Bible in 90 Days
19 Kad su faraonovi konji, kola i konjanici ušli u more, BOG je na njih vratio morske vode, a Izraelci su po suhome prošli posred mora.
Mirjam i žene slave Boga
20 Aronova sestra, proročica Mirjam, uzela je tamburin[a] u ruku. Sve su je žene slijedile s tamburinima i plesale. 21 Mirjam je pjevala:
»Pjevajte BOGU jer slavno je pobijedio.
Konje i jahače u more je bacio.«
Izraelci odlaze u pustinju
22 Zatim je Mojsije poveo Izraelce od Crvenog mora pa su otišli u pustinju Šur. Tri su dana putovali pustinjom, ali nisu pronašli vodu. 23 Zatim su stigli do Mare. Ondje je bilo vode, ali je nisu mogli piti jer je bila gorka. Stoga se to mjesto i zove Mara[b].
24 Tada je narod počeo gunđati protiv Mojsija i govoriti: »Što ćemo piti?«
25 Mojsije je zavapio BOGU pa mu je BOG pokazao komad drveta. Mojsije ga je bacio u vodu koja je postala slatka.
Ondje im je BOG dao zapovijed i zakon. Zatim ih je iskušao da vidi hoće li poslušati.
26 Rekao je: »Budete li pažljivo slušali svog BOGA i činili ono što smatra ispravnim, budete li slušali njegove zapovijedi i držali se svih njegovih uredbi, neću na vas poslati nijednu bolest koju sam poslao na Egipćane. Jer, ja sam BOG koji vas ozdravlja.«
27 Zatim su stigli u Elim, gdje je bilo dvanaest izvora i sedamdeset palmi. Ondje su se utaborili pokraj vode.
Bog proviđa hranu
16 Sva je izraelska zajednica otišla iz Elima i stigla do pustinje Sin, koja se nalazi između Elima i Sinaja. Bilo je to petnaestog dana drugoga mjeseca[c] od izlaska iz Egipta. 2 U pustinji je sva zajednica počela gunđati protiv Mojsija i Arona. 3 Rekli su im: »Da smo bar svi poginuli od BOŽJEG pomora u Egiptu dok smo sjedili pokraj lonaca s mesom i jeli kruh do mile volje. A vi ste nas doveli u ovu pustinju, da glađu ubijete sav ovaj velik narod.«
4 Tada je BOG rekao Mojsiju: »Učinit ću da vam s neba pada kruh kao kiša. Neka narod svakog dana ide i sakupi onoliko koliko mu treba za taj dan. Tako ću ih iskušati i vidjeti hoće li se držati moje upute. 5 A šestog dana neka sakupe dvostruko više nego drugih dana i neka pripreme hranu za dva dana.«[d]
6 Mojsije i Aron rekli su svim Izraelcima: »Večeras ćete spoznati da vas je BOG izveo iz Egipta, 7 a ujutro ćete vidjeti BOŽJU slavu jer je čuo kako gunđate protiv njega. Da, gunđate protiv njega, a ne nas, jer mi samo činimo što nam kaže.«
8 Mojsije je još rekao: »BOG će vam večeras dati da jedete meso, a ujutro kruh, koliko vam drago, jer je BOG čuo vaše gunđanje protiv njega. Ta što smo mi učinili osim onoga što nam je govorio? Tako vi zapravo ne gunđate protiv nas, nego protiv BOGA.«
9 Zatim je Mojsije rekao Aronu: »Reci cijeloj izraelskoj zajednici: ‘Dođite pred BOGA jer je čuo vaše gunđanje.’« 10 Dok im je Aron tako govorio, oni su pogledali prema pustinji, a ondje se BOŽJA slava pokazala u oblaku.
11 BOG je rekao Mojsiju: 12 »Čuo sam gunđanje Izraelaca. Ovako im reci: ‘Večeras ćete jesti meso, a ujutro ćete se najesti kruha. Tada ćete spoznati da sam ja vaš BOG.’«
13 Te su večeri doletjele prepelice i prekrile tabor, a ujutro je oko tabora ležao sloj rose. 14 Kad je rosa isparila, na pustinjskom su se tlu pojavile sitne pahuljice, slične mrazu kad se nahvata na zemlju. 15 Kad su Izraelci to vidjeli, pitali su se međusobno: »Što je to?« jer nisu znali što je.
Mojsije im je rekao: »To je kruh koji vam je BOG dao da jedete. 16 Evo što je BOG zapovjedio: ‘Svatko neka sakupi onoliko koliko mu treba. Sakupite jedan lonac[e] po osobi, prema broju ljudi u svome šatoru.’«
17 Izraelci su tako učinili. Neki su sakupili mnogo, a neki malo. 18 Kad su to izmjerili, vidjeli su da im nije bilo ni previše ni premalo—svatko je sakupio točno koliko mu je trebalo za jelo.
19 Tada im je Mojsije rekao: »Neka nitko ne ostavlja ništa za ujutro!« 20 No neki ga nisu poslušali, nego su ostavili malo i za ujutro pa se to ucrvalo i usmrdjelo. I Mojsije se razljutio na njih.
21 Tako su svakog jutra sakupljali koliko im je trebalo za jelo. Kad bi ugrijalo sunce, istopilo bi se ono što nisu pokupili. 22 Šestog su dana sakupili dvostruko više—dva lonca po osobi. Kad su svi glavari zajednice došli reći Mojsiju o tome, 23 on im je rekao: »Ovako je BOG zapovjedio: ‘Sutra je dan potpunog odmora, sveti šabat[f] u BOŽJU čast. Zato ispecite i skuhajte ono što želite jesti, a sve što vam preostane sačuvajte za ujutro.’« 24 Kao što im je Mojsije zapovjedio, sačuvali su ostatak za ujutro i nije se usmrdjelo niti ucrvalo.
25 »Jedite to danas«, rekao je Mojsije, »jer danas je šabat, dan odmora Bogu u čast. Danas nećete pronaći hranu na tlu. 26 Šest je dana sakupljajte, a sedmog dana, na šabat, neće je biti.«
27 Neki su ipak otišli sakupljati hranu sedmog dana, ali nisu ništa pronašli. 28 Tada je BOG rekao Mojsiju: »Dokle ćete odbijati držati se mojih zapovijedi i uputa? 29 Gledajte, BOG vam je dao šabat pa vam šestog dana daje hrane za dva dana. Sedmog dana neka svatko ostane tamo gdje se nalazi—ne odlazite od svoga mjesta.« 30 Tako se sedmoga dana narod odmarao.
31 Izraelski je narod ovu hranu nazvao mana[g]. Bila je bijela kao sjeme korijandra, a imala je okus pogačica s medom.
32 Mojsije je rekao narodu: »Ovako je BOG zapovjedio: ‘Sačuvajte lonac mane za svoje buduće naraštaje, da vide hranu kojom sam vas hranio u pustinji, nakon što sam vas izveo iz Egipta.’« 33 Zatim je rekao Aronu: »Uzmi jedan lonac i napuni ga manom pa to stavi pred BOGA, da se čuva za buduće naraštaje.«
34 I kao što je BOG zapovjedio Mojsiju, Aron je stavio manu da se čuva kao svjedočanstvo. 35 Izraelci su ju jeli četrdeset godina, sve dok nisu stigli do naseljene zemlje. Jeli su manu dok nisu stigli do granice Kanaana. 36 (Mjera za manu bila je jedan gomer ili jedna desetina efe[h].)
Voda iz stijene
17 Sva je izraelska zajednica krenula dalje iz pustinje Sin, putujući od mjesta do mjesta, kao što im je zapovjedio BOG. Utaborili su se u Refidimu, ali ondje nisu imali vode za piće. 2 Zato su se prepirali s Mojsijem i govorili: »Daj nam vode, da pijemo!«
»Zašto se prepirete sa mnom?« upita ih Mojsije. »Zašto iskušavate BOGA?«
3 No narod je bio žedan i gunđao je protiv Mojsija. »Zašto si nas izveo iz Egipta?« pitali su ga. »Zar da mi, naša djeca i stoka umremo od žeđi?«
4 Tada je Mojsije zavapio BOGU: »Što da radim s ovim narodom? Malo nedostaje da me ubiju kamenjem.«
5 »Idi ispred naroda«, BOG je rekao Mojsiju, »i povedi nekoliko izraelskih starješina. Ponesi štap kojim si udario po Nilu i idi, 6 a ja ću stajati pred tobom na stijeni na Horebu[i]. Udari po stijeni pa će iz nje poteći voda, da narod može piti.«
I Mojsije tako učini naočigled izraelskih starješina. 7 To mjesto nazvao je Masa[j] i Meriba[k] jer su se Izraelci prepirali i iskušavali BOGA. Govorili su: »Je li BOG među nama ili nije?«
Pobjeda nad Amalečanima
8 Nakon toga došli su Amalečani i napali Izraelce u Refidimu. 9 Mojsije je rekao Jošui: »Odaberi ljude pa se sutra idite boriti s Amalečanima, a ja ću stajati na vrhu brda s Božjim štapom u ruci.«
10 Jošua je učinio kako mu je Mojsije rekao i borio se s Amalečanima, a Mojsije, Aron i Hur popeli su se na vrh brda. 11 Dokle god je Mojsije držao ruke podignute, Izraelci su pobjeđivali, a kad bi ih spustio, pobjeđivali su Amalečani. 12 Kad su se Mojsiju umorile ruke, uzeli su kamen i podmetnuli ga pod njega. On je sjeo na kamen, dok su mu Aron i Hur držali ruke, jedan s jedne, a drugi s druge strane. Tako su mu ruke ostale podignute sve do zalaska sunca. 13 I Jošua je mačem porazio vojsku Amalečana.
14 Tada je BOG rekao Mojsiju: »Zapiši ovu poruku na svitak, kao trajni podsjetnik, i pročitaj je Jošui: ‘Sasvim ću izbrisati Amalečane sa zemlje i sve što podsjeća na njih’.«
15 Zatim je Mojsije izgradio žrtvenik i nazvao ga »BOG je moja zastava«. 16 Rekao je: »Uzdignite BOŽJU zastavu.[l] BOG će se iz naraštaja u naraštaj boriti protiv Amalečana.«
Jitro u posjeti Mojsiju
18 Midjanski svećenik Jitro, Mojsijev tast, čuo je sve što je Bog učinio za Mojsija i za svoj narod Izrael—kako je BOG izveo Izrael iz Egipta. 2 Kad je Mojsije bio poslao svoju ženu Siporu natrag u Midjan, njegov ju je tast Jitro primio k sebi, 3 kao i obojicu njezinih sinova. Jedan od njih zvao se Geršom[m] jer je Mojsije rekao: »Ja sam stranac u tuđini«, 4 a drugi se zvao Eliezer[n] jer je rekao: »Bog mog oca bio mi je pomagač i spasio me od faraonovog mača.« 5 Mojsijev tast Jitro, s njegovom dvojicom sinova i ženom, došao je k Mojsiju u pustinju, ondje gdje se utaborio pokraj Božje planine.
6 Jitro je poručio Mojsiju: »Ja, tvoj tast Jitro, dolazim ti s tvojom ženom i obojicom njezinih sinova.«
7 Mojsije je izašao ususret svome tastu, poklonio mu se i poljubio ga. Pitali su jedan drugoga: »Jesi li dobro?« pa ušli u šator. 8 Mojsije je ispričao tastu o svemu što je BOG učinio s faraonom i Egipćanima radi Izraela, o svim nevoljama koje su ih zadesile na putu i kako ih je spasio BOG.
9 Jitro se obradovao zbog svega dobrog što je BOG učinio za Izrael i što ga je spasio iz ruku Egipćana. 10 Rekao je: »Blagoslovljen BOG koji vas je oslobodio od egipatske vlasti i faraonove moći. 11 Sad znam da je BOG veći od svih bogova jer je oslobodio narod iz ruku Egipćana koji su bahato postupali s njima.«
12 Zatim je Mojsijev tast Jitro prinio Bogu žrtvu paljenicu[o] i druge žrtve, a Aron je došao sa svim izraelskim starješinama pa su jeli s Mojsijevim tastom u Božjoj prisutnosti.
Jitrov savjet
(Pnz 1,9-18)
13 Sutradan je Mojsije služio narodu kao sudac. Bilo je toliko naroda da su stajali oko njega cijeli dan. 14 Kad je Mojsijev tast vidio što sve Mojsije radi za narod, rekao je: »Zašto tako radiš za taj narod? Zašto si ti jedini sudac, dok sav taj narod stoji oko tebe cijeli dan?«
15 »Zato što mi narod dolazi da čuje Božju volju«, odgovori mu Mojsije. 16 »Kad se oko nečega spore, dođu k meni, a ja donesem presudu i upoznam ih s Božjim uredbama i zakonima.«
17 Tada je tast rekao Mojsiju: »Nije dobro to što radiš. 18 Iscrpit ćeš se i ti i ovaj narod s tobom. Ovaj je posao pretežak za tebe—ne možeš ga obavljati sam. 19 A sad me poslušaj jer ću ti dati savjet. I neka Bog bude s tobom. Nastavi zastupati narod pred Bogom i iznositi Bogu njihove sporove. 20 Uči ih uredbama i zakonima i ukazuj im kako trebaju živjeti i što trebaju raditi. 21 No odaberi sposobne ljude iz cijeloga naroda, koji imaju strahopoštovanja prema Bogu, koji su pouzdani i mrze mito[p]. Njih postavi za zapovjednike nad skupinama od tisuću, sto, pedeset i deset ljudi. 22 Neka služe narodu kao suci u svako doba. Sve teže slučajeve neka iznose tebi, a lakše neka rješavaju sami. Tako će tebi biti lakše i oni će nositi teret s tobom. 23 Ako tako učiniš, ako ti Bog tako zapovjedi, onda ćeš moći izdržati i sav ovaj narod odlazit će kući zadovoljan.«
24 Mojsije je poslušao svog tasta i učinio sve što mu je rekao. 25 Odabrao je sposobne ljude iz cijeloga Izraela i postavio ih kao glavare naroda—kao zapovjednike nad tisuću, sto, pedeset i deset ljudi. 26 Služili su narodu kao suci u svako doba. Teže su slučajeve iznosili Mojsiju, a sve lakše rješavali su sami.
27 Tada je Mojsije ispratio svog tasta na put i on se vratio u svoju zemlju.
Bog poziva narod u savez
19 Prvog dana trećeg mjeseca od izlaska iz Egipta, Izraelci su stigli u Sinajsku pustinju. 2 Nakon što su otišli iz Refidima, ušli su u Sinajsku pustinju i utaborili se pred planinom Sinaj.
3 Tada se Mojsije popeo k Bogu, a BOG mu je progovorio s planine: »Ovako reci Izraelcima, Jakovljevom narodu: 4 ‘Vidjeli ste što sam učinio s Egiptom. Vidjeli ste kako sam vas nosio, kao na orlovim krilima, i doveo vas k sebi. 5 Ako me budete slušali i držali se mog saveza, bit ćete mi dragocjena svojina među svim narodima. Dakako, moj je cijeli svijet, 6 ali vi ćete mi biti kraljevstvo svećenika i sveti narod.’ Ove riječi prenesi Izraelcima.«
7 Mojsije se vratio, pozvao starješine naroda i prepričao im sve što mu je BOG zapovjedio da im kaže. 8 A sav narod odgovori u jedan glas: »Činit ćemo sve što je rekao BOG.«
Tada je Mojsije prenio BOGU što je narod odgovorio. 9 BOG je rekao Mojsiju: »Doći ću ti u gustom oblaku, da narod čuje kad budem govorio s tobom i da ti uvijek vjeruje.«
Priprema naroda za savez
Kad je Mojsije prenio BOGU što je narod odgovorio, 10 BOG mu reče: »Idi narodu i posvećuj ih danas i sutra. Neka operu odjeću, 11 a trećeg dana neka budu spremni. Trećeg će se dana BOG spustiti na Sinajsku planinu naočigled cijelog naroda. 12 Narodu postavi granicu oko planine i reci im: ‘Pazite da se ne penjete na planinu i da ne dotičete njezino podnožje. Tko dotakne planinu, bit će pogubljen. 13 Prijestupnika ne dotičite rukama, nego ga ubijte kamenjem ili strijelama. Bio to čovjek ili životinja, ne smije ostati na životu.’ Tek na dugi zvuk ovnovskog roga, mogu se penjati na planinu.«
14 Kad se s planine spustio k narodu, Mojsije ih je posvetio, a oni su oprali svoju odjeću. 15 Zatim im je rekao: »Pripremite se za treći dan. U to vrijeme ne spavajte sa svojim ženama.«
16 Trećeg dana ujutro prolomila se grmljavina i sijevnule munje, a nad planinu se nadvio gust oblak i začuo snažan zvuk roga. Sav je narod u taboru drhtao od straha. 17 Mojsije je poveo narod iz tabora ususret Bogu. Stali su u podnožje planine. 18 Sinajsku je planinu obavijao dim jer se BOG spustio na nju okružen vatrom. Iz planine je sukljao dim, kao iz velike peći, i sva se planina strahovito tresla, 19 a zvuk roga čuo se sve glasnije. Mojsije je govorio Bogu, a Bog mu je odgovarao gromoglasnim glasom.
20 BOG se spustio na vrh Sinajske planine i pozvao Mojsija. Kad se Mojsije popeo, 21 BOG mu je rekao: »Siđi i upozori narod da se ne guraju da bi vidjeli BOGA jer bi mogli izginuti. 22 Upozori i svećenike, koji prilaze BOGU, da se posvete, da ih ne kaznim.«
23 Mojsije je rekao BOGU: »Narod se ne može popeti na Sinajsku planinu jer si nas ti sam opomenuo da postavimo granicu oko planine i smatramo je svetom.«
24 »Siđi dolje«, rekao mu je BOG, »pa se ponovo popni zajedno s Aronom, ali nemoj dopustiti ni svećenicima ni narodu da se guraju gore, prema BOGU, da ih ne kaznim.«
25 I Mojsije je sišao k narodu, i to im rekao.
Deset zapovijedi
(Pnz 5,1-21)
20 Zatim je Bog izgovorio sve ove riječi:
2 »Ja sam tvoj BOG, koji te izveo iz Egipta, zemlje ropstva. 3 Nemoj imati drugih bogova osim mene.
4 Ne pravi sebi idole u obliku bilo čega što je gore na nebu, ili dolje na zemlji, ili ispod, u vodi. 5 Nemoj ih štovati niti im služiti jer sam ja, tvoj BOG, ljubomoran Bog. Kažnjavam one koji me mrze i njihove potomke do trećeg i četvrtog koljena, 6 a pokazujem vjernost i ljubav do tisućitog koljena[q] onima koji me vole i drže moje zapovijedi.
7 Ne koristi ime svog BOGA za lažna obećanja jer BOG neće ostaviti nekažnjenog onoga tko tako zlorabi njegovo ime.
8 Drži svetim šabat, dan odmora. 9 Šest dana radi i obavljaj sve svoje poslove, 10 ali sedmi dan je dan odmora u čast tvoga BOGA. Toga dana ne obavljaj nikakav posao—ni ti, ni tvoji sinovi ni kćeri, ni tvoji robovi ni ropkinje, ni tvoja stoka, pa čak ni stranci u tvojim naseljima. 11 Jer, BOG je za šest dana stvorio nebo, zemlju i more, i sve što je u njima, a sedmog je dana počinuo. Zato je BOG blagoslovio šabat i učinio ga svetim.
12 Poštuj svog oca i svoju majku, da imaš dug život u zemlji koju ti daje tvoj BOG.
13 Ne počini ubojstvo.
14 Ne počini preljub.
15 Ne ukradi.
16 Ne laži kada svjedočiš u vezi bližnjega.
17 Ne žudi za kućom svog bližnjega. Ne žudi za ženom svog bližnjega, ni za njegovim robom ni ropkinjom, ni volom ni magarcem, ni za bilo čime što pripada tvom bližnjemu.«
Narod u strahu
(Pnz 5,22-33)
18 Sve to vrijeme narod je promatrao i slušao—gromovi, munje, dim iz planine, zvuk roga—pa je drhtao od straha i stajao podalje. 19 Tada su rekli Mojsiju: »Ti nam govori, a mi ćemo slušati. Ali nemoj da nam govori Bog, da ne umremo.«
20 A Mojsije im je rekao: »Ne bojte se, jer je Bog došao da bi vas iskušao, da vam usadi strah od Boga pa da ne griješite.« 21 Narod je ostao podalje, a Mojsije je prišao gustoj tami u kojoj je bio Bog.
Žrtvenik
22 BOG je rekao Mojsiju: »Ovako reci Izraelcima: ‘Sami znate da sam vam govorio s neba. 23 Ne izrađujte uz mene bogove od srebra ili zlata.’
24 Napravi mi žrtvenik od zemlje i na njemu mi prinosi svoje žrtve paljenice i slavljenice[r], svoju sitnu i krupnu stoku. Doći ću k tebi na svako mjesto koje odredim za štovanje i blagosloviti te. 25 Ako mi gradiš žrtvenik od kamenja, nemoj klesati kamen jer ćeš ga dlijetom oskvrnuti. 26 Ne radi stepenice do žrtvenika, da ti se ne bi vidjela golotinja dok stojiš na njima.«
21 Bog je dalje rekao Mojsiju: »Ovo su zakoni koje ćeš im postaviti:
Zakon o robovima
(Pnz 15,12-18)
2 Kad stekneš roba Hebreja,[s] neka ti služi šest godina, a sedme godine neka ode kao slobodan čovjek, bez otkupnine. 3 Ako sâm dođe u ropstvo, neka sâm i ode, a ako dođe oženjen, neka s njim ode i njegova žena. 4 Ako dođe neoženjen, i gospodar mu dâ ženu koja mu rodi djecu, neka žena i djeca pripadnu gospodaru, a on neka ode sâm. 5 Ako rob objavi: ‘Volim svoga gospodara, svoju ženu i djecu—ne želim postati slobodan’, 6 neka ga gospodar dovede pred Boga[t]. Neka ga dovede do vrata ili dovratnika i šiljkom mu probuši uho pa će mu služiti doživotno.
7 Kad čovjek proda svoju kćer u ropstvo, pravila otpusta bit će drugačija nego za muške robove. 8 Ako gospodar nije zadovoljan ropkinjom, koju je za sebe odabrao, neka dopusti da bude otkupljena. Nema je pravo prodati strancima budući da je prekršio obećanje da će je uzeti za ženu. 9 Ako je odabere za svog sina, neka s njom postupa kao s kćeri. 10 Ako gospodar uzme drugu ženu, ne smije prvoj uskratiti hranu, odjeću niti bračna prava. 11 Ako joj to troje uskrati, nije mu više dužna i može otići bez otkupnine.«
Zakoni o ubojstvu i nasilju
12 »Kad netko udari i usmrti čovjeka, mora ga se pogubiti. 13 Ako to nije učinio s predumišljajem, nego je Bog dopustio da se dogodi, odredit ću ti mjesto na koje može pobjeći. 14 No, ako se netko razljuti na svog bližnjega i ubije ga s predumišljajem, odvedi ga dalje od mog žrtvenika i pogubi ga.
15 Tko udari svog oca ili majku, neka se pogubi.
16 Tko otme čovjeka, bilo da ga je prodao ili ga još drži, neka se pogubi.
17 Tko prokune svog oca ili majku, neka se pogubi.
18 Ako u svađi jedan čovjek udari drugoga kamenom ili šakom, ali ozlijeđeni ne umre, nego padne u krevet 19 pa se kasnije oporavi i hoda uz pomoć štapa, neka se napadač oslobodi. No mora mu platiti izgubljeno vrijeme i pobrinuti se da potpuno ozdravi.
20 Kad vlasnik istuče svog roba ili ropkinju pa rob odmah umre, neka vlasnik bude kažnjen. 21 No, ako se rob oporavi za koji dan, neka vlasnik ne bude kažnjen jer je rob njegovo vlasništvo.
22 Ako se ljudi potuku i udare trudnicu pa ona pobaci, ali nema drugih ozljeda, neka prijestupnik plati odštetu koju njezin muž zatraži, a suci odobre. 23 No, ako ima drugih ozljeda, onda neka kazna bude život za život, 24 oko za oko, zub za zub, ruka za ruku, noga za nogu, 25 opeklina za opeklinu, rana za ranu, modrica za modricu.
26 Tko svog roba, bilo muškog ili ženskog, udari u oko i oslijepi ga, neka ga oslobodi, kao naknadu za oko. 27 Ako robu, bilo muškom ili ženskom, izbije zub, neka ga oslobodi, kao naknadu za zub.«
Zakoni za vlasnike stoke
28 »Ako bik probode čovjeka ili ženu na smrt, neka se kamenuje i neka se njegovo meso ne jede, ali njegov vlasnik nije kriv. 29 No, ako je taj bik i prije napadao ljude, a vlasnik ga unatoč upozorenjima nije čuvao, tada je vlasnik kriv. Ako bik ubije čovjeka ili ženu, neka se kamenuje do smrti, a i vlasnik neka se pogubi. 30 No obitelj ubijenoga može od vlasnika tražiti da plati otkupninu za svoj život. U tom slučaju, neka plati koliko mu se odredi. 31 Ako bik probode dječaka ili djevojčicu, neka se primijeni ovaj isti zakon. 32 Ako bik probode roba, bilo muškog ili ženskog, neka vlasnik bika plati trideset srebrnjaka[u] vlasniku roba, a bik neka se kamenuje do smrti.
33 Ako netko ukloni poklopac s jame ili iskopa jamu i ne pokrije je, pa u nju upadne bik ili magarac, 34 vlasnik jame neka plati odštetu. Neka isplati vlasnika životinje, a uginulu životinju neka zadrži sebi.
35 Ako nečiji bik povrijedi i usmrti tuđeg bika, neka živog bika prodaju pa podijele novac i uginulu životinju. 36 No, ako se znalo da je taj bik i prije napadao tuđu stoku, a vlasnik ga nije čuvao, onda neka vlasnik dâ bika za bika, a uginulu životinju neka zadrži za sebe.«
Zakoni o naknadi imovine
22 »Ako netko ukrade bika ili ovcu pa ih zakolje ili proda, neka za bika plati pet goveda, a za ovcu četiri ovce. 2 Neka lopov tako nadoknadi štetu, a ako nema ništa, neka se zbog krađe proda u ropstvo. Ako netko noću zatekne lopova u provali pa ga udari i usmrti, neće biti kriv za njegovu smrt. 3 No, ako ga usmrti nakon izlaska sunca, bit će kriv za njegovu smrt. 4 Ako se ukradena životinja—bik, magarac ili ovca—nađe živa kod lopova, neka plati dvostruko.
5 Ako netko opustoši tuđe polje ili vinograd tako što pusti svoju stoku da ondje pase, neka štetu nadoknadi najboljim plodovima sa svog polja ili iz vinograda.
6 Ako netko zapali vatru, da bi spalio korov, pa izbije požar, i drugome izgori žito koje je u snopu, ili koje raste u klasovima na polju, neka onaj tko je zapalio vatru u potpunosti nadoknadi štetu.
7 Ako netko svom bližnjemu preda novac ili predmete na čuvanje pa to bude ukradeno iz njegove kuće, neka lopov, ako se pronađe, nadoknadi dvostruko. 8 No, ako se lopov ne pronađe, neka se vlasnik kuće izvede pred Boga[v] da se zakune da nije ukrao imovinu svog bližnjega. 9 U svim sporovima oko vlasništva nad bikom, magarcem, ovcom, odjećom, ili bilo kojom drugom izgubljenom svojinom za koju netko izjavi: ‘To je moje!’, neka se slučaj obiju strana iznese pred Bogom. Onaj koga proglase krivim, neka svom bližnjemu vrati dvostruko.
10 Ako netko svom bližnjemu povjeri na čuvanje magarca, bika, ovcu ili bilo koju drugu životinju, a ona ugine ili bude povrijeđena ili odvedena, a da to nitko nije vidio, 11 spor između te dvojice neka se riješi zakletvom pred BOGOM. Čuvar se mora zakleti da nije dirao svojinu drugoga, a vlasnik mora prihvatiti zakletvu pa čuvar ne treba dati naknadu. 12 No, ako je čuvaru netko ukrao životinju, on mora isplatiti odštetu vlasniku. 13 Ako je zvijer rastrgala životinju, neka čuvar donese njezine ostatke kao dokaz pa neće morati platiti vlasniku.
14 Ako čovjek posudi životinju od svog bližnjega pa bude povrijeđena ili ugine kad vlasnik nije prisutan, neka vlasniku plati punu odštetu. 15 No, ako je vlasnik prisutan, ne treba platiti odštetu. Ako je životinja uzeta u najam, dovoljno je da se plati najamnina.«
Moralni i vjerski zakoni
16 »Ako muškarac zavede djevicu, koja nije zaručena, pa spava s njom, neka plati njezinoj obitelji za nju i uzme je za ženu. 17 Ako je njezin otac odbije dati, zavodnik svejedno mora platiti cijenu propisanu za ženidbu djevice.
18 Ako se neka žena bavi vračanjem, ne smijete dopustiti da živi.
19 Tko ima spolni odnos sa životinjom, neka se pogubi.
20 Tko prinese žrtvu drugim bogovima, umjesto jedinom BOGU, neka bude uništen.
21 Stranca ne smijete zlostavljati ni ugnjetavati jer ste i sami bili stranci u Egiptu.
22 Ne zlostavljajte udovice i siročad. 23 Ako ih budete ugnjetavali, sigurno ću odgovoriti na njihov vapaj kad mi zavape za pomoć. 24 Jako ću se razljutiti i pobit ću vas mačem pa će vaše žene postati udovice, a vaša djeca siročad.
25 Ako posudiš novac siromašnome iz mog naroda, ne postupaj prema njemu kao lihvar—nemoj mu računati kamatu.
26 Ako uzmeš ogrtač svog bližnjega kao zalog, vrati mu ga prije zalaska sunca 27 jer mu je to možda jedini pokrivač za tijelo kad ide na spavanje. Kad zavapi k meni, poslušat ću ga jer sam milostiv.
28 Ne vrijeđajte Boga i ne proklinjite vladara svog naroda.
29 Prinosite mi prvine od obilja svojih žetava i berbi. Nemojte to odgađati.
Meni dajte svoje prvorođene sinove. 30 Isto tako mi dajte prvorođeno od svoje krupne i sitne stoke. Neka sedam dana ostanu sa svojom majkom, a osmog ih dana dajte meni.
31 Budite narod posvećen meni. Stoga, ne jedite meso životinja koje su rastrgale zvijeri, već ga bacajte psima.«
23 Nemoj davati lažne izjave. Ne pomaži krivcu lažnim svjedočenjem. 2 Ne povodi se za većinom kad čini zlo. Kad svjedočiš u parnici, ne iskrivljuj pravdu priklanjajući se većini. 3 Ne budi pristran ni prema siromašnome u njegovoj parnici.
4 Ako naiđeš na zalutalog bika ili magarca svojeg neprijatelja, svakako mu ih vrati. 5 Ako vidiš magarca onoga tko te mrzi kako je pao pod svojim teretom, ne ostavljaj ga ondje, već mu svakako pomozi.
6 Ne uskraćuj pravdu siromašnome u njegovoj parnici. 7 Izbjegavaj lažne optužbe. Nemoj pogubiti nedužnoga niti pravednoga jer ja neću opravdati krivca.
8 Ne primaj mito jer zasljepljuje i one koji dobro vide te izvrće slučaj pravednika.
9 Ne ugnjetavaj stranca jer i sam znaš kako mu je budući da ste bili stranci u Egiptu.
Zakon počinka
10 Šest godina zasijavaj svoju zemlju i sakupljaj njezin rod, 11 a sedme je godine nemoj obrađivati, nego je ostavi da se odmori. Što god na njoj raste, neka bude za hranu siromašnima iz tvog naroda, a ostalo neka pojedu divlje životinje. Tako učini i sa svojim vinogradom i maslinikom.
12 Šest dana obavljaj svoj posao, a sedmog se dana odmaraj. Tako će se odmoriti tvoji bikovi i magarci te se tako okrijepiti tvoji robovi i stranci.
13 Pazite da činite sve što sam vam rekao.
Nemojte štovati druge bogove—ne spominjite čak ni njihovo ime!
Tri godišnja blagdana
(Izl 34,18-26; Pnz 16,1-17)
14 Tri puta godišnje održavajte slavlje meni u čast.
15 Slavi Blagdan beskvasnog kruha, kao što sam ti zapovjedio. Sedam dana u određeno vrijeme mjeseca Abiba jedi beskvasni kruh jer si tada izašao iz Egipta. Neka nitko pred mene ne dolazi praznih ruku, bez prinosa.
16 Slavi Blagdan žetve u rano ljeto, od prvina svog truda, od onoga što si prvo posijao na svome polju. Slavi Blagdan berbe na kraju godine, kad s polja sakupljaš zadnji rod svog truda.[w]
17 Tri puta godišnje neka svi tvoji muškarci dođu pred Gospodara BOGA.
18 Ne prinosi krv mojih žrtava zajedno s nečim što u sebi ima kvasca, a loj mojih blagdanskih žrtava spali i ne ostavljaj do jutra.
19 U dom[x] svog BOGA donosi najbolje od prvine uroda svoje zemlje.
Ne smiješ kuhati kozlića u mlijeku njegove majke.
Upute za ulazak u Kanaan
20 »Evo, šaljem anđela pred tobom, da te čuva na putu i da te odvede do mjesta koje sam pripremio. 21 Obrati pažnju na njega i slušaj ga. Ne buni se protiv njega jer ti neće oprostiti pobunu. U njemu je moje ime[y]. 22 Ako ga zaista budeš slušao i činio sve što ti kažem, bit ću neprijatelj tvojim neprijateljima i protivnik tvojim protivnicima. 23 Moj će anđeo ići pred tobom i odvesti te u zemlju Amorejaca, Hetita, Perižana, Kanaanaca, Hivijaca i Jebusejaca, koje ću ja uništiti. 24 Ne klanjaj se i ne štuj njihove bogove te ne čini ono što oni čine. Potpuno ih uništi i razbij njihove svete stupove[z]. 25 Štuj svog BOGA, a ja ću te blagosloviti hranom i vodom, uklonit ću bolest od tebe. 26 Nijedna žena u tvojoj zemlji neće pobaciti niti biti neplodna. Dat ću ti pun životni vijek.
27 Pred tobom ću slati strah od mene i unijeti metež u svaki narod na koji naiđeš. Učinit ću da svi tvoji neprijatelji pobjegnu pred tobom. 28 Pred tobom ću slati pošast koja će istjerati Hivijce, Kanaance i Hetite. 29 No neću ih istjerati u jednoj godini jer bi zemlja opustila, a zvijeri se namnožile i napale te. 30 Malo pomalo, tjerat ću ih pred tobom da se namnožiš toliko da zaposjedneš zemlju. 31 Postavit ću ti granice od Crvenoga do Filistejskog mora[aa] i od pustinje do rijeke Eufrat. Predat ću ti stanovnike te zemlje pa ćeš ih istjerati ispred sebe. 32 S njima i njihovim bogovima ne sklapaj nikakav savez i 33 ne dopusti da ostanu živjeti u tvojoj zemlji jer će te navesti na grijeh protiv mene. Štovanje njihovih bogova bit će ti zamka.«
Sklapanje Saveza
24 BOG je rekao Mojsiju: »Popnite se k BOGU—ti, Aron, Nadab i Abihu, i sedamdeset izraelskih starješina. Poklonite mi se na udaljenosti, 2 a onda neka samo Mojsije priđe BOGU. Starješine neka ne prilaze, a narod neka se uopće ne penje na planinu.«
3 Mojsije je otišao i prenio narodu sve BOŽJE zapovijedi i uredbe, a narod je jednoglasno odgovorio: »Učinit ćemo sve što je rekao BOG.«
4 Zatim je Mojsije zapisao sve BOŽJE zapovijedi. A ujutro je ustao rano i u podnožju planine izgradio žrtvenik i postavio dvanaest kamenih stupova za dvanaest izraelskih plemena. 5 Zatim je poslao izraelske mladiće da BOGU prinesu junce kao žrtve paljenice i žrtve slavljenice. 6 Mojsije je uzeo pola krvi od žrtvovanih životinja i stavio je u posude, a drugom je polovicom zapljusnuo žrtvenik.[ab]
7 Zatim je uzeo Knjigu saveza, u koju je zapisao Božje zapovijedi, i pročitao je da cijeli narod može čuti. Narod je rekao: »Bit ćemo poslušni i činit ćemo sve što je rekao BOG.«
8 Zatim je Mojsije uzeo posude s krvlju i njome zapljusnuo narod, govoreći: »Ovo je krv kojom BOG sklapa savez s vama u skladu sa svojim uredbama.«
9 Zatim su se Mojsije, Aron, Nadab, Abihu i sedamdeset izraelskih starješina popeli na planinu 10 i vidjeli Izraelovog Boga. Pod nogama mu je bilo nešto poput pločnika od safira, sjajnog kao samo nebo. 11 Bog nije pogubio izraelske glavare, nego su gledali Boga[ac] i zajedno jeli i pili.
Na planini s Bogom
12 BOG je rekao Mojsiju: »Popni se k meni na planinu i tu ostani, a ja ću ti dati kamene ploče sa zakonom i zapovijedima koje sam napisao da bih poučio narod.«
13 Tada su Mojsije i njegov pomoćnik Jošua krenuli na Božju planinu. 14 Mojsije je rekao starješinama: »Čekajte nas ovdje dok se ne vratimo. Aron i Hur su s vama pa se njima obratite u slučaju nekog spora.«
15 Zatim se Mojsije popeo na planinu koju je prekrio oblak. 16 BOŽJA slava nastanila se na Sinajskoj planini. Oblak je šest dana prekrivao planinu, a sedmog je dana BOG iz oblaka pozvao Mojsija. 17 Izraelcima je BOŽJA slava na vrhu planine izgledala kao vatra koja plamti. 18 Tada je Mojsije ušao u oblak i popeo se još više na planinu. Ostao je na planini četrdeset dana i četrdeset noći.
Prilozi za svetište
(Izl 35,4-9)
25 BOG je rekao Mojsiju: 2 »Reci Izraelcima da mi sakupe prilog. Primite prilog za mene od svih koji žele dati od srca. 3 Ovo su prilozi koje ćete primati: zlato, srebro i broncu; 4 plavo, ljubičasto i crveno predivo, fini lan i sukno od kozje dlake; 5 crveno obojene ovnove kože i glatke kože[ad]; bagremovo drvo; 6 ulje za svjetiljke; začine za ulje pomazanja i za mirisni kâd; 7 oniks i drugo drago kamenje koje će se umetati u prsluk[ae] i naprsnik[af].«
Sveti šator
8 »Neka mi narod napravi svetište da mogu boraviti među njima. 9 Načini Sveti šator i svu njegovu opremu točno prema uzorku koji ću ti pokazati.«
Kovčeg saveza
(Izl 37,1-9)
10 »Neka naprave kovčeg od bagremovog drva—125 centimetara dužine, 75 centimetara širine i 75 centimetara visine[ag]. 11 Iznutra i izvana obloži ga čistim zlatom, a uokolo mu napravi zlatan vijenac. 12 Izlij četiri zlatna koluta i pričvrsti ih za njegove četiri noge—dva koluta s jedne i dva s druge strane. 13 Napravi šipke od bagremovog drva i obloži ih zlatom 14 pa ih provuci kroz kolutove na stranama kovčega, da se kovčeg nosi pomoću njih. 15 Šipke neka budu u kolutovima kovčega i neka se nikad ne vade. 16 U kovčeg položi svjedočanstvo saveza[ah] koje ću ti dati.
17 Zatim od čistog zlata napravi poklopac 125 centimetara dug i 75 centimetara širok[ai]. To je Pomirilište. 18 Napravi i dva krilata bića[aj] od kovanog zlata za krajeve Pomirilišta. 19 Načini jedno krilato biće za jedan, a drugo za drugi kraj, pa ih sastavi s Pomirilištem u jednu cjelinu. 20 Neka krila tih bića budu raširena uvis tako da njima natkrivaju Pomirilište. Neka krilata bića budu okrenuta jedno prema drugome i neka gledaju u Pomirilište. 21 Pomirilište stavi na kovčeg u koji položi svjedočanstvo saveza što ću ti ga dati. 22 Ondje, iznad Pomirilišta, između dva krilata bića koja su na Kovčegu saveza, sastajat ću se s tobom i davati ti sve svoje zapovijedi za Izraelce.«
Stol sa svetim kruhom
(Izl 37,10-16)
23 »Od bagremovog drva napravi stol—metar dužine, pola metra širine i 75 centimetara visine[ak]. 24 Obloži ga čistim zlatom i uokolo mu napravi zlatan vijenac. 25 Oko stola napravi obrub širine dlana[al] pa i oko obruba napravi zlatan vijenac. 26 Napravi za njega četiri zlatna koluta i pričvrsti ih na četiri ugla na kojima se nalaze četiri noge. 27 Kolutovi neka budu uz obrub, da drže šipke za nošenje stola. 28 Šipke napravi od bagremovog drva i obloži ih zlatom. Pomoću njih će se prenositi stol. 29 Za stol napravi tanjure, žlice, pehare i posude za izlijevanje prinosa pića—od čistog zlata. 30 Na stol stavljaj kruh Božje prisutnosti[am], da stalno bude preda mnom.«
Svijećnjak
(Izl 37,17-24)
31 »Napravi svijećnjak od čistog kovanog zlata. Napravi mu postolje, stalak i čašice u obliku cvjetova s pupoljcima i laticama, da sve čini jednu cjelinu. 32 Neka iz stalka izlazi šest krakova—tri kraka s jedne i tri kraka s druge strane svijećnjaka. 33 Na svakom od šest krakova svijećnjaka neka budu tri čašice u obliku bademovog cvijeta, s pupoljcima i laticama. 34 Na središnjem stalku neka budu četiri čašice u obliku bademovog cvijeta, s pupoljcima i laticama. 35 Na stalku, ispod mjesta gdje izlazi prvi par krakova, neka bude jedan pupoljak, drugi pupoljak neka bude ispod drugog para, a treći ispod trećeg—dakle, ukupno šest krakova koji izlaze iz svijećnjaka. 36 Pupoljci i krakovi neka sa svijećnjakom čine jednu cjelinu iskovanu od čistog zlata.
37 Zatim za svijećnjak načini sedam svjetiljaka[an] i postavi ih tako da rasvjetljuju prostor pred njim. 38 Škare za fitilj i podlošci neka budu od čistog zlata. 39 Svijećnjak i sav njegov pribor neka se naprave od trideset i četiri kilograma[ao] čistog zlata.
40 Pazi da sve bude načinjeno prema uzorku koji ti je pokazan na planini.«
Sveti šator
(Izl 36,8-38)
26 »Sveti šator napravi od deset zavjesa od finog lana i plavog, ljubičastog i crvenog prediva. Na zavjesama napravi krilata bića umjetničkim vezom. 2 Sve zavjese neka budu iste veličine—četrnaest metara dužine i dva metra širine[ap]. 3 Pet zavjesa spoji u jednu cjelinu, a isto učini i s ostalih pet. 4 Duž ruba krajnje zavjese prve cjeline napravi petlje od plavog prediva pa isto duž ruba krajnje zavjese druge cjeline. 5 Načini pedeset petlji na jednoj zavjesi i pedeset petlji na krajnjoj zavjesi druge cjeline. Neka petlje budu jedna nasuprot drugoj. 6 Napravi pedeset zlatnih kopči i pomoću njih spoji zavjese, tako da Sveti šator bude jedna cjelina.
7 Od kozje dlake napravi zavjese za pokrov iznad Svetog šatora—ukupno jedanaest. 8 Svih jedanaest zavjesa neka budu iste veličine—petnaest metara duge i dva metra široke[aq]. 9 Pet zavjesa spoji u jednu cjelinu, a ostalih šest u drugu cjelinu. Šestu zavjesu presavij popola na pročelju šatora. 10 Napravi pedeset petlji duž ruba krajnje zavjese u prvoj cjelini i pedeset petlji duž ruba krajnje zavjese u drugoj cjelini. 11 Napravi pedeset brončanih kopči i umetni ih u petlje, da šator spojiš u jednu cjelinu. 12 Višak koji će preostati, polovica krajnje zavjese, neka visi preko stražnje strane Svetog šatora. 13 Na obje strane neka visi pola metra[ar] preostale dužine šatorskih zavjesa, da pokriva Sveti šator. 14 Za Šator načini prekrivač od crveno obojenih ovnovskih koža, a preko njega prekrivač od glatkih koža.
15 Od bagremovog drva napravi uspravne okvire za Sveti šator. 16 Neka svaki okvir bude pet metara dužine i 75 centimetara širine[as]. 17 Svaki okvir neka ima dva nasuprot postavljena klina. Tako napravi sve okvire Svetog šatora. 18 Za južnu stranu Svetog šatora napravi dvadeset okvira 19 i četrdeset postolja od srebra koja idu ispod njih—dva za svaki okvir, po jedno ispod svakog klina. 20 Za drugu, sjevernu stranu Svetog šatora, načini dvadeset okvira 21 i četrdeset postolja od srebra—dva ispod svakog okvira. 22 Za stražnju, zapadnu stranu Svetog šatora, napravi šest okvira, 23 a dva načini za uglove na stražnjoj strani. 24 Neka se u ta dva ugla okviri dodiruju pri dnu, a pri vrhu spajaju jednim kolutom. Takva neka budu oba okvira. 25 Tako će biti osam okvira i šesnaest srebrnih postolja—dva ispod svakog okvira.
26 Napravi i poprečne šipke od bagremovog drva—pet za okvire s jedne strane Svetog šatora, 27 pet za okvire s druge strane i pet za okvire sa stražnje, zapadne strane Svetog šatora. 28 Srednja šipka neka se proteže sredinom okvira, s jednog kraja na drugi. 29 Okvire obloži zlatom i napravi zlatne kolutove koji će držati poprečne šipke. I poprečne šipke obloži zlatom.
30 Načini Sveti šator prema nacrtu koji ti je pokazan na planini.«
Unutrašnjost Svetog šatora
31 »Napravi zavjesu od plavog, ljubičastog i crvenog prediva i finog lana, a na njoj umjetničkim vezom načini krilata bića. 32 Zakvači je na četiri stupa od bagremovog drva obložena zlatom, koji imaju zlatne kuke i stoje na četiri srebrna postolja. 33 Zavjesu zakvači kopčama pa iza nje stavi Kovčeg saveza. Ta zavjesa neka razdvaja Svetinju od Svetinje nad svetinjama. 34 Na Kovčeg saveza u Svetinji nad svetinjama stavi Pomirilište. 35 Na sjevernoj strani Svetog šatora, ispred zavjese, postavi stol, a nasuprot njega, na južnoj strani, svijećnjak.«
Ulaz u Sveti šator
36 »Za ulaz Šatora neka se napravi zavjesa od plavog, ljubičastog i crvenog prediva te finog lana, i neka je tkalac ukrasi. 37 Za ovu zavjesu napravi pet stupova od bagremovog drva obloženih zlatom. Njihove kuke neka budu od zlata, a postolja izlivena od bronce.«
Žrtvenik
(Izl 38,1-7)
27 »Napravi žrtvenik od bagremovog drva, u obliku četverokuta. Neka bude dva i pol metra dužine, dva i pol metra širine te jedan i pol metar visine.[at] 2 Na njegova četiri ugla stavi po jedan rog, tako da rogovi i žrtvenik čine cjelinu. Zatim cijeli žrtvenik obloži broncom. 3 Napravi posude za skupljanje i uklanjanje pepela, lopatice, zdjele, vilice i žeravnike. Sav taj pribor za žrtvenik izradi od bronce. 4 Napravi i rešetku za žrtvenik—mrežu od bronce. Na svakom od četiri ugla mreže stavi po jedan brončani kolut. 5 Rešetku postavi ispod oboda žrtvenika, tako da stoji na polovici visine žrtvenika. 6 Za žrtvenik napravi šipke od bagremovog drva i obloži ih broncom. 7 Šipke provuci kroz kolutove, tako da stoje na dvije strane žrtvenika dok ga se nosi. 8 Stranice žrtvenika napravi od dasaka, a on neka bude šupalj. Načini ga točno kao što ti je pokazano na planini.«
Dvorište Svetog šatora
(Izl 38,9-20)
9 »Napravi dvorište za Sveti šator. Njegova južna strana neka ima zavjese od finog lana u dužini od pedeset metara[au], 10 dvadeset stupova i dvadeset brončanih postolja, srebrne kuke i obruče na stupovima. 11 Neka i sjeverna strana ima zavjese u dužini od pedeset metara, dvadeset stupova i dvadeset brončanih postolja, srebrne kuke i obruče na stupovima.
12 Neka zapadna strana dvorišta bude dvadeset i pet metara[av] široka i neka ima zavjese, deset stupova i deset postolja. 13 Širina dvorišta na pročelju, na istočnoj strani, neka bude dvadeset i pet metara. 14 S jedne strane ulaza neka budu zavjese dužine sedam i pol metara[aw], tri stupa i tri postolja. 15 S druge strane ulaza neka isto budu zavjese dužine sedam i pol metara, tri stupa i tri postolja.
16 Na ulazu dvorišta neka bude zavjesa dužine deset metara[ax], od plavog, ljubičastog i crvenog prediva te finog lana, i neka je tkalac ukrasi. Objesi je na četiri stupa s četiri postolja. 17 Svi stupovi oko dvorišta neka imaju srebrne obruče, srebrne kuke i brončana postolja. 18 Neka dvorište bude pedeset metara dužine, dvadeset pet metara širine i dva i pol metra visine.[ay] Zavjese neka mu budu od finog lana, a postolja od bronce. 19 Sav pribor, koji se koristi u Svetom šatoru, kao i svi kolčići za šator i dvorište, neka budu od bronce.«
Ulje za svjetiljke
(Lev 24,1-4)
20 »Zapovjedi Izraelcima da ti za rasvjetu donose čisto ulje od gnječenih maslina, da bi se svjetiljke mogle redovito paliti. 21 U Šatoru sastanka, ispred zavjese koja zaklanja svjedočanstvo saveza, neka Aron i njegovi sinovi održavaju svjetiljke da gore pred BOGOM od večeri do jutra. Ovo je trajna uredba koju Izraelci trebaju držati kroz sve naraštaje.«
Svećenička odora
(Izl 39,1-31)
28 »Izdvoji od Izraelaca svog brata Arona i njegove sinove Nadaba, Abihua, Eleazara i Itamara, da mi služe kao svećenici. 2 Svome bratu Aronu napravi svetu odjeću, dostojanstvenu i veličanstvenu. 3 Obrati se svim vještim zanatlijama, kojima sam dao duha mudrosti, da Aronu naprave odjeću koja će ga posvetiti za svećeničku službu. Tada mi može služiti kao svećenik. 4 Neka naprave ove odjevne predmete: naprsnik, prsluk, ogrtač, vezenu tuniku, turban i lentu. Tu svetu odjeću neka načine za tvog brata Arona i njegove sinove, da mi služe kao svećenici. 5 Neka koriste zlato te plavo, ljubičasto i crveno predivo te fini lan.«
Prsluk
6 »Prsluk neka naprave od zlata te plavog, ljubičastog i crvenog prediva i finog lana—umjetničkim vezom. 7 Prsluk mora imati dvije naramenice pričvršćene za svoja dva kraja. 8 Pojas za prsluk neka bude napravljen kao i prsluk—od zlata te plavog, ljubičastog i crvenog prediva i finog lana.
9 Uzmi dva kamena oniksa i u njih ureži imena Izraelovih sinova 10 prema redu njihovog rođenja. Na jednom kamenu ureži prvih šest imena, a na drugome ostalih šest. 11 Kao što draguljar urezuje pečate, ureži imena Izraelovih sinova u ta dva kamena. Kamenove postavi u zlatne okvire 12 pa oba kamena pričvrsti na naramenice prsluka, da budu spomen-kamenovi na Izraelove sinove. Neka Aron na ramenima nosi njihova imena kao podsjetnik pred BOGOM. 13 Napravi zlatne okvire 14 i dva lanca od čistog zlata, pletena kao uže, pa ih pričvrsti za okvire.«
Naprsnik
15 »Napravi naprsnik Božjih presuda umjetničkom vještinom. Načini ga kao i prsluk: od zlata te plavog, ljubičastog i crvenog prediva i finog lana. 16 Oblikom neka bude četverokutan, pedalj dug i pedalj širok[az] te presavijen napola. 17 U njega umetni četiri reda dragog kamenja. U prvom redu neka budu rubin, topaz i smaragd, 18 u drugome tirkiz, safir i dijamant, 19 u trećemu hijacint, ahat i ametist, 20 i u četvrtome beril, oniks i jaspis. Umetni ih u zlatne okvire. 21 Neka bude dvanaest kamenova, prema imenima Izraelovih sinova. Neka se u njih, kao u pečat, urežu imena dvanaest plemena.
22 Za naprsnik napravi dva lanca od čistog zlata, pletena kao uže. 23 Zatim napravi dva zlatna koluta i pričvrsti ih za dva ugla naprsnika. 24 Dva zlatna lanca pričvrsti za kolutove na uglovima naprsnika, 25 a druga dva kraja lanca za dva okvira pa ih pričvrsti za naramenice s prednje strane prsluka. 26 Napravi druga dva zlatna koluta i pričvrsti ih za druga dva ugla naprsnika, uz unutrašnji rub, odmah uz prsluk. 27 Napravi još dva zlatna koluta i pričvrsti ih za donji kraj naramenica, na prednjoj strani prsluka, blizu šava, odmah iznad pojasa prsluka. 28 Kolutovi naprsnika neka budu vezani plavom uzicom za kolutove prsluka preko pojasa prsluka da se naprsnik ne odvaja od prsluka.
29 Kad god Aron bude ulazio u Svetinju, neka na naprsniku Božjih presuda, na srcu, nosi imena Izraelovih sinova, kao trajan podsjetnik pred BOGOM. 30 U naprsnik stavi Urim i Tumim[ba] da budu Aronu na srcu kad ide pred BOGA. Tako će ga Aron uvijek nositi pred BOGOM na svome srcu i moći će spoznati Božje odluke za Izraelce.«
Ogrtač
31 »Ogrtač ispod prsluka u cijelosti napravi od plave tkanine. 32 U sredini neka ima prorez za glavu, a oko njega otkani obrub poput ovratnika, da se ne bi poderao. 33 Duž rubova ogrtača napravi ukrase u obliku šipka od plavog, ljubičastog i crvenog prediva, a između njih zlatne zvončiće. 34 Zlatni zvončići i predeni šipci neka budu naizmjence postavljeni duž rubova ogrtača. 35 Neka ga Aron nosi na sebi dok obavlja službu. Kad bude ulazio u Svetinju pred BOGA i kad bude izlazio, čut će se zvončići pa neće poginuti.«
Ostali dijelovi svećeničke odore
36 »Napravi ukrasnu pločicu od čistog zlata i na njoj, kao na pečatu, ureži riječi: Posvećen BOGU. 37 Za nju veži plavu uzicu da se može pričvrstiti za turban. Neka bude s prednje strane turbana. 38 Neka je Aron nosi na čelu da na sebe može preuzeti bilo kakvu krivnju Izraelaca dok daju svete darove. Neka uvijek bude na njegovom čelu da mu BOG prihvati darove.
39 Satkaj ukrašenu tuniku od finog lana, napravi turban od finog lana i napravi vezenu lentu. 40 Napravi tunike, lente i kape za Aronove sinove, da budu dostojanstveni i veličanstveni. 41 Obuci tu odjeću na svog brata Arona i njegove sinove. Zatim ih pomaži uljem, ovlasti i posveti, da mi služe kao svećenici.
42 Napravi im laneno rublje da njime pokriju golo tijelo od struka do bedara. 43 Neka Aron i njegovi sinovi nose svu tu odjeću kad god ulaze u Šator sastanka[bb] ili prilaze žrtveniku da bi služili u Svetinji. U protivnom, na sebe će navući krivnju pa poginuti. To je trajna uredba za Arona i njegove potomke.«
Biblija: suvremeni hrvatski prijevod (SHP) © 2019 Bible League International