspoznaje.
9 Tko može reći da mu je savjest čista
i da je slobodan od grijeha?
10 Nepošteno vaganje i nepošteno mjerenje
—BOG mrzi oboje.
11 I dijete se poznaje po postupcima;
je li mu ponašanje dobro i ispravno.
12 Uši koje čuju i oči koje vide
—BOG je stvorio oboje.
13 Ne budi spavalica, jer ćeš osiromašiti,
budi se i radi, pa ćeš imati što jesti.
14 »Ne valja! Skupo je!« govori kupac,
a kad ode, hvali se kupovinom.
15 Postoji zlato i drago kamenje,
ali razborite riječi su najdragocjenije.
16 Ako netko jamči za strančev dug,
uzmi mu ogrtač kao zalog.
17 Prijevarom stečen kruh isprva je sladak,
ali u ustima se pretvara u pijesak.
18 Savjetovanjem se ostvaruju planovi;
uz dobre savjetnike rat povedi.
19 Tko ogovara, tajne otkriva,
zato se kloni brbljavca.
20 Tko prokune svog oca ili majku,
svjetiljka mu se gasi u mraku.
21 Kad je imovina na početku brzo stečena,
na kraju neće biti blagoslovljena.
Biblija: suvremeni hrvatski prijevod (SHP) © 2019 Bible League International