Print Page Options
Previous Prev Day Next DayNext

Bible in 90 Days

An intensive Bible reading plan that walks through the entire Bible in 90 days.
Duration: 88 days
Biblija: suvremeni hrvatski prijevod (SHP)
Version
Ljetopisi 1 10-23

Smrt kralja Šaula

(1 Sam 31,1-13)

10 Filistejci su poveli bitku protiv Izraela. Izraelci su bježali pred njima i mnogo ih je poginulo na planini Gilboa. Filistejci su pritisnuli Šaula i njegove sinove. Ubili su mu sinove Jonatana, Abinadaba i Malki Šuu. Bitka se zaoštrila oko Šaula, sustigli su ga strijelci i teško ranili.

Tada je Šaul rekao svom štitonoši: »Izvuci svoj mač i probodi me. Inače, doći će nevjernici, ubiti me i zlostavljati.«

No štitonoša je bio užasnut i nije to htio učiniti. Stoga, Šaul je uzeo svoj mač i bacio se na njega. Kad je štitonoša vidio da je Šaul mrtav, i on se bacio na svoj mač te umro. Tako su poginuli Šaul i njegovi sinovi, tako je uništena njegova obitelj.

Izraelci u dolini vidjeli su da se vojska razbježala te da su poginuli Šaul i njegovi sinovi. Napustili su tada svoje gradove i pobjegli, a Filistejci su došli i nastanili se ondje.

Kad su sljedećeg dana Filistejci došli opljačkati poginule, našli su Šaula i njegove sinove mrtve na planini Gilboa. Nakon što su opljačkali Šaula, uzeli su njegovu glavu i oružje. Poslali su glasnike po cijeloj filistejskoj zemlji da objave vijesti svojim lažnim bogovima i narodu. 10 Šaulovo su oružje stavili u hram svojih bogova, a glavu mu objesili u hramu boga Dagona.

11 Kad su stanovnici Jabeša u Gileadu čuli što su Filistejci učinili Šaulu, 12 najhrabriji među njima otišli su i uzeli tijela Šaula i njegovih sinova. Donijeli su ih u Jabeš i njihove kosti pokopali pod velikim drvetom. Potom su postili sedam dana.

13 Šaul je poginuo zato što nije bio vjeran BOGU. Nije se držao BOŽJE riječi. Čak je pokušao dozvati duh mrtvaca 14 umjesto da se obrati BOGU. Zato ga je BOG pogubio i predao kraljevstvo Jišajevom sinu Davidu.

David postaje kralj

(2 Sam 5,1-3)

11 Cijeli Izrael okupio se kod Davida u Hebronu. Rekli su: »Mi smo istog porijekla kao ti.[a] Dok je Šaul još bio kralj, predvodio si Izrael u vojnim pohodima. Tvoj ti je BOG rekao: ‘Ti ćeš biti pastir i vladar mom narodu Izraelu.’«

Svi su izraelski starješine došli kralju Davidu u Hebron i on je pred BOGOM sklopio savez s njima. I oni su ga pomazali za kralja Izraela, kao što je BOG bio rekao preko Samuela.

David osvaja Jeruzalem

(2 Sam 5,6-10)

Nakon toga su David i svi Izraelci krenuli na Jeruzalem, koji se tada zvao Jebus. U tom su gradu živjeli Jebusejci, a Davidu su rekli: »Nećeš ući ovamo.« No David je ipak osvojio tvrđavu Sion koja je postala Davidov grad.

David je bio obećao: »Onaj tko povede napad na Jebusejce, postat će glavni zapovjednik vojske.« Joab, Serujin sin, prvi je krenuo na tvrđavu i tako postao zapovjednik.

Tada se David nastanio u tvrđavi koja je stoga nazvana Davidov grad. Izgradio je grad oko tvrđave, od terasa do zida uokolo grada. Ostale je dijelove grada obnovio Joab. David je bio sve moćniji jer je BOG Svevladar bio s njim.

Davidovi najslavniji ratnici

(2 Sam 23,8-17)

10 Ovo je popis vođa Davidovih ratnika. Zajedno s cijelim Izraelom pomogli su mu da postane kralj i održi svoje kraljevstvo, baš kako što je BOG i bio obećao Izraelu. 11 Ovo su Davidovi ratnici:

Hakmonac Jašobam[b] bio je vođa zapovjednika. U jednoj je bitci kopljem pobio tri stotine vojnika.

12 Uz njega je bio Eleazar, Dodov sin[c], Ahohovac, jedan od Trojice junaka[d]. 13 Bio je s Davidom kod Pas Damima, gdje su se Filistejci okupili za bitku. Na jednome mjestu, gdje je bilo polje puno ječma, vojska je počela bježati pred Filistejcima. 14 No on i njegovi vojnici stali su usred polja, branili ga i pobili Filistejce. Tako im je BOG donio veliku pobjedu.

15 Jednom su Trojica od Tridesetorice junaka[e] došla k Davidu dok je bio kod stijene blizu Adulamske spilje. U isto vrijeme vojska Filistejaca utaborila se u Dolini divova.

16 Drugom je prilikom David boravio u tvrđavi, a jedna je filistejska vojna postrojba bila u Betlehemu. 17 David je bio žedan pa je rekao: »Kad bi mi barem netko donio vode iz bunara kod betlehemskih vrata.« 18 Trojica junaka probila su se kroz filistejske redove, uzela vodu iz bunara kod betlehemskih vrata i donijela je Davidu. No David nije htio piti, nego je izlio vodu na tlo kao prinos BOGU.

19 »Ne dao Bog da pijem tu vodu«, rekao je on. »Bilo bi to kao da pijem krv ljudi koji su riskirali svoje živote.« I zato nije htio piti.

Takve su stvari činila Trojica junaka.

Ostali hrabri vojnici

(2 Sam 23,18-39)

20 Joabov brat Abišaj bio je vođa Trojice junaka. Jednom je kopljem pobio tri stotine neprijateljskih vojnika pa je postao slavan poput Trojice. 21 Zapravo, iskazana mu je veća čast i postao je njihov vođa iako nije bio jedan od njih.

22 Benaja je bio sin moćnog ratnika Jojade iz Kabseela. Izveo je velike podvige. Ubio je dvojicu najboljih ratnika iz Moaba. Jednoga je snježnog dana sišao u jamu i ubio lava. 23 Ubio je i jednoga golemog egipatskog ratnika, visokog dva i pol metra[f]. Iako je Egipćanin u ruci imao koplje veliko kao tkalačko vratilo, Benaja je na njega krenuo samo štapom. Istrgnuo je Egipćaninu koplje iz ruke i ubio ga njime.

24 Takvi su bili podvizi Benaje, Jojadinog sina, kojima se proslavio kao i Trojica junaka. 25 Imao je veći ugled od Tridesetorice junaka, ali nije postao jedan od njih. David ga je postavio zapovjednikom svoje tjelesne straže.

Tridesetorica junaka

26 Ovo su bili ostali ratnici:

Asahel, Joabov brat;

Elhanan, Dodov sin iz Betlehema;

27 Šamot iz Harora;

Heles iz Pelona;

28 Ira, Ikešev sin iz Tekoe;

Abiezer iz Anatota;

29 Sibekaj iz Hušata;

Ilaj iz Ahoha;

30 Maharaj iz Netofe;

Heled, Baanin sin iz Netofe;

31 Itaj, Ribajev sin iz Gibee u Benjaminu;

Benaja iz Piratona;

32 Huraj s Gaaških potoka;

Abiel iz Arbe;

33 Azmavet iz Baharuma;

Eliahba iz Šaalbona;

34 Hašemovi sinovi iz Gizona;

Jonatan, Šagin sin iz Harara;

35 Ahiam, Sakarov sin iz Harara;

Elifal, Urov sin;

36 Hefer iz Mekera;

Ahija iz Pelona;

37 Hesro iz Karmela;

Naaraj, Ezbajev sin;

38 Joel, Natanov brat;

Mibhar, Hagrijev sin;

39 Selek iz Amona;

Nahraj iz Beerota, štitonoša Serujinog sina Joaba;

40 Ira iz Jatira;

Gareb iz Jatira;

41 Urija, Hetit;

Zabad, Ahlajev sin;

42 Adina, koji je bio sin Rubenovca Šize i zapovjednik Rubenovaca, a također i jedan od Tridesetorice junaka;

43 Hanan, Maakin sin;

Jošafat iz Mitne;

44 Uzija iz Aštarota;

Šama i Jeiel, Hotamovi sinovi iz Aroera;

45 Šimrijev sin Jediael i njegov brat Joha iz Tisa;

46 Eliel, Mahavićanin;

Jeribaj i Jošavija, Elnaamovi sinovi;

Jitma iz Moaba;

47 Eliel, Obed, i Jaasiel iz Mesobaja.

Ratnici koji su se pridružili Davidu

12 Ovo su ljudi koji su došli k Davidu u Siklag dok se skrivao od Šaula, Kišovog sina. Bili su to ratnici koji su mu pomagali u borbi. Mogli su gađati strijelama iz lukova, kojima su bili naoružani, ali i bacati kamenje iz praćke, i to i lijevom i desnom rukom. Bili su to Šaulovi rođaci, iz Benjaminovog plemena:

Ahiezer, koji im je bio vođa, i njegov brat Joaš—obojica sinovi Gibejca Šemaje; Jeziel i Pelet, Azmavetovi sinovi; Beraka i Jehu iz grada Anatota; Gibeonac Išmaja, vođa Tridesetorice junaka; Jeremija, Jahaziel, Johanan i Gedarac Jozabad; Eluzaj, Jerimot, Bealija, Šemarija i Harufac Šefatija; Korahovci Elkana, Jišija, Azarel, Joezer i Jašobam; te Joel i Zebadija, sinovi Jerohama iz Gedora.

Gadovci

Neki su pripadnici Gadovog plemena prebjegli k Davidu dok je boravio u svojoj tvrđavi u pustinji. Bili su to vrsni ratnici, spremni za borbu i vješti u baratanju kopljem i štitom. Izgledali su opasno poput lavova, a bili su brzi kao gazele po brdima.

Vođa im se zvao Ezer, Obadija mu je bio zamjenik, Eliab je bio treći do vođe, 10 Mišmana četvrti, Jeremija peti, 11 Ataj šesti, Eliel sedmi, 12 Johanan osmi, Elzabad deveti, 13 Jeremija deseti, a Makbanaj jedanaesti.

14 Bili su to zapovjednici Gadove vojske. Najmanji je među njima vrijedio kao stotinu ljudi, a najveći kao tisuću. 15 Prešli su preko rijeke Jordan u prvom mjesecu godine, kad je poplavila obale, te natjerali u bijeg sve koji su bili živjeli u dolinama istočno i zapadno od rijeke.

Drugi vojnici prilaze Davidu

16 Davidu su se u njegovoj tvrđavi pridružili i ljudi iz Benjaminovog i Judinog plemena. 17 David im je izašao u susret i rekao: »Ako ste došli u miru, da mi pomognete, bit će mi drago da mi se pridružite. Ali ako ste me došli izdati neprijateljima, iako nisam učinio ništa krivo, neka to vidi Bog naših predaka i presudi vam.«

18 Tada je Duh sišao na Amasaja, vođu Tridesetorice junaka, i on je rekao:

»Tvoji smo, Davide!
Uz tebe smo, Jišajev sine!
Mir, mir tebi,
i onima koji ti pomažu,
jer tebi pomaže tvoj Bog.«

David ih je primio i postavio za vođe vojnih jedinica.

19 Kad je David krenuo s Filistejcima, da se s njima bori protiv Šaula, pridružili su mu se i neki ljudi iz Manašeovog plemena. Međutim, filistejski su vođe raspravljali o tome pa su odbili Davida. Rekli su: »Ako se David okrene protiv nas i vrati svojem gospodaru Šaulu, izgubit ćemo glave.«

20 Ovo su ljudi iz Manašeovog plemena koji su prebjegli Davidu nakon što se vratio u Siklag: Adna, Jozabad, Jediael, Mihael, Jozabad, Elihu i Siltaj. Svaki je od njih zapovijedao nad tisuću Manašeovaca. 21 Oni su pomagali Davidu u borbi protiv razbojničkih skupina. Svi su bili vrsni ratnici i zapovjednici u njegovoj vojsci.

22 Dan za danom ljudi su dolazili pomoći Davidu, sve dok mu vojska nije postala brojna kao Božja vojska.

23 Mnogo ljudi naoružanih za borbu došlo je k Davidu u Hebron. Željeli su mu dati Šaulovo kraljevstvo, kao što je BOG bio nagovijestio. Ovo je njihov broj:

24 Iz Judinog je plemena bilo 6.800 ljudi za borbu, naoružanih štitovima i kopljima.

25 Iz Šimunovog je plemena bilo 7.100 ratnika spremnih za borbu.

26 Iz Levijevog je plemena bilo 4.600 ljudi. 27 Jojada, vođa Aronove obitelji, imao je 3.700 ljudi. 28 S njima je bio i Sadok, vrsni mladi ratnik, zajedno s još dvadeset i dvojicom zapovjednika iz svoje obitelji.

29 Iz Benjaminovog je plemena bilo 3.000 ljudi. Budući da su to Šaulovi suplemenici, većina ih je do tada bila odana njegovoj vladarskoj obitelji.

30 Iz Efrajimovog je plemena bilo 20.800 ratnika, a svi su bili glasoviti u svojim obiteljima.

31 Iz polovice Manašeovog plemena bilo je 18.000 ljudi. Svaki je od njih bio poimence pozvan da dođe dok se Davida postavljalo za kralja.

32 Iz Isakarovog je plemena bilo 200 poglavara. Svi su oni uvidjeli kakvo je vrijeme došlo i što Izrael treba učiniti, a pod zapovjedništvom su imali svoje suplemenike.

33 Iz Zebulonovog je plemena bilo 50.000 iskusnih vojnika, spremnih za borbu svakovrsnim oružjem, kako bi svim srcem pomogli Davidu.

34 Iz Naftalijevog je plemena bilo 1.000 zapovjednika sa 37.000 ljudi naoružanih štitovima i kopljima.

35 Iz Danovog je plemena bilo 28.600 ljudi spremnih za borbu.

36 Iz Ašerovog je plemena bilo 40.000 iskusnih vojnika spremnih za borbu.

37 S istočne strane rijeke Jordan—iz polovice Manašeovog plemena te Rubenovog i Gadovog plemena—bilo je 120.000 ljudi naoružanih svakovrsnim oružjem.

38 Svi ti ratnici, spremni za borbu, došli su u Hebron iskrenog srca. Željeli su postaviti Davida za kralja cijelog Izraela. I svi su ostali Izraelci bili složni u tome da Davida postave za kralja. 39 Proveli su s Davidom tri dana, jedući i pijući ono što su im pripremili rođaci. 40 Ljudi su dolazili čak iz Isakarovog, Zebulunovog i Naftalijevog područja, donoseći hranu na magarcima, devama, mazgama i volovima. Bilo je izobilje brašna, smokava, suhoga grožđa, vina, ulja, goveda i ovaca. Svi su Izraelci bili radosni.

Kovčeg saveza odlazi iz Kirjat Jearima

(2 Sam 6,1-11)

13 David se savjetovao sa svim svojim zapovjednicima—onima koji su zapovijedali tisućom vojnika i onima koji su zapovijedali stotinom vojnika. Nakon toga rekao je svim Izraelcima: »Ako mislite da je tako dobro i da je to volja našeg BOGA, poručit ćemo braći širom zemlje Izraela, kao i svećenicima i Levitima, koji su s njima u gradovima i na okolnim pašnjacima, da nam se pridruže. Prenesimo Božji kovčeg natrag k sebi u Jeruzalem jer smo ga zanemarili za Šaulove vladavine.« Svi su Izraelci mislili da je to dobro pa su se složili da tako i učine.

Potom je David okupio sve Izraelce, od rijeke Šihor u Egiptu sve do Lebo Hamata, da bi Božji kovčeg prenijeli iz Kirjat Jearima. David je sa svim Izraelcima otišao u Judejsku Baalu, kako se još zove Kirjat Jearim. Odande je želio donijeti Kovčeg BOGA, koji sjedi na prijestolju[g] među kipovima krilatih bića[h], Kovčeg koji nosi njegovo ime.

Božji su kovčeg povezli, iz Abinadabove kuće, na novim kolima koja su vodili Uza i Ahjo. David i svi Izraelci slavili su Boga iz sve snage, pjevali su pjesme i svirali harfe, citre, udaraljke, činele i trube.

Međutim, kad su stigli do Kidonova gumna[i], volovi su posrnuli, a Uza je rukom pridržao Božji kovčeg da ne padne. 10 Zbog toga se BOG razbjesnio na Uzu i usmrtio ga. Tako je Uza ondje poginuo pred Bogom, 11 a David je bio nesretan što je BOG u srdžbi ubio Uzu. To mjesto i danas se zove Peres Uza[j].

12 Toga se dana David uplašio Boga. Rekao je: »Kako bih ja mogao donijeti Božji kovčeg sa sobom?« 13 Odlučio je ne prenositi Kovčeg u Davidov grad Jeruzalem, nego ga skloniti u kuću Obed Edoma iz Gata. 14 Božji je kovčeg ostao tri mjeseca u kući Obed Edomove obitelji. BOG je blagoslovio sve njegove ukućane i sve što je imao.

David u Jeruzalemu

(2 Sam 5,11-16)

14 Hiram, kralj grada Tira, poslao je Davidu glasnike, a s njima i cedrova debla, zidare i tesare da mu sagrade palaču. Tada je David shvatio da ga je BOG učvrstio kao kralja Izraela i ojačao njegovo kraljevstvo radi svoga naroda Izraela.

David je u Jeruzalemu sebi uzeo još žena pa mu se rodilo još sinova i kćeri. Ovo su imena sinova koji su mu se rodili u Jeruzalemu: Šamua, Šobab, Natan, Salomon, Jibhar, Elišua, Elpelet, Nogah, Nefeg, Jafija, Elišama, Beelijada i Elifelet.

David pobjeđuje Filistejce

(2 Sam 5,17-25)

Kad su Filistejci čuli da je David postao kralj cijelog Izraela, cijela je filistejska vojska krenula na njega. No David je saznao za to i krenuo na njih.

Filistejci su počeli pljačkati po Dolini sjena. 10 David je upitao Boga: »Da krenem u napad na Filistejce? Hoćeš li mi dati pobjedu?«

BOG mu je odgovorio: »Napadni! A ja ću ti dati pobjedu.« 11 David je otišao u Baal Perasim i porazio Filistejce. Rekao je: »Bog me upotrijebio da probije moje neprijatelje, kao što bujica probija sve ispred sebe.« Zato se to mjesto zove Baal Perasim, što znači »Gospodar probija«. 12 Filistejci su ondje ostavili kipove svojih bogova pa je David zapovjedio da se spale.

Još jedna pobjeda nad Filistejcima

13 Kad su Filistejci ponovo počeli pljačkati po dolini, 14 David je opet tražio Boga za vodstvo. Bog mu je odgovorio: »Ne idi ravno na njih, nego im dođi iza leđa i napadni ih kod balzamovog drveća. 15 Čim čuješ topot koraka u krošnjama balzamovog drveća, kreni u bitku. To je znak da Bog pred tobom kreće u napad na filistejsku vojsku.« 16 David je učinio kako mu je zapovjedio Bog. Progonili su i ubijali filistejske vojnike od Gibeona do Gezera.

17 Po svim se zemljama proširio glas o Davidu. BOG je učinio da ga se boje svi narodi.

Kovčeg saveza u Jeruzalemu

15 David je u Davidovom gradu izgradio kuće za sebe. Potom je pripremio i mjesto za Božji kovčeg. Podigao je šator za njega i rekao: »Nitko osim Levita ne smije nositi Božji kovčeg. Njih je BOG izabrao da ga nose i da zauvijek služe pred njim.«

David je u Jeruzalemu okupio cijeli Izrael kako bi prenijeli BOŽJI kovčeg na mjesto koje je za njega pripremio.

Sazvao je Aronove potomke i Levite:

Od Kehatovog je roda bilo 120 ljudi, a poglavar im je bio Uriel.

Od Merarijevog je roda bilo 220 ljudi, a poglavar im je bio Asaja.

Od Geršonovog je roda bilo 130 ljudi, a poglavar im je bio Joel.

Od Elisafanovog je roda bilo 200 ljudi, a poglavar im je bio Šemaja.

Od Hebronovog je roda bilo 80 ljudi, a poglavar im je bio Eliel.

10 Od Uzielovog je roda bilo 112 ljudi, a poglavar im je bio Aminadab.

David razgovara sa svećenicima i Levitima

11 Tada je David pozvao svećenike Sadoka i Abjatara te Levite Urijela, Asaju, Joela, Šemaju, Eliela i Aminadaba. 12 Rekao im je: »Vi ste glavari levitskih obitelji. Vi i vaša braća Leviti trebate se posvetiti i donijeti Kovčeg Izraelovog BOGA na mjesto koje sam za njega pripremio. 13 Prošli ga put niste prenosili vi, Leviti, pa se BOG razljutio na nas jer to nismo učinili kako treba.«

14 Svećenici i Leviti su se posvetili da bi prenijeli Kovčeg Izraelovog BOGA. 15 Leviti su Kovčeg nosili na ramenima pomoću motki, kao što je zapovjedio Mojsije, u skladu s Božjom riječi.

Pjevači

16 David je rekao levitskim poglavarima da među svojom braćom odrede tko će biti pjevači i pjevati radosne pjesme uz svirku glazbala—lira, harfi i činela.

17 Leviti su potom odredili rođake iz Merarijevog roda—Hemana, Asafa i Etana. Heman je bio Joelov sin, Asaf Berekijin, a Etan Kušajin. 18 Njihova braća drugog reda, čuvari vrata, bili su: Zaharija, Jaaziel, Šemiramot, Jehiel, Uni, Eliab, Benaja, Maaseja, Matitija, Elifelek, Miknej, Obed Edom i Jeiel.

19 Heman, Asaf i Etan određeni su da sviraju brončane činele. 20 Zaharija, Aziel, Šemiramot, Jehiel, Uni, Eliab, Maaseja i Benaja određeni su da prema alamotu[k] sviraju lire. 21 Matitija, Elifeleh, Mikneja, Obed Edom, Jeiel i Azazija određeni su da sviraju harfe na osminu[l]. 22 Levitski je poglavar Kenanija određen da vodi pjevanje, a tu je dužnost dobio jer je bio vješt u tome.

23 Berekija i Elkana bili su određeni da stražare kod Kovčega. 24 Svećenici Šebanija, Jošafat, Netanel, Amasaj, Zaharija, Benaja i Eliezer određeni su da pred Božjim kovčegom pušu u trube. Čuvari kod Kovčega bili su i Obed Edom i Jehija.

David donosi Kovčeg saveza u Jeruzalem

(2 Sam 6,12-22)

25 Tada su David, izraelske starješine i zapovjednici nad tisućama otišli po Kovčeg. Uz veliko su slavlje prenijeli Kovčeg BOŽJEG saveza iz Obed Edomove kuće. 26 Bog je pomogao Levitima, koji su prenosili Kovčeg BOŽJEG saveza, te su mu oni žrtvovali sedam junaca i ovnova.

27 David je na sebi imao ogrtač od skupog lana. Tako su bili odjeveni i Leviti koji su nosili Kovčeg te pjevači, kao i Kenanija koji je upravljao zborom pjevača. David je na sebi imao i laneni svećenički prsluk.

28 Cijeli je Izrael pratio Kovčeg BOŽJEG saveza. Klicali su, puhali u rogove i trube, udarali činelama te glasno svirali lire i harfe. 29 Mikala, Šaulova kći, gledala je s prozora palače kako BOŽJI Kovčeg saveza ulazi u grad. Prezirala je kralja Davida koji je plesao i radovao se.

16 Leviti su donijeli Božji kovčeg i postavili ga u šator koji je za njega pripremio David. Potom su pred Bogom prinijeli žrtve paljenice i slavljenice.

Kad je David završio s prinošenjem žrtava, blagoslovio je narod u BOŽJE ime. Zatim je svakom Izraelcu i Izraelki dao po jedan kruh, kolač od datulja i kolač od suhoga grožđa.

Odredio je koji će Leviti služiti pred BOŽJIM kovčegom te se moliti Izraelovom BOGU, zahvaljivati mu i hvaliti ga. Asaf je bio poglavar tih Levita, a svirao je činele. Zaharija je bio prvi do njega, a ostali su bili Uziel, Šemiramot, Jehiel, Matitija, Eliab, Benaja, Obed Edom i Jeiel. Oni su svirali lire i harfe. Svećenici Benaja i Jahaziel stalno su puhali u trube pred Kovčegom Božjeg saveza. To je bio dan kad je David odredio Asafa i njegove pomoćnike da pjevaju hvalospjeve BOGU.

Davidova pjesma zahvale

(Ps 105,1-15; 96,1-13)

Zahvaljujte BOGU, objavljujte mu ime,
razglašavajte njegova djela narodima.
    Pjevajte mu, hvalospjeve mu pjevajte,
    o svim njegovim čudesnim djelima govorite.
10 Hvalite se njegovim svetim imenom.
    Radujte se, vi koji BOGA štujete.
11 Tražite BOGA i njegovu snagu,
    uvijek tražite njegovu prisutnost.
12 Sjećajte se čudesnih djela koja je učinio,
    njegovih čuda i presuda koje je izrekao.
13 Vi, potomci Izraela, njegovog sluge,
    Jakovljevi sinovi, njegovi izabranici.
14 On je naš BOG.
    Njegovi su zakoni po svoj zemlji.
15 Zauvijek pamtite njegov Savez,
    obećanje koje je dao tisućama naraštaja,
16 savez koji je sklopio s Abrahamom,
    zakletvu koju je dao Izaku.
17 Potvrdio ju je Jakovu kao zakon,
    kao vječni savez Izraelu:
18 »Tebi ću dati zemlju Kanaan,
    ona će biti tvoje nasljedstvo.«

19 Kad ih je bilo vrlo malo,
    dok su ondje bili došljaci,
20 i lutali od naroda do naroda,
    od jednog kraljevstva do drugoga,
21 on nikome nije dao da ih ugnjetava.
    Zbog njih je upozoravao kraljeve:
22 »Ne dirajte moje izabranike,
    ne ozljeđujte moje proroke.«

23 Pjevaj BOGU, cijela zemljo!
    Kako nas je spasio, iz dana u dan pričajte!
24 O njegovoj slavi govorite svim narodima,
    o njegovim čudesnim djelima svim ljudima!
25 Jer, BOG je velik i dostojan slavljenja,
    strašniji je od svih bogova.
26 Jer, bogovi drugih naroda tek su kipovi,
    a BOG je taj koji nebesa stvori.
27 Pred njim su raskoš i veličanstvo,
    snaga i radost u njegovom su Hramu.
28 Svi ljudi svih naroda
    priznajte BOŽJU slavu i silu.
29 Slavite BOGA kako doista zaslužuje.
    Donesite svoje prinose i pred njega dođite.
    Poklonite se BOGU u njegovoj svetoj raskoši.
30 Neka sva zemlja pred njim drhti!
    Učvrstio je svijet te se neće poljuljati.
31 Neka se raduju nebesa,
    neka se veseli zemlja!
    Narodima govorite: »BOG kraljuje!«
32 Neka huči more i sve u njemu,
    neka slave polja i sve na njima.
33 Tada će drveće po šumama BOGU klicati
    jer on dolazi zemljom vladati.
34 Zahvaljujte BOGU jer je dobar,
    njegova ljubav traje zauvijek.
35 Zavapite: »Spasi nas, Bože, Spasitelju naš,
    okupi nas i oslobodi pogana,
da zahvaljujemo tvome svetom imenu,
    da se tvojom slavom ponosimo.«
36 Blagoslovljen BOG,
    Izraelov Bog, zauvijek.

Tada je cijeli narod rekao: »Amen, neka je hvaljen BOG.«

37 David je ostavio Asafa i njegove pomoćnike da iz dana u dan služe pred Kovčegom BOŽJEG saveza. 38 I Obed Edoma i njegovih šezdeset i osmoricu rođaka ostavio je da služe s njima. Jeditunov sin Obed Edom i Hosa bili su vratari.

39 Pred BOŽJIM šatorom[m] na uzvisini u Gibeonu David je ostavio svećenika Sadoka i njegovu braću svećenike. 40 Ondje su, na žrtveniku za žrtve paljenice, svakog jutra i večeri BOGU prinosili žrtve paljenice. To su činili u skladu sa svime što je zapisano u Zakonu koji je BOG dao Izraelu. 41 S njima su bili i Heman i Jedutun, kao i ostali Leviti, poimence izabrani i određeni da zahvaljuju BOGU pjevajući: »Jer, njegova ljubav ostaje zauvijek«. 42 Heman i Jedutun bili su zaduženi da pušu u trube, udaraju u činele i sviraju druga glazbala u čast Bogu. Jedutunovi su sinovi bili vratari.

43 Tada se narod razišao, svatko svojoj kući. I David se vratio kući da blagoslovi svoju obitelj.

BOG daje obećanje Davidu

17 Kad se David nastanio u svojoj palači, rekao je proroku Natanu: »Ja živim u palači od cedrovine, a Kovčeg je BOŽJEG saveza još uvijek u šatoru.«

Natan mu je odgovorio: »Učini što si naumio. Bog je uz tebe.«

No već iste noći Natan je čuo Božju riječ:

Idi k mojem slugi Davidu i reci mu da BOG kaže: »Ti mi nećeš sagraditi kuću u kojoj ću stanovati. Nisam boravio u kući otkad sam Izraelce izveo iz Egipta pa sve do danas. Selio sam od jednog mjesta do drugoga i boravio u šatoru. Svuda sam išao s Izraelcima. Zapovjedio sam sucima da se brinu za moj narod. No nikada ih nisam tražio da mi sagrade kuću od cedrovine.

Stoga, reci mojem slugi Davidu da mu BOG Svevladar poručuje: ‘Ja sam te doveo s pašnjaka gdje si pazio na stada, da vladaš mojim narodom Izraelom. Bio sam s tobom kamo god si išao. Porazio sam sve tvoje neprijatelje pred tobom. A sad ću te učiniti slavnim poput najvećih velikana na zemlji. Odredio sam mjesto za svoj narod Izrael i utemeljio ga pa imaju svoj dom gdje ih nitko neće uznemiravati. Zlikovci ih više neće ugnjetavati kao prije, 10 u vrijeme kad sam postavio suce svome narodu Izraelu. Pokorit ću sve tvoje neprijatelje.

Ja, BOG, obećavam ti da ću učvrstiti tvoj dom. 11 Doći će vrijeme da umreš i pridružiš se svojim precima. Tada ću ti podići nasljednika, jednog od tvojih potomaka, i učvrstit ću njegovo kraljevstvo. 12 On će mi sagraditi kuću, a ja ću zauvijek utvrditi njegovo prijestolje. 13 Bit ću mu otac, a on će mi biti sin. Nikad mu neću uskratiti svoju ljubav i vjernost, kao što sam je uskratio tvom prethodniku. 14 Postavit ću ga da zauvijek vlada mojom kućom i kraljevstvom, a njegovo će prijestolje stajati čvrsto za sva vremena.’«

15 Natan je prenio Davidu sve te riječi i cijelo svoje viđenje.

Davidova molitva

(2 Sam 7,18-29)

16 Tada je kralj David ušao u Sveti šator, sjeo pred BOGA i rekao:

»BOŽE, tko smo ja i moja obitelj da si toliko učinio za nas? 17 I kao da to nije dovoljno, Bože, nego još govoriš o budućnosti vladarske obitelji svoga sluge. Ophodiš se prema meni kao da sam najvažniji među ljudima, BOŽE. 18 Što bih ti još mogao reći kad si mi iskazao takvu čast? Ti poznaješ svog slugu. 19 BOŽE, radi mene si odlučio učiniti sva ta veličanstvena djela i pokazati ih meni. 20 Nema nikog kao što si ti, BOŽE. Nema drugog boga osim tebe. Sve smo to čuli vlastitim ušima. 21 I nema naroda na zemlji kao što je tvoj narod Izrael. Oslobodio si ih ropstva i izveo iz Egipta. Učinio si ih svojim narodom. Pokazao si se velikim i učinio čudesna djela. Pred svojim si narodom istjerao druge narode. 22 Učinio si Izrael zauvijek svojim narodom. Ti si, BOŽE, postao njihov Bog.

23 BOŽE, potvrdi zauvijek obećanje koje si dao meni i mojoj obitelji. Učini kao što si obećao, 24 da se tvoje ime učvrsti i veliča zauvijek. Govorit će se: ‘BOG Svevladar zaista je Izraelov Bog!’ A vladarska obitelj tvoga sluge Davida učvrstit će se pred tobom.

25 Ti si, Bože moj, otkrio meni, svome slugi, da ćeš mi podići vladarsku obitelj. Zato se i usuđujem ovako tebi moliti. 26 BOŽE, ti si pravi Bog! Ti si sva ta dobra obećao meni. 27 Svidjelo ti se blagosloviti moju obitelj, da zauvijek ostane pred tobom. Ti si je, BOŽE, blagoslovio, i bit će blagoslovljena zauvijek.«

David pokorava okolne narode

(2 Sam 8,1-14)

18 Poslije je David porazio Filistejce te im preoteo Gat i okolna sela.

Porazio je i Moapce pa su postali njegovi podanici i plaćali mu danak.

David je krenuo uspostaviti vlast nad područjem uz rijeku Eufrat. Tamo je, blizu Hamata, porazio Hadadezera, kralja Sobe. Pritom je zarobio tisuću njegovih bojnih kola, sedam tisuća konjanika i dvadeset tisuća pješaka. Većinu je konja osakatio, osim onih koji su vukli stotinu bojnih kola.

David je pobio i dvadeset dvije tisuće Aramejaca koji su iz Damaska došli u pomoć Hadadezeru, kralju Sobe. Zatim je svoje vojne postrojbe postavio u Damask u Aramu. Aramejci su postali njegovi podanici i plaćali mu danak. BOG je Davidu davao pobjedu na svakome njegovom pohodu.

David je uzeo zlatne štitove Hadadezerovih vojnika i donio ih u Jeruzalem. Iz Hadadezerovih je gradova Tibhata i Kuna uzeo mnogo bronce. Nju je kasnije Salomon upotrijebio da za Hram napravi brončani bazen zvan More, stupove i druge predmete.

Tada je Tou, kralj Hamata, čuo da je David porazio cijelu vojsku Hadadezera, kralja Sobe. 10 Poslao je kralju Davidu svojeg sina Hadorama da ga pozdravi i čestita mu na pobjedi protiv Hadadezera. Naime, Hadadezer je često ratovao s Touom. Hadoram je sa sobom donio predmete od srebra, zlata i bronce. 11 Kralj David ih je uzeo i posvetio BOGU. Tako je činio sa srebrom i zlatom koje je uzeo od svih tih naroda: Edomaca, Moabaca, Amonaca, Filistejaca i Amalečana.

12 Abišaj, Serujin sin, pobio je u Dolini soli osamnaest tisuća Edomaca. 13 Potom je širom Edoma postavio vojne postrojbe, a svi su Edomci postali Davidovi podanici. BOG je Davidu davao pobjedu na svakome njegovom pohodu.

Glavni službenici Davidovog kraljevstva

(2 Sam 8,15-18)

14 David je vladao cijelim Izraelom i prema svima je postupao pravedno.

15 Joab, Serujin sin, bio je glavni zapovjednik vojske. Jošafat, Ahiludov sin, bio je povjesničar. 16 Svećenici su bili Sadok, Ahitubov sin, i Ahimelek[n], Abjatarov sin. Šavša je bio državni pisar. 17 Benaja, Jojadin sin, bio je zapovjednik Kerećana i Pelećana[o]. Davidovi su sinovi bili kraljevi savjetnici.

David nanosi poraz Amoncima i Aramejcima

(2 Sam 10,1-19)

19 Nakon nekog je vremena umro Nahaš, kralj Amonaca. Njegov je sin postao sljedeći kralj. David pomisli: »Nahaš mi je bio odan i zato ću iskazati odanost njegovom sinu Hanunu.« David je poslao glasnike da Hanunu izraze sućut zbog smrti oca. Tako su Davidovi glasnici stigli u zemlju Amonaca da Hanunu izraze sućut.

No vođe Amonaca rekli su Hanunu: »Misliš li da David odaje počast tvom ocu zato što ti njegovi ljudi izražavaju sućut? Došli su ovdje kao uhode, da istraže zemlju, kako bi je poslije osvojili.« Zato je Hanun zarobio Davidove glasnike, obrijao ih i skratio im odjeću napola, do stražnjice. Potom ih je poslao natrag.

Kad su Davidu javili kako su njegovi ljudi užasno osramoćeni, ususret im je poslao glasnike i poručio: »Ostanite u Jerihonu dok vam ne narastu brade i onda se vratite.«

Kad su shvatili koliko su uvrijedili Davida, Hanun i Amonci uzeli su trideset i četiri tone[p] srebra da iz Mezopotamije i aramskih gradova Maake i Sobe unajme bojna kola i konje. Unajmili su trideset i dvije tisuće bojnih kola zajedno s konjima. Unajmili su i kralja Maake s njegovim vojnicima koji su došli i utaborili se kod Medebe. Amonci su se pak okupili iz svojih gradova i krenuli u rat.

Kad je David to čuo, poslao je na njih Joaba s cijelom vojskom. Amonci su izašli pred vrata svoga grada i postrojili se u bojne redove. Kraljevi, koji su im došli pomoći, stajali su zasebno na obližnjim poljima.

10 Kad je Joab vidio da se neprijateljski bojni redovi prostiru sprijeda i straga, izabrao je neke od najboljih izraelskih vojnika i poredao ih u bojne redove prema Aramejcima. 11 Ostale je vojnike stavio pod zapovjedništvo svog brata Abišaja i oni su se postrojili prema Amoncima. 12 Joab je rekao Abišaju: »Ako Aramejci budu prejaki za mene, dođite mi pomoći. A ako Amonci budu prejaki za vas, ja ću doći vama pomoći. 13 Budite snažni! Borimo se hrabro za svoj narod i za gradove našeg Boga! BOG će učiniti onako kako misli da je najbolje.«

14 Zatim su Joab i njegovi vojnici krenuli u bitku, ali Aramejci su pobjegli pred njima. 15 Kad su Amonci vidjeli da Aramejci bježe, i oni su pobjegli pred Joabovim bratom Abišajem u svoj grad. Tada se Joab vratio u Jeruzalem.

16 Aramejci su vidjeli da ih je Izrael pobijedio. Stoga su poslali glasnike da dovedu Aramejce s druge strane rijeke Eufrat, a predvodio ih je Šofak, zapovjednik Hadadezerove vojske.

17 Kad su to javili Davidu, okupio je cijeli Izrael i prešao preko rijeke Jordan. Poredao je vojsku u bojne redove prema Aramejcima i napao ih. Oni su se počeli boriti, 18 ali su ubrzo pobjegli pred izraelskom vojskom. David im je pobio sedam tisuća konjanika i četrdeset tisuća pješaka. Ubio je i Šofaka, zapovjednika njihove vojske.

19 Kad su Hadadezerovi podanici vidjeli da su pobijeđeni, sklopili su mir s Davidom i postali njegovi podanici. Aramejci se više nisu usudili pomagati Amoncima.

David zauzima Rabu

(2 Sam 11,1; 12,26-31)

20 Idućeg proljeća, u vrijeme kad kraljevi kreću u rat, Joab je poveo vojsku i opustošio zemlju Amonaca. Dok je David ostao u Jeruzalemu, Joab je napao Rabu i porušio je. David je s glave njihovoga kralja uzeo zlatnu krunu s dragim kamenom koja je težila trideset i četiri kilograma[q]. Stavili su je na Davidovu glavu, a on je iz grada uzeo još puno plijena. Istjerao je stanovnike iz grada i naredio im da obavljaju radove s pilama, željeznim pijucima i sjekirama. Tako je učinio u svim amonskim gradovima. Potom se s cijelom vojskom vratio u Jeruzalem.

Bitke s filistejskim divovima

(2 Sam 21,15-22)

Nakon nekog vremena izbio je sukob s Filistejcima u gradu Gezeru. Tom je prilikom Hušanin Sibekaj ubio Sipaja, jednog od potomaka divova Refaimaca. Tako su porazili Filistejce.

U drugoj bitci s Filistejcima, Jairov sin Elhanan ubio je Lahmija, brata Golijata iz Gata. Držak je njegovog koplja bio velik kao tkalačko vratilo.

U još jednoj bitci kod Gata sudjelovao je jedan divovski čovjek. Također, bio je potomak Refaimaca. Imao je dvadeset i četiri prsta—po šest na svakoj ruci i nozi. Izazivao je Izraelce i ismijavao ih. No ubio ga je Jonatan, sin Davidovog brata Šimeja.

Bili su to potomci divova Refaimaca iz Gata. Sve su ih pobili David i njegovi ljudi.

David popisuje narod

(2 Sam 24,1-9)

21 Sotona[r] je krenuo djelovati protiv Izraela potaknuvši Davida da izvrši popis Izraelaca. David je rekao Joabu i zapovjednicima vojske: »Idite i prebrojite Izraelce od Beer Šebe do Dana[s]. Zatim me izvijestite da znam koliko ih ima.«

A Joab je rekao: »Neka BOG učini da njegova vojska bude još stotinu puta veća. No, moj gospodaru, kralju, zar nisu svi oni tvoji podanici? Zašto želiš učiniti tako nešto? Navalit ćeš krivnju na Izrael!«

Ali kralj je bio ustrajan u tome da Joab posluša njegovu zapovijed. Joab je krenuo, obišao cijeli Izrael i vratio se u Jeruzalem. Izvijestio je Davida o tome koliko ima muškaraca sposobnih za vojsku. U cijelom je Izraelu bilo milijun i stotinu tisuća muškaraca koji su mogli baratati mačem, a u Judi još četiri stotine sedamdeset tisuća.

Joab nije prebrojao Levite i Benjaminovce jer mu je kraljeva zapovijed bila odvratna. Ta je zapovijed i za Boga bila zla pa je kaznio Izrael.

Bog kažnjava Izrael

(2 Sam 24,10-17)

Tada je David rekao Bogu: »Počinio sam veliki grijeh prebrojavajući izraelske vojske. Molim te, oprosti mi, postupio sam kao budala.«

BOG je rekao Gadu, Davidovom vidiocu: 10 »Idi i reci Davidu da mu BOG kaže: ‘Tri su načina kako možeš biti kažnjen. Odaberi jedan od njih, a ja ću izvršiti kaznu.’«

11 Gad je otišao Davidu i rekao mu: »BOG ti kaže: ‘Izaberi kaznu— 12 tri godine gladi ili tri mjeseca poraza od neprijateljskog mača ili tri dana BOŽJEG mača. Ovo zadnje bit će tri dana pomora u cijeloj zemlji, a BOŽJI će anđeo pustošiti po čitavom području Izraela.’ Sad moraš odlučiti što ću odgovoriti onome koji me poslao.«

13 David je rekao Gadu: »Na velikoj sam muci. No bolje je da me kazni BOG jer je njegova milost velika. Samo ne daj da me kazne ljudi.«

14 Tako je BOG pustio na Izrael pomor od kojeg je umrlo sedamdeset tisuća ljudi. 15 Bog je poslao anđela da uništi i Jeruzalem. No kad je anđeo počeo uništavati, BOG je to vidio i sažalio se zbog te nesreće. Rekao je anđelu koji je ubijao narod: »Dosta je bilo! Nemoj više!« Anđeo je tada stajao kod gumna[t] Jebusejca Araune[u].

16 David je podigao pogled i ugledao BOŽJEG anđela. Stajao je između neba i zemlje, a u ruci mu je bio isukan mač, podignut iznad Jeruzalema. Tada su se David i starješine obukli u pokajničke tkanine i poklonili do zemlje. 17 David je rekao Bogu: »Zar nisam ja taj koji je naredio da se prebroje muškarci sposobni za vojsku? Ja sam taj koji je počinio grijeh i činio zlo. Ovaj me narod samo slijedio poput ovaca. BOŽE moj, kazni mene i moju obitelj, samo zaustavi ovaj pomor svog naroda.«

18 Tada je BOŽJI anđeo zapovjedio Gadu: »Reci Davidu da podigne žrtvenik BOGU na gumnu Jebusejca Araune.« 19 I David je otišao, poslušavši što mu je Gad rekao u BOŽJE ime.

20 Arauna je mlatio pšenicu[v] na gumnu, osvrnuo se i ugledao anđela. S njim su bila četvorica sinova koja su se sakrila. 21 David mu se tada približio, a kad ga je Arauna ugledao, izašao je s gumna i poklonio mu se do zemlje.

22 David mu je rekao: »Prodaj mi ovo gumno. Na njemu ću podići žrtvenik BOGU, da prestane ovaj pomor u narodu. Platit ću ti punu cijenu.«

23 A Arauna je rekao: »Uzmi ga! Neka moj gospodar kralj učini što god želi. Ja ću dati volove za žrtvu paljenicu, drvene mlatilice da ih zapališ i pšenicu za žitnu žrtvu. Sve ću to dati.«

24 No kralj David mu je odgovorio: »Ne, platit ću ti punu cijenu. Ne želim uzeti za BOGA ono što je tvoje, niti prinositi žrtvu paljenicu koja me ništa ne košta.«

25 David je Arauni za tu zemlju platio šest stotina zlatnika[w]. 26 Zatim je podigao žrtvenik BOGU i prinio mu žrtve paljenice i slavljenice. David je pozvao BOGA, a BOG mu se odazvao—s neba se na žrtvenik spustila vatra za žrtve paljenice. 27 Potom je BOG zapovjedio anđelu da vrati mač u korice.

28 Nakon što je vidio da mu se BOG ondje odazvao, David je prinosio žrtve na gumnu Jebusejca Araune. 29 BOŽJI Sveti šator, koji je Mojsije bio napravio u pustinji, kao i žrtvenik za žrtve paljenice, tada su bili na svetištu u Gibeonu. 30 No David se nije usudio ići onamo pitati Boga savjet jer se bojao mača BOŽJEG anđela.

22 Zatim je David rekao: »Ovdje će biti BOŽJI Hram, kao i žrtvenik za žrtve paljenice za Izrael.«

Pripreme za izgradnju Hrama

David je zapovjedio da se okupe stranci koji su živjeli u Izraelu. Među njima je izabrao klesare da oklešu kamen za izgradnju Božjega Hrama. Nabavio je velike količine željeza da se naprave čavli i okovi za velika ulazna vrata, a bronce više nego što se može izvagati. Nabavio je i cedrovih debla, više nego što se može izbrojiti jer su mu ljudi iz Sidona i Tira donijeli mnogo cedrovine.

David je rekao: »Moj je sin Salomon mlad i neiskusan, a Hram koji se treba sagraditi BOGU mora biti veličanstven i slavan u očima svih naroda. Stoga ću ja pripremiti sve što treba za gradnju.« Tako je David prije smrti obavio velike pripreme, a potom je pozvao svog sina Salomona i rekao mu da sagradi Hram za Izraelovog BOGA.

David je rekao Salomonu: »Sine moj, u srcu sam gajio želju da sagradim Hram koji će nositi ime mog BOGA. No BOG mi je rekao: ‘Prolio si puno krvi i vodio mnogo ratova. Zato ti nećeš sagraditi Hram koji će nositi moje ime jer si preda mnom prolio mnogo krvi na zemlji. Ali imat ćeš sina koji će biti čovjek mira. Dat ću mu mir od svih njegovih neprijatelja uokolo. Zvat će se Salomon[x], a za vrijeme njegove vladavine dat ću Izraelu mir i sigurnost. 10 On će sagraditi Hram za moje ime. Bit će mi sin, a ja ću mu biti otac. I ja ću zauvijek učvrstiti prijestolje njegovog kraljevstva nad Izraelom.’

11 A sad, sine moj, neka BOG bude s tobom, da uspiješ sagraditi Hram svome BOGU, kao što je za tebe najavio. 12 Kad te BOG postavi nad Izraelom, neka ti da razumnost i mudrost, da se pridržavaš zakona svog BOGA. 13 Bit ćeš uspješan budeš li se držao uredbi i zakona koje je BOG dao Mojsiju za Izrael. Budi snažan i hrabar! Ne boj se i ne obeshrabruj!

14 Mnogo sam se trudio da za BOŽJI Hram skupim 3.400 tona[y] zlata i 34.000 tona[z] srebra. K tomu, ima bronce i željeza da se ne može niti izvagati. Pripremio sam također drvo i kamen, a ti na sve to možeš još i dodati. 15 Imaš mnogo radnika—klesara, zidara i tesara. Imaš ljude koji su vješti u svakoj vrsti posla. 16 Znaju raditi zlatom, srebrom, broncom i željezom. Ne zna im se ni broja! A sad, počni graditi, i neka je BOG s tobom.«

17 Zatim je David zapovjedio svim izraelskim poglavarima da pomognu njegovom sinu Salomonu. 18 Rekao im je: »Nije li vaš BOG uz vas? Nije li vam dao mir sa svih strana? On mi je predao ljude koji su živjeli u ovoj zemlji. Oni su sad podložnici BOGA i njegovog naroda. 19 Sad se srcem i dušom usredotočite na svog BOGA. Počnite graditi svetište BOGU da biste mogli donijeti Kovčeg BOŽJEGA saveza i Božje svete predmete u Hram koji će se sagraditi za BOŽJE ime.«

Dužnosti Levita u Hramu

23 Kad je David zašao u duboku starost, za kralja Izraela postavio je svog sina Salomona. David je okupio sve izraelske starješine, svećenike i Levite. Prebrojili su Levite koji su imali trideset ili više godina, a bilo ih je ukupno trideset i osam tisuća. David je rekao: »Neka njih dvadeset i četiri tisuće upravlja radovima na Božjem Hramu, a ostalih šest tisuća neka budu starješine i suci. Neka njih četiri tisuće budu vratari, a četiri tisuće neka slave BOGA glazbenim instrumentima koje sam za to dao napraviti.«

David je Levite podijelio u skupine prema Levijevim sinovima Geršonu, Kehatu i Merariju.

Geršonova obiteljska skupina

Geršonovcima su pripadali Ladan i Šimej.

Ladan je imao trojicu sinova—prvorođenog Jehiela pa Zetama i Joela.

I Šimej je imao trojicu sinova—Šelomita, Haziela i Harana. Bili su oni glavari Ladanovih obitelji.

10 Šimej je imao četvoricu sinova—Jahata, Zizu, Jeuša i Beriju. 11 Jahat je bio najstariji, a Ziza drugi. Jeuš i Berija nisu imali mnogo sinova pa su ih brojili kao jednu obitelj, s jednom službom.

Kehatova obiteljska skupina

12 Kehat je imao četvoricu sinova—Amrama, Jishara, Hebrona i Uziela.

13 Amramovi su sinovi bili Aron i Mojsije. Aron je bio izabran zauvijek, on i njegovi potomci, da brinu za svete predmete svetišta, da prinose žrtve pred BOGOM, da služe pred njim i blagoslivljaju ljude u njegovo ime zauvijek.

14 I sinovi Mojsija, Božjeg čovjeka, ubrajali su se u Levijevo pleme. 15 Mojsijevi su sinovi bili Geršom i Eliezer. 16 Geršomov je najstariji sin bio Šebuel. 17 Eliezer je imao samo jednog sina, Rehabiju, ali Rehabija je imao mnogo sinova.

18 Jisharov je najstariji sin bio Šelomit.

19 Hebron je imao četvoricu sinova. Najstariji je bio Jerija, drugi Amarija, treći Jahaziel, a četvrti Jekamam.

20 Uzielov je najstariji sin bio Mika, a drugi Ješija.

Merarijeva obiteljska skupina

21 Merarijevi su sinovi bili Mahli i Muši. Mahlijevi su sinovi bili Eleazar i Kiš.

22 Eleazar je umro bez sinova. Imao je samo kćeri kojima su se oženili njihovi rođaci, Kišovi sinovi.

23 Muši je imao trojicu sinova—Mahlija, Edera i Jerimota.

Zaduženja Levita

24 Bili su to Levijevi potomci nabrojani prema svojim obiteljima. Bili su to glavari obitelji popisani poimence—svi koji su imali dvadeset ili više godina. Svi su radili i služili u BOŽJEM Hramu.

25 David je bio rekao: »Izraelov je BOG dao svom narodu mir i došao se zauvijek nastaniti u Jeruzalemu. 26 Zato Leviti više ne moraju nositi Sveti šator ni predmete koji se u njemu koriste za službu.«

27 Prema Davidovim posljednjim nalozima prebrojani su Leviti od dvadeset godina i stariji.

28 Levitima je bila dužnost pomoći Aronovim potomcima u službi u BOŽJEM Hramu. Vodili su brigu o dvorištima i pokrajnjim prostorijama. Čistili su sve svete predmete i obavljali druge službe u Božjem Hramu. 29 Skrbili su o kruhu, koji se stavljao na stol, brašnu za žitne žrtve, beskvasnim kruhovima, pečenim žrtvenim prinosima i žrtvenim prinosima umiješanima s uljem te o svim vaganjima i mjerenjima. 30 Svakog su jutra trebali stajati, zahvaljivati BOGU i slaviti ga. Činili su to i svake večeri, 31 a također i kad su se god BOGU prinosile žrtve paljenice, na šabat, u dane mladog mjeseca i u vrijeme propisanih blagdana. Trebali su stalno služiti pred BOGOM, u određenom broju i prema određenom redu.

32 Tako su Leviti izvršavali svoje dužnosti vezane uz Šator sastanka, Svetište i službu u BOŽJEM Hramu, pod vodstvom svoje braće, Aronovih potomaka.

Biblija: suvremeni hrvatski prijevod (SHP)

Biblija: suvremeni hrvatski prijevod (SHP) © 2019 Bible League International