Bible in 90 Days
22 Nemoj reći: »Vratit ću ti za zlo!«
Sačekaj BOGA, i on će te izbaviti.
23 BOGU su odvratni krivi utezi
i mrska mu je netočna vaga.
24 BOG upravlja čovjekovim koracima;
nitko ne zna tijek svoga života.
25 Nemoj olako nešto Bogu obećati,
a zatim zbog svog zavjeta žaliti.
26 Mudar kralj odvaja zle,
a zatim ih satire.[a]
27 Čovjekov životni dah BOGU je kao svjetiljka
kojom istražuje dubine njegovog bića.
28 Odanost i vjernost čuvaju kralja.
Odanost učvršćuje njegovo prijestolje.
29 Mladiće krasi snaga,
a starce sijeda glava.
30 Jakim batinama izbacuje se zlo
i udarcima čisti dubina bića.
21 BOG upravlja kraljevim odlukama kako želi;
usmjerava ih kao što kanali usmjeravaju vodu.
2 Čovjek misli da sve dobro čini,
ali BOG prosuđuje kakvi su mu motivi.
3 Ispravno i pravedno postupanje njegovog naroda,
to je BOGU draže nego prinošenje žrtava.
4 Ohole oči i nadmeno srce—
grijesi su koji vode zlikovce.
5 Marljivo planiranje vodi u blagostanje,
a brzopletost dovodi do neimaštine.
6 Bogatstvo, stečeno lažima,
brzo isparava i smrt priziva.
7 Opake će odnijeti njihovo nasilje
jer odbijaju postupati pravedno.
8 Krivac ide krivim putem,
a nedužan postupa ispravno.
9 Bolje je stanovati na uglu krova[b]
nego u kući gdje je svadljiva žena.
10 Zao čovjek žudi za zlom
i nema milosti prema drugome.
11 Kad se drznik kazni, nerazumnik pouku izvlači.
Kad se mudroga pouči, on još više nauči.
12 Pravedni Bog[c] promatra dom zlikovaca,
a zatim zlikovce u propast baca.
13 Tko začepi uši na vapaj siromašnih,
i sam će vapiti, a nitko ga neće čuti.
14 Potajan dar otklanja ljutnju,
a potajni mito žestoku srdžbu.
15 Pravedni uživaju činiti što je pravo,
a zločinci se toga užasavaju.
16 Tko odluta s puta razuma,
brzo završava u društvu pokojnika.
17 Tko voli užitke, taj će osiromašiti;
tko se voli bogato gostiti[d], neće se obogatiti.
18 Zli ljudi otkup su za pravedne,
a nevjerni za čestite.
19 Bolje je živjeti sam u pustinji
nego sa ženom svadljive naravi.
20 U kući mudroga pohranjene su vrijednosti,
a budala odmah sve potroši.
21 Tko za dobrotom i pravdom teži,
život, pravdu i čast nalazi.
22 Mudar čovjek može grad pun ratnika napasti
i oboriti zidine u koje su se uzdali.
23 Tko pazi što govori,
nevolje se kloni.
24 »Rugalac« zovu drznika;
jako bahato se ponaša.
25 Ljenjivca ubija njegova žudnja
jer mu ruke bježe od posla.
26 On stalno žudi za stvarima,
a pravedan daje bez ustezanja.
27 Odvratna je žrtva koju zlikovci nude,
a kamoli kad je zlonamjerno prinose!
28 Lažan svjedok bit će uhvaćen i kažnjen,
a onaj tko ga pažljivo sluša, pobijedit će kad progovori.
29 Zao čovjek nastupa hrabro,
ali čestit zna njegove namjere.
30 Nema takve mudrosti ni umnosti
koje bi BOGA nadvladale.
31 Konjaništvo se oprema za dan boja,
ali samo od BOGA dolazi pobjeda.
22 Ugled je poželjniji od velikog bogatstva,
čast je bolja od srebra ili zlata.
2 Bogatima i siromašnima ovo je zajedničko:
BOG je taj koji ih je stvorio.
3 Pametan vidi opasnost pa se sklanja,
a glupan ide dalje i nastrada.
4 Nagrada za poniznost i poštovanje BOGA
je bogatstvo, čast i pravi život.
5 Put pokvarenih posut je trnjem i zamkama,
a tko se čuva, drži se daleko od njih.
6 Odgoji dijete kako treba živjeti,
pa ni u starosti neće zastraniti.
7 Bogati vladaju siromašnima,
a dužnik je rob zajmodavcu.
8 Tko sije nepravdu, žanje nevolju,
i doći će kraj njegovom tlačenju.[e]
9 Darežljivi ljudi bit će blagoslovljeni
jer svoju hranu dijele sa siromašnima.
10 Otjeraj rugaoca i neće biti sukoba,
prestat će svađe i uvrede.
11 Tko ima čisto srce i ljubazne usne,
kralj će mu biti prijatelj.
12 BOG pazi na riječi istine,
a riječi nevjernih opovrgava.
13 Ljenjivac neće iz kuće pa govori:
»Vani je lav! Mogao bih poginuti!«
14 Govor preljubnice je kao duboka jama;
onaj na koga se BOG ljuti u nju pada.
15 Djeca su sklona ludiranju,
ali kazne to ispravljaju.
16 Tko ugnjetava siromašne da bi se obogatio,
i tko poklanja bogatima, snaći će ga neimaština.
Trideset mudrih izreka
—1—
17 Naćuli uši i slušaj riječi mudrih,
usredotoči se na moje pouke.
18 Bit će ti zadovoljstvo ako ih zapamtiš
i ako ih uvijek budeš znao citirati.
19 Da bi se pouzdao u BOGA,
danas ću ih tebi prenijeti.
20 Napisao sam ti trideset izreka,[f]
koje sadrže savjete i znanje,
21 da te naučim što je ispravno i istinito,
da možeš pravilno odgovoriti onome tko te poslao.
—2—
22 Ne iskorištavaj jadne samo zato što su jadni,
i nemoj ih uništavati na sudu.
23 Jer, BOG će voditi njihovu parnicu
i uzet će život onima koji od njih uzimaju.
—3—
24 Nemoj biti prijatelj svadljivom čovjeku,
i ne druži se s onima koji lako planu
25 da ne pokupiš njihovu naviku
i da se ne uloviš u zamku.
—4—
26 Nemoj pružati svoju ruku
da bi jamčio za tuđe dugove.
27 Ako ne budeš mogao platiti,
i tvoj krevet će odnijeti.
—5—
28 Ne pomiči drevnu među
koju su postavili tvoji preci.
—6—
29 Znaš li čovjeka koji izvrsno radi svoj posao?
Takav će služiti kraljevima, a ne običnim ljudima.
—7—
23 Kad sjedneš i jedeš s vladarom,
zamijeti ono što je pred tobom.
2 Suzdržavaj se[g] pri jelu
ako imaš veliki apetit.
3 Ne žudi za vladarevim poslasticama
jer možda te iskušava.[h]
—8—
4 Ne muči se da bi se obogatio,
nego budi mudar i obuzdaj se.
5 U tren oka bogatstvo nestane,
narastu mu krila i odleti kao ptica.
—9—
6 Nemoj jesti kod škrca;
ne žudi za njegovim poslasticama.
7 Jer, on je proračunat;
»Jedi i pij!« kaže ti, ali tako ne misli.
8 Povratit ćeš ono malo što si pojeo
i uzalud si hvalio njegovo jelo.
—10—
9 Ne pokušavaj budalu poučiti
jer će prezreti tvoje mudre riječi.
—11—
10 Ne pomiči drevnu među
i ne otimaj zemlju siročadi.
11 Jer, jak je njihov Branitelj
i zastupat će ih protiv tebe.
—12—
12 Usredotoči se na pouku
i slušaj mudre riječi.
13 Ne boj se svoje dijete strogo odgajati;
od malo batina neće umrijeti.
14 Batinom ga kažnjavaš,
ali od smrti ga spašavaš.
—13—
15 Sine, budeš li mudar,
ja ću biti radostan.
16 Svim srcem ću se veseliti
kad budeš istinito govorio.
—14—
17 Ne zavidi nikad grešnicima,
nego uvijek poštuj BOGA.
18 Jer, čeka te dobra budućnost,
i tvoja nada neće propasti.
—15—
19 Zato slušaj, sine, budi mudar
i usmjeri srce na pravi put.
20 Ne druži se s onima koji
se oblokavaju ili obžderavaju,
21 jer pijanice i proždrljivci postaju siromašni,
previše spavaju i u dronjcima završavaju.
—16—
22 Slušaj svog oca, svog roditelja,
i cijeni svoju majku kad ostari.
23 Kupi istinu i nemoj je prodati;
stekni mudrost, pouku i spoznaju.
24 Sretan je otac pravedne osobe,
raduje se što ima mudro dijete.
25 Učini svoje roditelje ponosnima,
neka se raduje majka koja te rodila!
—17—
26 Sine, daj mi svoje srce,
i uči iz moga primjera.
27 Prostitutka i preljubnica opasna su zamka;
kao uzak bunar ili duboka jama.
28 One su kao razbojnici što u zasjedi vrebaju
i mnoge navode na nevjeru.
—18—
29 Tko je jadan? Tko je žalostan?
Tko se svadi? Tko se žali?
Tko ima nepotrebne rane?
Tko ima oči zakrvavljene?
30 Oni koji do kasno vino piju,
koji miješano vino kušaju.
31 Ne gledaj u vino zato što je crveno,
zato što blista u čaši,
zato što klizi niz grlo!
32 Na kraju će te ugristi kao zmija
i zatrovati kao otrovnica.
33 Vidjet ćeš čudne prizore,
govorit ćeš budalaštine.
34 Bit će ti kao da spavaš nasred mora
i kao da ležiš navrh jarbola.
35 Reći ćeš: »Udarali su me, ali nije me boljelo.
Istukli su me, ali ništa nisam osjetio.
Kad se probudim, i dalje ću piti.«
—19—
24 Ne zavidi zlim ljudima,
ne poželi biti s njima.
2 Oni smišljaju nasilje
i o nedjelima govore.
—20—
3 Mudrošću se kuća izgrađuje
i spoznajom učvršćuje.
4 Prostorije joj se pune znanjem,
rijetkim i lijepim imanjem.
—21—
5 Mudar je jači od jakoga,
znanje je veće nego sila.
6 Po mudrom savjetu rat se vodi,
a pobjeda od mnoštva savjetnika dolazi.
—22—
7 Mudrost je glupanu nedokučiva;
na skupštini[i] ne otvara usta.
—23—
8 Čovjeka, koji smišlja zlo,
nazivat će opakim spletkarom.
9 Smišljanje gluposti je grijeh,
a tko je drzak, ljudima je mrzak.
—24—
10 Slomi li te nevolja,
snaga ti ne valja.
—25—
11 Spasi one koje u smrt odvode,
one što odvlače na pogubljenje.
12 Ako kažeš: »Što se to nas tiče?[j]«,
zar to ne vidi Onaj koji ispituje srce?
Zar ne zna Onaj koji ti dušu promatra?
Zar neće svakom uzvratiti po djelima?
—26—
13 Sine, jedi meda jer je dobar,
nektar iz saća slatkog je okusa.
14 Znaj da je i mudrost takva tvojoj duši.
Ako je nađeš, čeka te dobra budućnost
i nada ti neće propasti.
—27—
15 Ne vrebaj kao opaki na pravedne
i ne pljačkaj kuću u kojoj žive;
16 kad god padne, pravednik se diže,
a opake uništava nesreća.
—28—
17 Ne raduj se nesreći neprijatelja;
nemoj se veseliti njegovom padu.
18 BOG će to vidjeti i neće mu biti drago
pa ga možda neće kazniti.
—29—
19 Ne brini zbog zlikovaca
i ne zavidi opakima.
20 Jer, za njih nema budućnosti,
njihovo svjetlo će izgorjeti.
—30—
21 Sine, poštuj BOGA i kralja,
i ne pridružuj se buntovnicima.
22 Jer, propast će ih iznenada snaći;
tko zna kakvu im nesreću
Bog ili kralj mogu poslati.
Još mudrih izreka
23 I ovo su izreke mudrih:
Ne valja pristrano suditi.
24 Tko krivcu kaže: »Nevin si«,
svi[k] će ga proklinjati i mrziti.
25 A tko osudi krivca, dobro će proći,
jer će obilat blagoslov primiti.
26 Iskren odgovor ugodan je
kao poljubac na usne.
27 Završi izvanjske poslove
i obradi svoja polja,
a kuću gradi nakon toga.
28 Ne svjedoči bezrazložno protiv bližnjega
i ne govori laži svojim usnama.
29 Nemoj reći:
»Učinit ću mu kao što je on meni.
Vratit ću mu za to što je učinio.«
30 Prolazio sam kraj ljenjivčevog polja
i kraj vinograda nerazumnog čovjeka:
31 sve obraslo u trnje i korov,
a kamena ograda urušena.
32 Gledao sam, razmišljao
i pouku izvukao:
33 Još malo odspavaj,
još malo odrijemaj,
još malo prekriži ruke,
34 i siromaštvo će te zaskočiti poput pljačkaša,
a oskudica poput naoružanog ratnika.
Ezekijina zbirka Salomonovih izreka
25 Evo još Salomonovih mudrih izreka koje su prepisali službenici Ezekije, kralja Jude:
2 Boga slavimo za stvari koje drži skrivenima,
a kralja slavimo kada stvari otkriva.
3 Kao što je nebo visoko i zemlja duboka,
neistražive su misli kraljeva.
4 Ukloni nečistoću iz srebra,
i srebrnar će napraviti umjetninu.
5 Ukloni zle savjetnike od kralja,
i njegova vladavina bit će pravedna.
6 Ne hvali se pred kraljem
i nemoj stajati s velikanima.
7 Bolje da te kralj pozove naviše
nego da te ponizi pred uglednicima.
8 Kad nešto vidiš, ne žuri pred sud.
Ako te bližnji opovrgne i osramoti,
što ćeš tada učiniti?
9 Sam se raspravi s bližnjim,
ali nemoj otkriti njegovu tajnu,
10 da te tko ne bi čuo i osramotio
pa bi te loš glas stalno pratio.
11 Prava riječ, u pravo vrijeme izrečena,
kao zlatna je jabuka u zdjeli od srebra.
12 Kao zlatna naušnica ili ukras od zlata,
mudra je opomena uhu koje sluša.
13 Kao hladna voda[l] u vrijeme žetve,
pouzdan je glasnik onome tko ga šalje
—on krijepi dušu svoga gospodara.
14 Tko obećava darove, ali ih nikada ne daje,
taj je poput oblaka i vjetra koji ne donose kišu.
15 Vladara se uvjerava strpljivošću
i blage riječi slamaju otpor[m].
16 Kad nađeš med, jedi umjereno,
da se ne bi prejeo i povratio.
17 Ne idi prečesto u kuću bližnjega,
da mu ne bi dosadio i omrznuo.
18 Tko lažno svjedoči protiv bližnjega,
opasan je kao toljaga, mač ili oštra strijela.
19 U nevolji se pouzdati u nevjernoga,
kao pokvaren je zub ili uganuta noga.
20 Pjevati potištenome je kao da mu
skineš ogrtač po hladnom vremenu
ili mu staviš ocat na ranu.
21 Ako ti je neprijatelj gladan, daj mu kruha,
ako je žedan, daj mu vode.
22 To je kao da mu sipaš žar po glavi,
a BOG će te za to dobro nagraditi.
23 Kao što sjeverni vjetar donosi kišu,
ogovaranje donosi ljutnju.
24 Bolje živjeti na uglu krova[n]
nego u kući gdje je svadljiva žena.
25 Kao hladna voda žednome,
dobra je vijest iz daleke zemlje.
26 Kao zamućen izvor ili zagađeno vrelo,
tako je kada opaki nadjača pravednoga.
27 Nije dobro jesti previše meda,
niti je dobro tražiti previše časti.[o]
28 Poput grada bez obrambenih zidina,
čovjek je koji sobom ne vlada.
26 Kao snijeg ljeti ili kiša u žetvi,
tako čast pristaje budali.
2 Kao što odleprša vrabac ili proleti lasta,
bezrazložna kletva mimoiđe čovjeka.
3 Bič je za konja, uzda za magarca,
a batina za budalina leđa.
4 Ne odgovaraj glupanu na njegovu glupost,
da sam ne ispadneš glup.
5 Odgovori glupanu na njegovu glupost,
da ne misli da je mudar.
6 Pošalješ li po budali poruku,
to je kao da si odsiječeš noge ili popiješ otrov[p].
7 Budala može upotrijebiti poslovicu
kao hrom čovjek hromu nogu.
8 Baš kao vezati kamen u praćki,
uzaludno je iskazivati čast budali.
9 Budala, koja pokušava reći poslovicu,
poput pijanca je koji vitla trnovitu granu.
10 Tko zaposli budalu ili prolaznika,
poput strijelca je koji sve oko sebe ranjava.
11 Kao što se pas vraća svojoj bljuvotini,
glupan se vraća svojoj gluposti.
12 Jesi li sreo osobu koja umišlja da je mudra?
I za budalu ima više nade nego za nju!
13 Ljenjivac neće iz kuće pa govori:
»Zvijer je vani! Lav je na ulici!«
14 Kao što se vrata amo-tamo okreću,
ljenjivac se prevrće po krevetu.
15 Ljenjivcu se ne da ni jesti;
preteško mu ruku od zdjele do usta podići.
16 Ljenjivac umišlja da je mudriji
od sedmorice razboritih ljudi.
17 Umiješati se u tuđu svađu
je kao vući za uši psa lutalicu.
18 Poput luđaka koji ispaljuje
smrtonosne goruće strijele,
19 onaj je tko prevari bližnjega
pa kaže da se samo šalio.
20 Kad nema drva, gasi se vatra;
kad nema ogovaranja, prestaje svađa.
21 Ugljen raspiruje žar, i drvo vatru,
a svadljivac raspiruje svađu.
22 Riječi ogovarača su kao slatki zalogaji,
o kako ih ljudi vole progutati.[q]
23 Kao srebrni premaz na zemljanoj posudi,
takve su laskave riječi[r] iz zlobnog srca.
24 Licemjer se prikriva riječima,
a u srcu mu je prijevara.
25 Kad ljubazno govori, ne vjeruj mu,
jer mu je sedam gadosti u srcu.
26 Varkom prikriva svoju mržnju,
ali svi će vidjeti njegovu zloću.
27 Tko jamu kopa, sam u nju pada;
tko gura velik kamen, kamen se vraća na njega.
28 Lažljivac mrzi one koje uništava,
i laskavac donosi propast ljudima.
27 Ne hvali se što ćeš sutra učiniti,
jer ne znaš što ti ono donosi.
2 Nemoj se hvaliti sam,
neka te hvale drugi.
3 Težak je kamen, težak je i pijesak,
ali teže je podnijeti divljanje budale.
4 Srdžba je okrutna, gnjev je žestok,
a tko će opstati pred ljubomorom?
5 Bolje javni prijekor
nego potajna ljubav.
6 Dobronamjerni su prijekori prijatelja,
a zlonamjerni poljupci neprijatelja.
7 Sitome je i med mrzak,
a gladnome je i gorko slatko.
8 Čovjek koji odluta od svog doma
kao ptica je koja odluta od svoga gnijezda.
9 Mirisno ulje i smola[s] ugodni su ljudskom srcu,
a savjet prijatelja ugodniji je od vlastitih ideja.[t]
10 Ne ostavljaj ni svog ni očevog prijatelja,
i ne idi k bratu kad te snađe nevolja;
bolji je susjed blizu nego brat daleko.
11 Sine, budi mudar i razveseli me,
da mogu odgovoriti kad mi prigovore.
12 Pametan vidi opasnost pa se sklanja,
a glupan ide dalje i nastrada.
13 Ako netko jamči za strančev dug,
uzmi mu ogrtač kao zalog.[u]
14 Tko glasnim pozdravom rano budi prijatelja,
to mu je kao prokletstvo, a ne blagoslov.
15 Svadljiva žena je poput kapanja
koje ne prestaje tijekom kišnog dana.
16 Tko je obuzdava, kao da vjetar zaustavlja
i pokušava šakom držati ulje.
17 Željezo oštri željezo,
a čovjek oštri um drugog čovjeka.
18 Tko brine za smokvu, jede njezine plodove,
a tko brine za svoga gospodara, poštovan je.
19 Kao što se lice ogleda u vodi,
tako se čovjek ogleda u srcu.
20 Smrt i grob[v] nikada se ne nasite,
a tako ni ljudske želje.
21 Vatrom se provjerava srebro i zlato,[w]
a čovjek se provjerava pohvalama koje prima.
22 Da glupana stučeš tučkom u stupi[x],
nećeš glupost iz njega izbiti.
23 Dobro pazi na svoja stada
i marljivo brini za stoku,
24 jer bogatstvo ne traje dovijeka,
ni kruna kroz sva pokoljenja.
25 Kosi travu da raste nova
i sakupljaj sijeno s bregova.
26 Vuna od ovaca bit će ti za odjeću,
a jarce ćeš prodavati da kupiš zemlju.
27 Imat ćeš dovoljno kozjeg mlijeka
za hranu sebi i svojim ukućanima
a također i svojim sluškinjama.
28 Zli bježe i kad ih nitko ne progoni,
a pravedni su hrabri kao lavovi.
2 U buntovnoj zemlji mnogi se izmjenjuju na vlasti,
ali pametan i sposoban vladar stabilnost donosi.
4 Oni koji ostavljaju zakon, hvale opake,
a oni koji se drže zakona, protive im se.
5 Zli ljudi ne razumiju pravdu,
a oni koji poštuju BOGA, potpuno je razumiju.
6 Bolje biti siromašan i pošten
nego bogat i pokvaren.
7 Pametan je sin koji se drži zakona,
a koji se druži s raspuštenima, sramoti svog oca.
8 Tko zgrće bogatstvo naplaćujući kamate,
ono će pripasti drugome, koji pomaže siromašne.
9 Kad se netko ogluši o zakon,
i njegove molitve su mrske.
10 Tko poštene zavodi na zlo,
upast će u vlastitu zamku,
a nedužni će proći dobro.
11 Bogataš umišlja da je mudar,
ali ga mudri siromah prozire.
12 Kad su pravedni na vlasti, svi slave,
a kad se zli uzdižu, ljudi se skrivaju.
13 Tko skriva svoje grijehe, neće napredovati,
a tko ih prizna i odbaci, milost nalazi.
14 Blago čovjeku koji je uvijek na oprezu,
a tvrdoglavac stalno upada u nevolju.
15 Kao ričući lav ili gladan medvjed,
zli je vladar siromašnom narodu.
16 Vladar bez pameti otima od ljudi,
a vladar koji mrzi nepošten dobitak dugo živi.
17 Krivac za ubojstvo srlja u grob.
Neka mu nitko ne pomaže.
18 Tko živi pošteno, ima sigurnost,
a pokvarenjak iznenada propada.
19 Tko svoju zemlju obrađuje, imat će puno hrane,
a tko se bavi tlapnjama, živjet će u siromaštvu.
20 Vjerni će biti obilno blagoslovljeni,
a tko želi brzo do bogatstva, ne gine mu kazna.
21 Ne valja biti pristran na sudu,
no neki se za komad kruha prodaju.
22 Pohlepnik se želi brzo obogatiti,
a ne zna da će ga snaći oskudica.
23 Ispravi čovjeka, i poslije će ti biti zahvalniji
nego onome tko mu laska.
24 Tko otima od roditelja
i govori da je to u redu,
jednak je razbojniku.
25 Pohlepnik samo izaziva svađe,
a tko se pouzdaje u BOGA, napreduje.
26 Ludo je vjerovati samo svojoj pameti
jer—tko sluša mudre, izbjegava nevolje.
27 Tko daje siromašnima, ništa mu ne manjka,
a tko odvraća pogled, stižu ga prokletstva.
28 Kad zli vladaju, ljudi se skrivaju,
a kad zli propadnu, pravedni se podižu.
29 Tko ostane tvrdoglav nakon mnogih opomena,
odjednom će se slomiti i neće se oporaviti.
2 Kad su pravedni na vlasti, narod se raduje,
a kad zli vladaju, narod stenje.
3 Dijete koje voli mudrost, ocu donosi radost.
Tko se druži s bludnicama, svoj imetak rasipa.
4 Kralj zemlju osnažuje pravdom,
a oslabljuje je pohlepnim zahtjevima.
5 Tko laska bližnjemu,
postavlja mu klopku.
6 Zli se ulove u vlastiti grijeh,
a pravedni su slobodni i radosni.
7 Pravedni brinu za prava siromašnih,
a zli ne shvaćaju takvu brigu.
8 Rugaoci stvaraju sukobe u gradu,
a mudri smiruju srdžbu.
9 Kad se mudar spori s budalom,
budala se i ljuti i smije, ali ne postižu dogovor.
10 Krvožedni mrze nedužne,
a pravedni ih štite.[aa]
11 Budala svoj bijes iskaljuje,
a mudar ga tiho suspreže.
12 Ako vladar sluša laži,
svi njegovi službenici postanu zli.
13 Siromašnima i tlačiteljima ovo je zajedničko:
BOG je dao vid i jednima i drugima.
14 Ako kralj pravedno sudi siromašnima,
vladat će dugo vremena.
15 Batina i opomena pružaju mudrost djetetu,
a zanemareno dijete sramoti majku.
16 Kad vladaju zli, vlada bezakonje,
ali pravedni će njihovu propast gledati.
17 Odgajaj svoju djecu stegom,
pa će ti donijeti mir i radost.
18 Kad nema vizije, ljudi se raspuste,
ali blago onima koji se drže Božjih zakona.
19 Sluga se ne popravlja samo riječima,
jer, iako razumije, ne posluša.
20 Jesi li sreo osobu brzu na jeziku?
I za budalu ima više nade nego za nju.
21 Tko razmazi slugu odmalena,
poslije će mu biti nepokoran.[ab]
22 Ljutit čovjek izaziva svađe
i nagao čovjek puno griješi.
23 Oholost ponizuje čovjeka,
a tko je ponizan duhom, stječe čast.
24 Tko pomaže lopovu, život si upropaštava;
ni pod prijetnjom prokletstva ništa ne otkriva.
25 Strah od ljudi je poput zamke,
a tko se u BOGA pouzdaje, siguran je.
26 Mnogi traže da ih sasluša vladar,
ali odluka dolazi od BOGA.
27 Pravednima su mrski nepravedni,
a zlima su mrski čestiti.
Agurove izreke
30 Ovo su riječi i poruka Agura, Jakeovog sina:
Umoran sam, Bože,
umoran i iscrpljen.[ac]
2 Preglup sam da bih bio čovjek,
nemam pameti kao drugi ljudi.
3 Nisam stekao mudrost,
nemam znanja o Svetom.[ad]
4 Tko se popeo na nebo i sišao?
Tko je uhvatio vjetar svojim rukama?
Tko je u ogrtač sakupio more?
Tko je postavio sve granice zemlje?
Kako se zove i kako mu se zove sin?
Znaš li to?
5 Svaka Božja riječ je prokušano istinita.
On štiti one koji se k njemu sklanjaju.
6 Nemoj ništa dodavati njegovim riječima,
da te ne prekori i prokaže lažljivcem.
7 Dvoje te molim, Bože!
Nemoj me odbiti prije nego što umrem.
8 Ne daj da govorim lažne i prijevarne riječi.
I ne daj da budem siromašan ni bogat.
Samo mi daj dovoljno hrane.
9 Kad bih imao previše, mogao bih se odreći tebe.
Mogao bih reći: »Ma tko je BOG?«
A kad bih bio siromašan, mogao bih krasti
pa svom Bogu sramotu nanijeti.
10 Nemoj klevetati slugu njegovom gospodaru,
jer će te sluga prokleti pa ćeš ispaštati.
11 Ima onih koji proklinju svoje očeve
i ne blagoslivljaju svoje majke.
12 Ima onih koji su čisti u svojim očima,
a nisu se očistili od vlastite prljavštine.
13 Ima onih koji su umišljeni
i s visoka gledaju na druge.
14 Ima onih koji su kao divlje životinje,
kao da su im zubi mačevi, a očnjaci noževi,
proždiru siromašne i potrebite,
istrebljuju ih iz ljudskog roda, sa zemlje.
15 Pohlepa[ae] ima dvije kćeri.
Zovu se: Daj Mi i Daj Mi.
Ima troje koje nikad nije sito,
ustvari, četvero[af] koje nikad ne kaže: »Dosta mi je!«
16 To je svijet mrtvih,
žena koja nema djece,
suha zemlja žedna vode
i vatra što ne prestaje.
17 Onome tko se ocu ruga
i majci ne pokorava,
oči će mu iskljucati gavrani,
pojest će ih mladi lešinari.
18 Troje je čemu se čudim,
ustvari, četvero ne razumijem:
19 kako orao leti po nebu,
kako zmija gmiže po stijeni,
kako lađa nalazi put na pučini
i put muškarca djevojci.
20 Ovako se pretvara nevjerna žena:
Najede se, obriše usta pa kaže:
»Ništa loše nisam učinila.«
21 Troje je od čega se zemlja trese,
ustvari, četvero je što ne može podnijeti:
22 kad sluga postane kralj,
kad budala jede koliko hoće,
23 kad se uda omražena žena
i kad sluškinja zamijeni gospodaricu.
24 Četvero je na zemlji
što je malo, a vrlo mudro:
25 Mravi su nejaka stvorenja,
a još ljeti sakupe zalihe hrane.
26 Jazavci su isto nejaki,
a grade si dom na stijeni.
27 Skakavci nemaju kralja,
a kreću se kao vojska.
28 Gušter se lako rukom ulovi,
a nađe se i u kraljevskoj palači.
29 Troje je što se kreće otmjeno,
ustvari, četvero što hoda ponosno:
30 lav, moćnik među zvijerima,
koji ni pred čim ne uzmiče,
31 pijetao što se šepuri,
jarac koji stado predvodi[ag]
i kralj koji vojsku vodi.
32 Ako si se zbog ponosa bahatio,
ili ako si zlonamjerno govorio,
odmah da si ruku na usta stavio!
33 Kad se mlati mlijeko, nastaje maslac,
kad se udari nos, poteče krv,
a kad se raspiri srdžba, nastaje tučnjava.
Pouka za kralja
31 Riječi Lemuela, kralja Mase. Pouke kojima ga je učila majka:
2 Slušaj, sine moj!
Slušaj, sine kojeg sam rodila!
Slušaj, sine kojeg sam izmolila!
3 Ne troši svoju snagu i život na žene,
jer one upropaštavaju kraljeve.
4 Nije za kraljeve, Lemuele,
nije za njih da piju vino,
nije za vladare da žude za pivom,
5 jer u piću na zakon zaboravljaju
i prava potlačenih zanemaruju.
6 Daj pivo onom tko propada,
daj vino ogorčenima.
7 Neka piju da zaborave nevolje,
da ne misle na svoje probleme.
8 Govori za one koji ne mogu,
bori se za prava svih bespomoćnih.
9 Govori, donosi pravedne odluke,
brani prava siromašnih i potrebitih.
Izvrsna žena
10 [ah] Tko može naći izvrsnu ženu?
Ona vrijedi više od bisera.
11 Muž se potpuno u nju pouzdaje
i ništa mu ne nedostaje.
12 Uvijek mu čini dobro, nikada zlo,
svakog dana svog života.
13 Vunu i lan nabavlja
i voli raditi rukama.
14 Poput trgovačke lađe,
iz daleka hranu donosi.
15 Još prije svanuća ustaje
da spremi hranu za ukućane
i sluškinjama odredi poslove.
16 Dobro razmotri pa polje kupi,
od svoje zarade vinograd sadi.
17 Ozbiljno se prima posla
i ojačava svoje ruke.
18 Zna kad joj posao ide dobro
pa ni noću ne gasi svjetlo.
19 Rukama radi na preslici[ai],
prstima vreteno[aj] drži.
20 Široke je ruke prema siromašnima
i pruža ruku potrebitima.
21 Kad sniježi, nije zabrinuta za ukućane
jer imaju dovoljno tople odjeće.
22 Za krevete izrađuje pokrivače,
odjeća joj je od fine, skupe tkanine[ak].
23 Muž joj je poštovani vođa[al]
i sjedi među starješinama.
24 Lanenu odjeću i pojaseve izrađuje
pa ih trgovcima prodaje.
25 Snažna je i poštovana osoba,
ne boji se budućih dana.
26 Govori s puno mudrosti,
ljubazno druge poučava.
27 Pazi na vladanje ukućana,
ne prepušta se lijenosti.
28 Djeca joj iskazuju čast,
a muž je hvali i govori:
29 »Mnoge su žene izvrsne,
ali ti si od svih najbolja.«
30 Ljupkost je varljiva, ljepota je prolazna,
hvalu zaslužuje žena koja poštuje BOGA.
31 Neka uživa plod svoga rada,
neka je javno[am] hvale za njezina djela.
Besmislenost života
1 Slijede misli koje je izrekao Učitelj[an], Davidov sin, kralj u Jeruzalemu.
2 »Sve je besmisleno[ao]«, govori Učitelj, »beskorisno i uzaludno!«
3 Kakva je korist čovjeku
od sveg rada i truda na ovom svijetu?[ap]
4 Jedan naraštaj odlazi, drugi dolazi,
a zemlja uvijek traje.
5 Sunce izlazi i zalazi, a kad zađe,
žuri natrag, na mjesto odakle je izašlo.
6 Vjetar puše na jug pa okrene na sjever.
Kovitla uokolo, vraćajući se odakle je krenuo.
7 Sve rijeke teku u more, a more se ipak ne napuni.
Otkuda dolaze, tamo se i vraćaju.
8 Sve su riječi istrošene. Nitko ne može reći ništa novo.
Oko nije zadovoljno gledanjem. Uho nije ispunjeno slušanjem.
Ništa novo
9 Ono što je bilo, dogodit će se ponovo. Što se radilo, radit će se i dalje. Nema ništa novo na svijetu.
10 Postoji li išta o čemu bi se moglo reći: »Gle, nešto novo!«? No i to je već postojalo davno prije našeg vremena.
11 Nitko se ne sjeća onih koji su prije živjeli. Čak će i ljudi u budućnosti biti zaboravljeni od onih koji dolaze nakon njih.
Čemu mudrost?
12 Ja, Učitelj, kralj sam Izraela u Jeruzalemu. 13 Odlučio sam da ću istraživati i mudro proučiti sve na svijetu. Kakav je težak zadatak Bog zadao ljudskim bićima! 14 Proučio sam sve što se radi na ovom svijetu, ali shvatio sam da je sve besmisleno, kao da pokušavaš uloviti vjetar.
15 Ono što je iskrivljeno, ne može se ispraviti. Čega nema, ne može se izbrojati.
16 Pomislio sam: »Postao sam moćniji i mudriji od svih koji su prije mene vladali u Jeruzalemu. Moj je um naučio mnogo mudrosti i znanja.«
17 Odlučio sam saznati sve o mudrosti i sve o ludosti i gluposti. No shvatio sam da je i to kao da se lovi vjetar. 18 Puno mudrosti donosi puno gorkog razočaranja. Što više znaš, više si izložen boli.
Čemu užitak?
2 Rekao sam svom srcu: »Hajde, iskusi zadovoljstvo! Isprobaj užitak!« No i to je besmisleno. 2 Zaključio sam da je glupo smijati se i da zabava nikome ne čini dobro. 3 Moja me mudrost navodila da pokušam opustiti srce uz vino. Radio sam to da bih iskusio glupost. Želio sam vidjeti ima li u tome nešto dobro za ljude tijekom njihovoga kratkog života.
Čemu trud i rad?
4 Prihvatio sam se velikih djela. Sagradio sam sebi kuće i podigao vinograde. 5 Napravio sam vrtove i parkove, a u njima posadio sve vrste voćki. 6 Bujne nasade drveća natapao sam vodom iz bazena koje sam napravio za sebe. 7 Kupovao sam robove i ropkinje, a imao sam i robove koji su se rodili u mom domu. Posjedovao sam velika stada goveda, koza i ovaca. Imao sam više nego ijedan kralj u Jeruzalemu prije mene.
8 Nagomilao sam sebi srebro i zlato, prisvojio blago drugih kraljeva i njihovih zemalja. Imao sam pjevače i pjevačice. Uživao sam u društvu svih žena koje bi muškarac mogao poželjeti.[aq]
9 Postao sam bogat. Stekao sam više imanja od bilo koga tko je u Jeruzalemu vladao prije mene. No u svemu mi je pomagala moja mudrost. 10 Nisam si uskratio ništa što bi mi oči poželjele, niti jedan užitak. Radovao sam se svemu što sam radio, i to je bila nagrada za moj trud.
11 No tada sam pogledao sve što sam učinio, razmislio o svemu oko čega sam se trudio. Shvatio sam da je sve bilo besmisleno, kao loviti vjetar. Nema nikakve koristi od bilo čega što radimo na ovom svijetu.
Čemu biti mudar?
12 Potom sam odlučio proniknuti u mudrost, no i u ludost i glupost. Razmišljao sam o tome kako će sljedeći kralj raditi isto što i kraljevi prije njega.[ar] 13 Uvidio sam da je mudrost bolja od gluposti, kao što je svjetlo bolje od tame. 14 Mudar čovjek vidi kamo ide, a budala luta u tami.
No shvatio sam i to da će obojica jednako završiti. 15 Pomislio sam: »Dogodit će mi se isto što se događa budalama. Zašto bih se onda i dalje trudio biti mudar? I to je besmisleno.« 16 Nitko se dugo ne sjeća ni mudraca ni budale. Svi su jednako zaboravljeni. Kako to da mudrac umire isto kao budala?
Ima li život smisla?
17 Zamrzio sam život. Smučilo mi se od spoznaje da je sve što čovjek čini u životu loše i besmisleno. Kao da pokušava uloviti vjetar.
18 Zamrzio sam sve oko čega sam se u životu trudio jer sam uvidio da to moram ostaviti nekome tko će doći poslije mene. 19 I tko zna hoće li on biti mudar ili glup? Raspolagat će svime oko čega sam se ja tako mudro trudio. Sve to nema nikakvog smisla.
20 Počeo sam očajavati nad svim u što sam ulagao svoj trud i rad. 21 Jer, čovjek može naporno raditi koristeći svu svoju mudrost, znanje i vještinu, ali onda će dati ono što je teško stekao nekome tko nije radio za to. To je besmisleno i nepravedno.
22 Kakva je korist čovjeku na ovom svijetu od svega njegovog rada i truda da stekne što želi? 23 Njegov je život pun boli, razočaranja i teškog rada. Brige ga muče, čak i noću, te se ne uspijeva ni odmoriti. I to je besmisleno.
24 Za čovjeka nema ništa dobro, nego da jede i pije, te da pronađe zadovoljstvo u svom radu. Također, uvidio sam da to dolazi od Boga. 25 Jer, bez Boga nitko ne može jesti niti uživati u životu. 26 Čovjeku, s kojim je zadovoljan, Bog daje mudrost, znanje i radost. Grešnici pak imaju zadatak sakupljanja i gomilanja, a Bog sve to predaje onome s kim je zadovoljan. I to je besmisleno, kao loviti vjetar.
Biblija: suvremeni hrvatski prijevod (SHP) © 2019 Bible League International