Print Page Options
Previous Prev Day Next DayNext

Bible in 90 Days

An intensive Bible reading plan that walks through the entire Bible in 90 days.
Duration: 88 days
Biblija: suvremeni hrvatski prijevod (SHP)
Version
Jošua 1-14

Bog izabire Jošuu za vođu Izraela

Mojsije je bio BOŽJI sluga, a Nunov sin Jošua bio mu je pomoćnik. Nakon što je umro Mojsije, BOG je rekao Jošui: »Moj je sluga Mojsije umro. Zato sada, zajedno s cijelim narodom, spremi se prijeći preko rijeke Jordan, u zemlju koju ću dati Izraelcima. Gdje god stanete nogom, bit će to vaša zemlja, baš kao što sam obećao Mojsiju. Vaše će se područje prostirati od pustinje na jugu do Libanona, kao i do velike rijeke Eufrat, preko cijele zemlje Hetita, sve do Sredozemnog mora na zapadu. Dok si živ, nitko ti se neće moći oduprijeti. Kao što sam bio s Mojsijem, tako ću biti i s tobom. Nikad te neću napustiti.

Budi snažan i hrabar jer ćeš ti ovaj narod povesti u osvajanje zemlje koju sam obećao njegovim precima. Samo budi snažan i odvažan te izvršavaj sav Zakon koji ti je dao moj sluga Mojsije. Poštuj sve njegove odredbe pa ćeš u svemu biti uspješan. Neprekidno ponavljaj riječi Knjige zakona, razmišljaj o njima i danju i noću, da bi mogao izvršiti sve što je u njoj zapisano. Tada će ti biti dobro i bit ćeš uspješan. Zapamti, zapovjedio sam ti da budeš snažan i hrabar. Nemoj se bojati i nemoj strahovati jer će tvoj BOG biti s tobom kamo god budeš išao.«

Jošua preuzima zapovjedništvo

10 Jošua je zapovjedio vođama naroda: »Prođite taborom i recite svima da 11 si pripreme hranu. Nakon tri dana prijeći ćete preko rijeke Jordan da biste osvojili zemlju koju vam daje vaš BOG.«

12 No plemenima Rubena i Gada te polovini Manašeovog plemena je rekao: 13 »Sjetite se što vam je BOŽJI sluga Mojsije rekao—vaš BOG daje vam ovu zemlju da u njoj živite. 14 Vaše žene, djeca i stoka mogu ostati u zemlji koju vam je Mojsije dao s ove, istočne strane rijeke Jordan. Ali svi vaši ratnici moraju naoružani ići ispred svojih sunarodnjaka i pomoći im. 15 I tako, sve dok im BOG ne preda zemlju, kao i vama, da u njoj mirno žive. Nakon toga možete se vratiti u svoju zemlju, koju vam je dao BOŽJI sluga Mojsije s ove, istočne strane rijeke Jordan.«

16 Narod je odgovorio Jošui: »Učinit ćemo sve što si nam zapovjedio i ići ćemo kamo god nas pošalješ. 17 Kao što smo u svemu slušali Mojsija, tako ćemo slušati i tebe. Samo neka tvoj BOG bude s tobom kao što je bio s Mojsijem. 18 Tko god se pobuni protiv tvojih zapovijedi i ne posluša tvoje riječi, bit će pogubljen. Samo budi snažan i hrabar!«

Jošua šalje uhode u Jerihon

Jošua se s narodom utaborio kod Šitima. Odande je tajno, tako da nitko ne dozna, poslao dvojicu uhoda. Rekao im je: »Idite i izvidite zemlju, a posebno grad Jerihon.«

Uhode su otišle u Jerihon i odlučile prenoćiti u kući prostitutke koja se zvala Rahaba. No netko je dojavio jerihonskom kralju: »Noćas su neki Izraelci došli ovamo izviđati zemlju.«

Tada je jerihonski kralj poslao Rahabi svoje ljude s porukom: »Predaj nam ljude, koji su došli k tebi i ušli u tvoju kuću, jer su nas došli uhoditi.«

Međutim, ona ih je sakrila, a kraljevim je ljudima rekla: »Njih su dvojica zaista došla k meni, ali ne znam odakle. Otišli su u suton, kad se zatvaraju gradska vrata, no ne znam na koju stranu. Ako požurite za njima, još ćete ih stići.« Rahaba im je tako rekla, a uhode je zapravo odvela na krov i sakrila pod stabljike lana koje je ondje rasprostrla.

Tako su kraljevi ljudi krenuli u potjeru za uhodama prema gazovima gdje se prelazi rijeka Jordan. Čim je potjera izašla, gradska su se vrata zatvorila.

Prije nego što su uhode otišle na spavanje, Rahaba se vratila na krov te im rekla: »Znam da vam je BOG dao ovu zemlju. Zato smo se uplašili i svi vas se stanovnici boje. 10 Čuli smo da je BOG isušio vode Crvenog mora kako biste mogli izaći iz Egipta i da ste potpuno uništili dvojicu amorejskih kraljeva istočno od rijeke Jordan, Sihona i Oga. 11 Zbog toga smo svi klonuli duhom i izgubili hrabrost—jer vaš BOG vlada i gore na nebu i dolje na zemlji. 12 Stoga, sad mi se zakunite BOGOM da ćete poštedjeti moju obitelj, ovako kako sam ja poštedjela vas. Dajte mi i pouzdan znak 13 da ćete sačuvati život mojim roditeljima, braći i sestrama i svima njihovima, i da ćete nas spasiti od smrti.«

14 »Neka naši životi budu za vaše živote«, složili su se uhode. »Ne odaš li što radimo ovdje, dobro ćemo postupiti s tobom kad nam BOG da ovu zemlju.«

15 Budući da je kuća u kojoj je živjela bila u gradskim zidinama, Rahaba ih je pomoću užeta mogla spustiti kroz prozor. 16 Potom im je rekla: »Idite u brda da vas progonitelji ne pronađu. Pritajite se ondje tri dana dok se ne vrate, a zatim idite svojim putem.«

17 Uhode su joj rekle: »Prisega koju smo ti dali neće nas obvezivati 18 kad osvojimo ovu zemlju ako ne budeš vezala crvenu vrpcu za prozor kroz koji si nas spustila i ako ne dovedeš svoje roditelje, braću i svu obitelj u svoju kuću. 19 Ako netko izađe iz tvoje kuće, sam će biti kriv za svoju smrt, a ne mi. No, bude li s tobom u kući, pa netko na njega podigne ruku, mi ćemo biti krivi za njegovu smrt. 20 Ako odaš što radimo ovdje, naš dogovor ne vrijedi.«

21 »Neka bude kako kažete«, odgovori ona. Zatim ih je ispratila i svezala crvenu vrpcu za prozor.

22 Uhode su se tri dana skrivale u brdima. Potjera ih je uzalud tražila posvuda pa se vratila u grad neobavljenog posla, 23 a uhode su se potom vratile u tabor. Spustili su se u Jordansku dolinu, prešli preko rijeke, došli k Jošui pa mu ispričali sve što im se dogodilo. 24 Rekli su mu: »BOG nam je zaista predao cijelu tu zemlju. Svi njeni stanovnici strahuju od nas.«

Čudo na rijeci Jordan

Rano sljedećeg jutra, Jošua i svi Izraelci krenuli su iz Šitima i stigli do rijeke Jordan, gdje su se prije prelaska ponovo utaborili. Nakon tri dana starješine su prošli kroz tabor i zapovjedili narodu: »Čim ugledate BOŽJI kovčeg saveza i svećenike Levite kako ga nose, krenite za njim. Budući da nikad prije niste išli tim putem, oni će vas voditi. No nemojte se približavati Kovčegu na manje od tisuću metara[a]

»Posvećujte se jer će sutra BOG za vas učiniti veliko čudo«, rekao je Jošua narodu, a svećenicima je naredio: »Podignite Kovčeg saveza i krenite ispred naroda.« I oni su ga podigli i krenuli pred narodom.

BOG je tada rekao Jošui: »Od danas te počinjem uzdizati u velikog vođu pred očima cijeloga Izraela, da uvide da sam s tobom kao što sam bio s Mojsijem. Reci svećenicima koji nose Kovčeg saveza: ‘Kad dođete na obalu Jordana, zakoračite u rijeku i stanite.’«

Jošua je potom rekao Izraelcima: »Dođite i poslušajte riječi svojeg BOGA! 10 Po ovome ćete znati da je živi Bog zaista među vama i da će pred vama istjerati Kanaance, Hetite, Hivijce, Perižane, Girgašane, Amorejce i Jebusejce. 11 Kovčeg će se saveza Gospodara cijelog svijeta nositi ispred vas preko rijeke Jordan, 12 a vi ćete izabrati dvanaestoricu ljudi iz Izraelovih plemena, po jednoga iz svakog plemena. 13 Čim svećenici, koji nose Kovčeg BOGA, Gospodara cijeloga svijeta, stupe nogom u Jordan, njegove će se vode zaustaviti i stajati poput brane.«

14 Narod je iz tabora krenuo preko rijeke Jordan, a pred njim su svećenici nosili Kovčeg saveza. 15 Čim su došli do Jordana i stali u vodu—a bilo je doba žetve, kad se rijeka prelijeva preko obala— 16 vode koje su dotjecale s izvora prestale su teći i skupile se, kao iza brane, sve do grada Adame blizu Sartana. Istovremeno, vode, koje su utjecale u Mrtvo more, sasvim su otekle. Tako je narod prešao rijeku nasuprot Jerihona. 17 Svećenici, koji su nosili BOŽJI kovčeg saveza, stajali su usred rijeke Jordan sve dok sav izraelski narod nije prešao prijeko, po suhome tlu.

Dvanaest kamenova obilježava Božje čudo

Kad je čitav narod prešao preko Jordana, BOG je rekao Jošui: »Izaberite dvanaestoricu iz naroda, po jednoga iz svakog plemena, i zapovjedite im da svaki od njih izvadi kamen iz sredine Jordana, baš s mjesta na kojem stoje svećenici. Ponesite tih dvanaest kamenova sa sobom i odložite ih ondje gdje budete noćili.«

Jošua je odredio dvanaestoricu, po jednoga iz svakog plemena, pa im je rekao: »Idite do sredine Jordana, pred Kovčeg svoga BOGA, i neka svaki od vas na rame podigne i ponese po jedan kamen. Oni će vam biti znak. Kad vas djeca budu pitala: ‘Što znači ovo kamenje?’, odgovorit ćete im: ‘Rijeka je Jordan prestala teći pred BOŽJIM kovčegom saveza. Kad je Kovčeg ušao u rijeku, vode su Jordana prestale teći.’ Neka ovo kamenje bude znak vječnog sjećanja za izraelski narod.«

Izraelci su napravili točno kako im je Jošua bio zapovjedio. Uzeli su dvanaest kamenova iz sredine rijeke Jordan, po jedan za svako izraelsko pleme, kao što je BOG bio rekao Jošui, pa su ih prenijeli do prenoćišta i ondje položili. Drugih dvanaest kamenova—koji stoje tamo i danas—Jošua je postavio na sredinu Jordana, na mjesto gdje su stajali svećenici koji su nosili Kovčeg saveza.

10 Svećenici, koji su nosili Kovčeg, stajali su nasred Jordana sve dok narod nije izvršio sve što je BOG zapovjedio Jošui—isto ono što mu je bio zapovjedio i Mojsije. Izraelci su žurno prelazili rijeku, 11 a nakon što su svi prešli, došao je red i na svećenike s BOŽJIM kovčegom, koji su potom nastavili ići ispred naroda.

12 Ljudi iz Rubenovog, Gadovog i polovine Manašeovog plemena, naoružani su prešli ispred drugih Izraelaca, kao što im je bio zapovjedio Mojsije. 13 Četrdeset tisuća ljudi spremnih za borbu prešlo je pred Kovčegom[b] da bi se borilo na Jerihonskim poljanama.

14 Toga je dana BOG učinio Jošuu velikim vođom cijeloga Izraela, a Izraelci su ga počeli poštovati kao nekoć Mojsija. 15 BOG je rekao Jošui: 16 »Zapovjedi svećenicima, koji nose Kovčeg saveza, da izađu iz Jordana.«

17 Jošua je zapovjedio svećenicima: »Izađite iz Jordana!« 18 a oni su izašli iz rijeke noseći BOŽJI kovčeg saveza. Čim su nogom stupili na suho tlo, vode Jordana vratile su se na svoje mjesto i prelile preko obala kao i prije.

19 Narod je izašao iz Jordana desetog dana prvog mjeseca i utaborio se blizu Gilgala, istočno od Jerihona. 20 Jošua je u Gilgalu postavio onih dvanaest kamenova, koje su izvadili iz Jordana, 21 rekavši Izraelcima: »Kad vaša djeca budu pitala što znače ovi kamenovi, 22 objasnite im: ‘Izrael je prešao preko rijeke Jordan po suhom tlu.’ 23 Jer, vaš je BOG pred vama isušio Jordan sve dok ga niste prešli, baš kao što je bio učinio i s Crvenim morem, isušivši ga sve dok nismo prešli na drugu stranu. 24 Učinio je to da bi svi narodi te zemlje znali koliko je BOG moćan i da biste zauvijek slušali i poštovali svog BOGA.«

Kad su amorejski kraljevi zapadno od rijeke Jordan, kao i svi kanaanski kraljevi uz Sredozemno more, čuli da je BOG isušio rijeku Jordan ispred Izraelaca sve dok je nisu prešli, klonuli su duhom i obeshrabrili se.

Obrezanje u Gilgalu

Tada je BOG rekao Jošui: »Napravi noževe od kamena kremena i ponovo obreži[c] Izraelce.«

Jošua je stoga načinio noževe od kremena i obrezao Izraelce na Brdu obrezanja[d]. Učinio je to zato što su svi muškarci koji su bili izašli iz Egipta—svi oni sposobni za borbu—umrli tijekom puta kroz pustinju nakon izlaska iz Egipta. Sav narod koji je izašao bio je obrezan, no oni koji su se rodili u pustinji, nisu bili obrezani. Naime, Izraelci su četrdeset godina lutali pustinjom sve dok nisu umrli svi koji su bili sposobni za borbu. Budući da se nisu pokoravali BOGU, nije im dopustio da ugledaju zemlju koju je obećao njihovim precima, zemlju kojom teče med i mlijeko. Zbog toga su u nju ušli njihovi sinovi, a sad ih je Jošua obrezao jer to nisu činili na putu.

Nakon što su bili obrezani, ostali su u taboru sve dok se nisu oporavili.

Prva Pasha u Kanaanu

Potom je BOG rekao Jošui: »Danas sam s vas uklonio sramotu egipatskog ropstva.« Zato se to mjesto naziva Gilgal[e] sve do naših vremena.

10 Četrnaestog dana toga mjeseca, dok su još bili utaboreni u Gilgalu, na Jerihonskim poljanama, Izraelci su proslavili Pashu[f]. 11 Dan nakon Pashe jeli su plodove one zemlje: beskvasni kruh i prženo zrnje, a 12 dan nakon što su jeli plodove one zemlje, prestala je padati mana[g]. Više je nije bilo za Izraelce, nego su se te godine hranili plodovima kanaanske zemlje.

Zapovjednik Božje vojske

13 Jednom, kad je bio blizu Jerihona, Jošua pred sobom ugleda čovjeka s isukanim mačem u ruci. Prišao mu je i upitao ga: »Jesi li s nama ili s našim neprijateljima?«

14 A on mu je odgovorio: »Ja nisam neprijatelj, ja sam zapovjednik BOŽJE vojske. Upravo sam došao k tebi.«

Nato mu se Jošua naklonio do zemlje i upitao ga: »Što mi imaš reći, gospodaru?«

15 »Izuj obuću s nogu«, odgovorio mu je zapovjednik BOŽJE vojske, »jer je mjesto na kojem stojiš sveto«. Jošua je tako i učinio.

Opsada i pad Jerihona

Jerihonska su gradska vrata bila čvrsto zatvorena i pod stražom jer su se građani bojali Izraelaca. Nitko nije smio ni izaći niti ući.

BOG je rekao Jošui: »Evo, predajem ti Jerihon, pobijedit ćeš njegovog kralja i sve ratnike. Svaki dan sa svim vojnicima obiđi jednom oko grada, i tako šest dana zaredom. Neka pred Kovčegom idu sedmorica svećenika, svaki s trubom od ovnovog roga. Sedmog dana obiđite oko grada sedam puta dok svećenici budu snažno puhali u trube. Dok oni trube, neka vojnici poviču iz svega glasa. Tada će se srušiti gradske zidine, a borci će moći prodrijeti u grad.«

Potom je Jošua pozvao svećenike i rekao im: »Ponesite BOŽJI kovčeg saveza i neka ispred njega sedmorica svećenika nose svaki po trubu od ovnovog roga.«

A vojsci je rekao: »Naprijed! Obiđite oko grada. Neka naoružani ljudi idu ispred BOŽJEG kovčega.«

Nakon što je Jošua dao zapovijed vojsci, sedmorica svećenika, koji su pred BOGOM nosili sedam truba od ovnovih rogova, krenuli su naprijed pušući u trube, a za njima je išao BOŽJI kovčeg saveza. Naoružani su ljudi išli ispred svećenika, koji su puhali u trube, a ostatak je naroda išao iza Kovčega.

10 Jošua je zapovjedio vojsci da ne stvara buku: »Neka se ne čuje ni riječ sve do onog dana kad vam budem rekao da vičete. Tada ćete vikati.«

11 Tako su prvi put s BOŽJIM kovčegom obišli oko grada, a zatim su se vratili u tabor i ondje prenoćili. 12 Jošua je ustao rano ujutro, a svećenici su podigli BOŽJI kovčeg. 13 Sedmorica svećenika, svaki s trubom od ovnovog roga, krenuli su naprijed, pušući u trube i hodajući ispred BOŽJEG kovčega. Ispred svih su stupali naoružani vojnici, dok je ostatak naroda išao iza BOŽJEG kovčega. Cijelo se vrijeme razlijegao zvuk truba. 14 Drugog su dana opet obišli jednom oko grada i vratili se u tabor. Tako su radili ukupno šest dana.

15 Sedmog su dana ustali u zoru i obišli oko grada isto kao i prije, ali sad su to učinili sedam puta zaredom. 16 Dok su obilazili sedmi put, kad su svećenici zapuhali u trube, Jošua zapovjedi narodu: »Sad vičite! Jer BOG vam je predao grad! 17 Neka grad i sve što je u njemu bude potpuno uništeno kao žrtveni prinos BOGU. Život poštedite samo prostitutki Rahabi i svima koji su s njom u kući jer je bila sakrila uhode koje smo poslali. 18 No ne približavajte se onome što je određeno za uništenje, da ne poželite uzeti nešto od toga jer ćete tako izraelskom taboru donijeti propast i nevolju. 19 Sve srebro i zlato, kao i predmete od bronce i željeza, odvojite za BOGA i stavite u njegovu riznicu.«

20 Kad su se oglasile trube, vojska je pustila snažan bojni poklič i u tome su se trenu srušile zidine. Vojska se popela u grad, zauzela ga 21 i obećala Bogu da će sve živo u njemu potpuno uništiti. Mačem su pobili muškarce i žene, mlado i staro, goveda, ovce i magarce.

22 Jošua je rekao onoj dvojici uhoda koje su izviđale zemlju: »Idite u kuću one prostitutke pa izvedite nju i sve njezine, kao što ste joj se i zakleli.« 23 Potom su uhode izvele Rahabu, njezine roditelje, braću i svu obitelj te ih smjestili izvan izraelskog tabora.

24 Spalili su grad i sve u njemu, a srebro, zlato i predmete od bronce i željeza stavili u riznicu BOŽJEG doma. 25 No Jošua je poštedio prostitutku Rahabu, njezinu obitelj i sve koji su bili s njom zato što je bila sakrila uhode koje je poslao u Jerihon. I danas ona živi u Izraelu.

26 Tada je Jošua izrekao upozorenje:

»Tko god obnovi Jerihon,
    neka je proklet pred BOGOM.
Kad položi temelje grada,
    platit će životom najstarijeg sina.
A kad postavi gradska vrata,
    platit će životom najmlađeg sina.«

27 BOG je bio s Jošuom, a glas o njemu proširio se po cijeloj zemlji.

Akanov grijeh

Međutim, Izraelci su prekršili zapovijed o potpunom uništenju. Akan iz Judinog plemena—koji je bio Karmijev sin, Zabdijev unuk i Zerahov praunuk—uzeo je neke predmete određene za uništenje pa se BOG razljutio na Izraelce.

Jošua je iz Jerihona poslao ljude u obližnji Aj[h], grad koji se nalazio blizu Bet Avena, istočno od Betela. Rekao im je da izvide to područje, a oni su ga poslušali i otišli onamo.

Kad su se vratili, rekli su Jošui: »Na Aj ne mora ići čitava vojska, dovoljno je u napad poslati dvije ili tri tisuće. Budući da ondje ima malo stanovnika, ne treba umarati čitavu vojsku.«

Tako je onamo otišlo tri tisuće ljudi, ali su se razbježali pred Ajanima. Naime, Ajani su ubili trideset i šest Izraelaca, progoneći ih od gradskih vrata sve do kamenoloma gdje su ih ubijali po padinama. Zbog toga su se Izraelci obeshrabrili i uplašili.

Stoga su Jošua i izraelske starješine razderali svoju odjeću i bacili se na zemlju pred BOŽJIM kovčegom. Kako bi iskazali svoju žalost, posuli su se prašinom po glavi. Tako su ostali sve do večeri kad je Jošua počeo zapomagati: »BOŽE, gospodaru moj! Zašto si preveo ovaj narod preko rijeke Jordan? Zar zato da nas predaš u ruke Amorejcima, da nas unište? Da smo bar ostali s druge strane Jordana! Gospodaru, što da kažem sad kad je Izrael okrenuo leđa pred svojim neprijateljima? Kad Kanaanci i ostali stanovnici ove zemlje čuju za to, opkolit će nas i sve pobiti! Što ćeš učiniti da očuvaš svoje veliko ime?«

10 BOG je nato rekao Jošui: »Ustani! Zašto ležiš na zemlji? 11 Izrael je sagriješio. Prekršili su moj savez iako sam im zapovjedio da ga se pridržavaju. Uzeli su predmete, za koje sam zapovjedio da budu uništeni, i stavili ih među svoje stvari. I ne samo što su ih ukrali već su i slagali. 12 Zato se Izraelci ne mogu suprotstaviti neprijateljima te bježe pred njima jer su i sami određeni za uništenje. Neću više biti s vama ako ne uništite sve ono za što sam zapovjedio da se uništi.«

13 Potom je BOG naredio Jošui da ustane, očisti narod i kaže mu: »Očistite se za sutra jer Izraelov BOG kaže: ‘Izraele, netko od vas čuva ono što je određeno za uništenje. Dok to ne ukloniš, nećeš se moći suprotstaviti neprijateljima. 14 Ujutro neka sva plemena stanu pred BOGA, a on će izdvojiti jedno pleme. Potom će to pleme stati pred BOGA, a on će izdvojiti jedan rod. Onda će taj rod stati pred BOGA, a on će iz njega izdvojiti jednu obitelj. Nakon toga pogledat će svakog čovjeka iz te obitelji. 15 Onaj koji bude izdvojen, sačuvao je stvari za koje je bilo zapovjeđeno da se unište. Neka se potom na lomači spali on i sve što posjeduje jer je prekršio BOŽJI savez i nanio veliku sramotu Izraelu.’«

16 Jošua je rano ujutro okupio čitav izraelski narod, a od svih njih BOG je izdvojio Judino pleme. 17 Nakon što je BOGU doveo rod po rod Judinog plemena, bio je izdvojen Zerahov rod. Potom je BOGU doveo sve obitelji Zerahovog roda, od kojih je bila izdvojena Zabdijeva obitelj. 18 Jošua je potom doveo Zabdijevu obitelj, čovjeka po čovjeka, a od njih je bio izdvojen Akan—Karmijev sin, Zabdijev unuk i Zerahov praunuk.

19 Jošua je rekao Akanu: »Sine, daj slavu BOGU, izraelskom Bogu, i priznaj mu sve. Reci mi što si učinio, ništa ne skrivaj.«

20 Akan je odgovorio: »Istina je! Ja sam taj koji je sagriješio protiv Izraelovog BOGA. Evo što sam učinio: 21 Kad sam u Jerihonu među plijenom ugledao lijep babilonski ogrtač, dva kilograma srebra i zlatnu šipku od pola kilograma[i], poželio sam ih i uzeo. Evo, sve je zakopano u mome šatoru, a srebro je na dnu rupe.«

22 Jošua je poslao ljude do njegovog šatora. Otrčali su tamo i sve pronašli, baš kako je rekao Akan. 23 Sve su to uzeli iz šatora pa donijeli Jošui i svim Izraelcima te rasprostrli pred BOGOM.

24 Tada je Jošua, zajedno sa svim Izraelcima, uzeo Akana, Zerahovog potomka, ono srebro, ogrtač i zlatnu šipku, njegove sinove i kćeri, njegova goveda, magarce i ovce, njegov šator i sve što je imao pa odveo u dolinu Akor.

25 »Zašto si nas izložio uništenju?« upitao je Jošua. »Zbog toga će BOG danas uništiti tebe.« Potom su Izraelci Akana i njegovu obitelj kamenovali do smrti, a onda ih spalili na lomači. 26 Na Akana su nabacali veliku gomilu kamenja koja ondje stoji i danas. Tada se BOG prestao ljutiti.

To se mjesto naziva Dolina uništenja[j].

Bitka za Aj

BOG je rekao Jošui: »Nemoj se bojati niti obeshrabriti. Povedi sa sobom svu vojsku pa napadni Aj jer ti predajem kralja Aja, njegov narod, njegov grad i njegovu zemlju. S Ajem i njegovim kraljem postupi kao i s Jerihonom i njegovim kraljem, samo što sad možete uzeti njihove stvari i stoku. Prije svega, iza grada postavi zasjedu.«

Nato je Jošua poveo vojsku na Aj. Izabrao je trideset tisuća najboljih ratnika i poslao ih noću, naredivši im: »Slušajte pomno! Sakrijte se iza grada, u neposrednoj blizini, i budite spremni, a ja ću dotad s vojskom prići gradu. Kad oni izađu na nas, kao i prošli put, počet ćemo bježati pa će oni krenuti za nama. Tako ćemo ih odvući od grada jer će misliti da bježimo kao i prvi put. Dok bježimo, izađite iz zasjede i zauzmite grad. Predat će vam ga vaš BOG. Kad zauzmete grad, zapalite ga. Učinite sve kako je rekao BOG. Eto, to su moje zapovijedi.«

Potom ih je Jošua poslao da postave zasjedu, a oni su se smjestili zapadno od Aja, između Aja i Betela. Jošua je tu noć proveo s vojskom.

10 Rano ujutro okupio je vojsku te s izraelskim starješinama krenuo prema Aju. 11 Stigli su pred grad i utaborili se s njegove sjeverne strane, tako da je između njih i grada bila dolina. 12 Jošua je izabrao pet tisuća ljudi i poslao ih u zasjedu između Betela i Aja, zapadno od grada. 13 Svi su bili spremni—i oni u taboru sjeverno od grada i zasjeda zapadno od grada.

Noću je Jošua sišao u dolinu, 14 a kad je kralj Aja to vidio, pokrenuo je vojsku rano ujutro te su pohitali iz grada prema Jordanskoj dolini, da započnu bitku s Izraelom. No kralj nije znao da mu je iza grada postavljena zasjeda. 15 Jošua i svi Izraelci pustili su da ih vojska Aja potjera pa su pobjegli prema pustinji. 16 Kralj je pozvao svu vojsku iz grada u potjeru i tako su, progoneći Jošuu, otišli daleko od grada. 17 Ni u Aju ni u Betelu nije ostao nitko. Svi su krenuli u potjeru za Izraelcima, a grad su ostavili otvoren.

18 Tada je BOG rekao Jošui: »Uperi svoje koplje prema Aju jer ću ti predati taj grad.«

Jošua je uperio koplje prema Aju. 19 Čim je ispružio ruku, ljudi iz zasjede skočili su na noge, potrčali, ušli u grad, zauzeli ga i odmah zapalili. 20 Kad su se Ajani okrenuli, vidjeli su da se iz grada diže dim u nebo. No nisu mogli nikamo pobjeći jer su se Izraelci, koji su dotad bježali prema pustinji, okrenuli protiv njih. 21 Čim su Jošua i Izraelci vidjeli da je zasjeda zauzela grad i da se iz njega diže dim, okrenuli su se i napali Ajane. 22 Istodobno, oni iz grada krenuli su im ususret pa su se Ajani našli između Izraelaca, pritiješnjeni s obje strane. Izraelci su ih napadali sve dok nijedan nije ostao živ. Nitko nije pobjegao, 23 jedino su kralja Aja ostavili na životu i doveli Jošui.

Uništenje Aja

24 Izraelci su Ajane progonili po poljima i pustinji, a nakon što su ih sve pogubili mačem, vratili su se u Aj i pobili sve u gradu. 25 Toga su dana stradali svi stanovnici Aja, dvanaest tisuća muškaraca i žena. 26 Ruku s uperenim kopljem Jošua nije spuštao sve dok svi stanovnici Aja nisu bili ubijeni. 27 No stoku i sve stvari iz grada Izraelci su uzeli sebi, baš kao što je BOG zapovjedio Jošui.

28 Tako je Jošua spalio Aj[k] i zauvijek ga pretvorio u gomilu ruševina, a to je mjesto i danas pusto. 29 Kralja Aja Jošua je objesio o drvo i ostavio ga visiti do večeri. Nakon što je sunce zašlo, zapovjedio je da truplo skinu sa stabla i bace pred gradska vrata. Preko njega su nabacali veliku gomilu kamenja koja ondje stoji i danas.

Čitanje Zakona na brdu Ebal

30 Tada je Jošua na brdu Ebal podigao žrtvenik BOGU Izraela, 31 u skladu s onim što je Izraelcima zapovjedio BOŽJI sluga Mojsije i kao što je zapisano u Mojsijevoj Knjizi zakona. Žrtvenik je bio od neklesanog kamena, nedirnutoga željeznim alatom, te su na njemu BOGU prinijeli žrtve paljenice i slavljenice.

32 Ondje je, pred Izraelcima, Jošua dao uklesati u kamenje Zakon koji je zapisao Mojsije. 33 Čitav Izrael i njegove starješine, glavari i suci, stranci i rođeni Izraelci, stajali su oko BOŽJEG kovčega saveza, okrenuti prema svećenicima koji su ga nosili. Polovina je naroda stajala ispred brda Gerizim, a polovina ispred brda Ebal. Tako je, naime, bio zapovjedio Mojsije, BOŽJI sluga, kad je naredio da se blagoslovi izraelski narod.

34 Zatim je Jošua pročitao čitav Zakon—blagoslove i prokletstva—baš kao što je zapisano u Knjizi zakona. 35 Pročitao je sve što je Mojsije bio zapovjedio. Slušala ga je čitava izraelska zajednica, uključujući žene i djecu, kao i strance koji su živjeli s njima.

Gibeonci varaju Jošuu

Za izraelske su pobjede doznali svi kraljevi zapadno od rijeke Jordan—kraljevi Hetita, Amorejaca, Kanaanaca, Perižana, Hivijaca i Jebusejaca. Ti su narodi živjeli u gorju, nizinama i duž obale Sredozemnog mora pa sve do Libanona. Svi su se oni udružili da krenu u rat protiv Jošue i Izraela.

Kad su stanovnici Gibeona čuli kako je Jošua osvojio Jerihon i Aj, poslužili su se lukavstvom. Na magarce su natovarili otrcane vreće i stare, poderane i zakrpane mjehove za vino. Obuli su iznošene i zakrpane sandale, odjenuli staru odjeću i ponijeli star, pljesnivi kruh. Kad su došli k Jošui u tabor u Gilgalu, rekli su njemu i Izraelcima: »Dolazimo iz daleke zemlje i htjeli bismo sklopiti savez mira s vama.«

»A što ako živite blizu nas?« upitali su Izraelci Hivijce. »U tome slučaju, ne možemo s vama sklopiti savez.«

»Tvoji smo sluge«, rekli su Jošui, a on ih je upitao: »Tko ste vi i odakle dolazite?«

Odgovorili su: »Tvoji smo sluge, a došli smo iz vrlo daleke zemlje jer smo čuli za tvog BOGA. Čuli smo što je sve učinio u Egiptu 10 i kako je postupio s dvojicom amorejskih kraljeva istočno od rijeke Jordan—Sihonom, kraljem Hešbona, i Ogom, kraljem Bašana, koji je vladao u Aštarotu. 11 Zato su nam starješine i svi stanovnici naše zemlje rekli: ‘Uzmite zalihu hrane za put pa idite i sastanite se s njima. Recite im da smo njihovi sluge i zamolite ih da sklope savez s nama.’ 12 Kruh nam je bio još topao kad smo od kuće krenuli, a sad je, evo, star i pljesniv. 13 I ovi su mjehovi za vino bili novi kad smo ih napunili, a sad su se, evo, poderali. I odjeća i sandale su nam se od dugog puta istrošili.«

14 Izraelci su nasjeli na podvalu i odlučili prihvatiti savez s Gibeoncima iako se oko toga nisu posavjetovali s BOGOM. 15 Jošua je s njima sklopio savez kojim se obvezao da će ih pustiti da žive u miru, a vođe su izraelske zajednice potvrdili to prisegom.

16 Međutim, tri dana nakon sklapanja saveza Izraelci su doznali da su im Gibeonci susjedi. 17 Zato su otišli na put i treći dan stigli do njihovih gradova—Gibeona, Kefire, Beerota i Kirjat Jearima. 18 Nisu ih napali jer su im se vođe zajednice zakleli Izraelovim BOGOM.

Cijela je izraelska zajednica počela gunđati protiv poglavara, 19 ali su oni odgovorili: »Zakleli smo im se Izraelovim BOGOM i sad ih ne smijemo dirati. 20 Evo što ćemo učiniti: pustit ćemo ih da žive, da se zbog kršenja prisege Bog ne bi razljutio na nas. 21 Zato ih pustite da žive, ali neka odsad budu drvosječe i vodonoše cijeloj zajednici.« Tako su odlučili vođe.

22 Tada je Jošua pozvao Gibeonce i rekao im: »Zašto ste nas prevarili? Rekli ste da živite daleko od nas, a zapravo ste nam susjedi? 23 Sad ste pod prokletstvom: nikad nećete prestati robovati kao drvosječe i vodonoše za kuću mog Boga.«

24 Oni su mu odgovorili: »Uplašili smo se za svoje živote jer smo čuli da je vaš BOG zapovjedio svome slugi Mojsiju da vam dâ svu ovu zemlju i da pobije sve njezine stanovnike. Zbog toga smo tako postupili. 25 Sad smo tvoji sluge. Učini s nama kako misliš da je dobro i pošteno.«

26 Jošua ih je nato oslobodio iz ruku Izraelaca pa ih nisu ubili. 27 Toga je dana odredio da budu drvosječe i vodonoše za Izraelce i za BOŽJI žrtvenik na mjestu koje će izabrati BOG. Oni su i danas robovi.

Dan kad je sunce stalo

10 Adoni Sedek, kralj Jeruzalema, čuo je da je Jošua zauzeo Aj i potpuno ga uništio, postupivši s Ajem i njihovim kraljem kao s Jerihonom i njihovim kraljem. Doznao je i da su susjedni Gibeonci sklopili mir s Izraelcima i da ovi borave blizu Jeruzalema. Zbog toga su se on i njegov narod jako uplašili jer je Gibeon bio velik grad, kao i bilo koji drugi kraljevski grad. Bio je veći od Aja, a svi su muškarci u njemu bili ratnici. Stoga, jeruzalemski je kralj Adoni Sedek poručio kralju Hohamu u Hebron, kralju Piramu u Jarmut, kralju Jafiji u Lakiš i kralju Debiru u Eglon: »Pomozite mi da napadnem Gibeon zbog toga što su sklopili mir s Jošuom i Izraelcima.« Tako se udružilo pet amorejskih kraljeva—kralj Jeruzalema, kralj Hebrona, kralj Jarmuta, kralj Lakiša i kralj Eglona. Krenuli su sa svojim vojskama, utaborili se pred Gibeonom i napali ga.

Tada su Gibeonci poslali poruku Jošui u tabor u Gilgalu: »Ne ostavljaj svoje sluge na cjedilu. Dođi brzo i spasi nas! Pomozi nam! Svi su se amorejski kraljevi iz gorja udružili protiv nas.«

Jošua je krenuo iz Gilgala sa svom svojom vojskom i najboljim ratnicima, a BOG mu je rekao: »Ne boj ih se! Dat ću ti pobjedu. Nitko od njih neće ti se moći suprotstaviti.«

Jošua je do Gibeona putovao cijelu noć. Čim je stigao, krenuo je u napad. 10 BOG je u kraljevskim vojskama izazvao metež, tako da su im Izraelci kod Gibeona nanijeli težak poraz. Potom su protivnike progonili duž puta koji vodi gore, do Bet Horona i ubijali ih sve do Azeke i Makede. 11 Dok su kraljevski vojnici bježali pred Izraelcima putem od Bet Horona dolje, prema Azeki, BOG je s neba na njih bacao krupnu tuču. Više ih je poginulo od tuče nego što su ih Izraelci poubijali mačevima.

12 Toga je dana BOG predao Amorejce Izraelcima, a Jošua je rekao BOGU pred svim Izraelcima:

»Stani, sunce, iznad Gibeona,
    i mjeseče, iznad doline Ajalona.«

13 I sunce je stalo, a mjesec se zaustavio, sve dok se narod nije osvetio svojim neprijateljima. Tako je zapisano u Knjizi pravednika[l]: sunce se zaustavilo nasred neba i nije se spustilo gotovo cijeli dan. 14 Ni prije ni poslije nije bilo takvog dana—kad je BOG poslušao čovjeka. Jer, BOG se borio za Izrael.

15 Zatim se Jošua sa svim Izraelcima vratio u tabor u Gilgalu.

Jošua hvata petoricu kraljeva

16 Onih su petorica kraljeva u međuvremenu pobjegli i sakrili se u spilji kod Makede. 17 Kad su to dojavili Jošui, 18 rekao je: »Navalite veliko kamenje na ulaz spilje i postavite ljude da čuvaju stražu. 19 Zatim krenite dalje. Progonite neprijatelje i napadajte ih odostraga. Ne dajte im da dođu do svojih gradova. Vaš BOG predao vam ih je u ruke.«

20 Jošua i Izraelci izvršili su pokolj nad neprijateljem. Pobili su sve osim nekolicine koja je uspjela pobjeći u svoje gradove okružene visokim zidinama, 21 a Jošuini su se ljudi živi i zdravi vratili u tabor kod Makede. I nitko se više u toj zemlji nije usudio reći ni riječ protiv Izraelaca.

22 Jošua je rekao: »Otvorite ulaz u spilju i dovedite mi onu petoricu kraljeva.«

23 Tako su izveli iz spilje petoricu kraljeva—kraljeve Jeruzalema, Hebrona, Jarmuta, Lakiša i Eglona. 24 Kad su ih doveli Jošui, on je okupio sve Izraelce i rekao vojnim zapovjednicima: »Priđite i stanite nogama na vratove ovih kraljeva.« Zapovjednici su prišli i stali im na vratove.

25 Jošua tada reče: »Ne bojte se i ne strahujte. Budite snažni i hrabri. Ovako će BOG učiniti svim neprijateljima protiv kojih se budete borili.«

26 Zatim je ubio petoricu kraljeva, a potom ih objesio, svakog na zasebno stablo. Ostavio ih je da vise do navečer. 27 Kad je sunce zašlo, Jošua zapovjedi da ih skinu sa stabala i bace u spilju u kojoj su se skrivali. Na ulaz spilje navaljali su veliko kamenje koje ondje stoji i danas.

28 Toga je istog dana Jošua zauzeo Makedu i mačem pogubio sve stanovnike grada i njihovog kralja. Pobio je sve u gradu, ne ostavivši nikog na životu, a s kraljem Makede učinio je isto što i s kraljem Jerihona.

Jošua osvaja južne gradove

29 Potom je sa svim Izraelcima otišao iz Makede do Libne i napao je. 30 BOG je i taj grad i kralja predao Izraelcima. Jošua je mačem pogubio sve u gradu, ne ostavivši ni jednog preživjelog, a s kraljem je učinio isto što i s jerihonskim.

31 Zatim su Jošua i svi Izraelci otišli iz Libne do Lakiša, utaborili se pred gradom i napali ga. 32 BOG je Izraelu predao Lakiš te ga je Jošua drugog dana i zauzeo. Mačem je pogubio sve u gradu, kao i u Libni. 33 Horam, kralj Gezera, došao je pomoći Lakišu, ali Jošua je porazio i njega i njegovu vojsku, ne ostavivši ni jednog preživjelog.

34 Zatim su Jošua i svi Izraelci otišli iz Lakiša do Eglona. Utaborili su se pred gradom, napali ga 35 i zauzeli istog dana, mačem pogubivši sve stanovnike. Potpuno su uništili sve u gradu, kao što su učinili i u Lakišu.

36 Zatim je Jošua sa svim Izraelcima otišao iz Eglona u Hebron pa ga je napao. 37 Zauzeli su grad i okolna sela, mačem pogubivši kralja i sve u njemu, ne ostavivši ni jednog preživjelog, kao ni u Eglonu. Jošua je potpuno uništio grad i sve u njemu kao žrtvu Bogu.

38 Potom su se Jošua i svi Izraelci vratili do Debira i napali ga. 39 Zauzeo je grad i okolna sela, a uhitio je i kralja te sve pogubio mačem. Pobio je sve, ne ostavivši ni jednog preživjelog. S Debirom i njihovim kraljem učinio je isto što i s Hebronom i njihovim kraljem, baš kao i s Libnom i njihovim kraljem.

40 Tako je Jošua pokorio cijelo ono područje: središnje planine, južnu pustinju, nizinski kraj na zapadu i padine gorja, kao i sve njihove kraljeve, ne ostavivši ni jednog preživjelog. Potpuno je uništio sve što diše, baš kao što je bio zapovjedio Izraelov BOG. 41 Pokorio je narode od Kadeš Barnee do Gaze te od Gošena do Gibeona. 42 Jošua je porazio sve te kraljeve, a njihove je zemlje zauzeo u jednom pohodu zato što se Izraelov BOG borio za Izrael. 43 Zatim su se Jošua i svi Izraelci vratili u tabor u Gilgalu.

Jošua osvaja sjeverne gradove

11 Kad je za sve to doznao Jabin, kralj Hasora, odlučio je sazvati vojske nekoliko kraljeva. Poslao je poruku kralju Jobabu u Madon te kraljevima Šimrona i Akšafa, kao i kraljevima u sjevernom gorju i pustinji južno od Galilejskog jezera. Pozvao je i kraljeve iz Šefela i Nafot Dora na zapadu, kao i iz Kanaana, od istoka do zapada. Jabin je pozvao i Amorejce, Hetite, Perižane i Jebusejce iz gorja, kao i Hivijce iz podnožja brda Hermon kod Mispe. Sve su se njihove vojske udružile. Vojnika je bilo kao pijeska na morskoj obali, a imali su i mnogo konja i bojnih kola.

Svi su se ti kraljevi udružili u borbi protiv Izraela i zajedno utaborili kod rijeke Merom. No BOG je rekao Jošui: »Ne boj ih se. Sutra ću u ovo vrijeme Izraelcima dati pobjedu. Ti ćeš ih sve pobiti, osakatiti im konje i spaliti bojna kola.«

Iznenadivši ih, Jošua je s čitavom svojom vojskom napao neprijateljske postrojbe kod rijeke Merom. BOG ih je predao Izraelcima koji su ih porazili. Progonili su neprijatelje sve do Velikog Sidona, do Misrefot Maima i doline Mispe na istoku, dok ih sve nisu pobili. Jošua je učinio onako kako je BOG rekao: osakatio im je konje i spalio bojna kola.

10 Zatim se Jošua vratio i zauzeo Hasor koji je predvodio sva kraljevstva. Mačem je pogubio kralja 11 i sve ljude u gradu. Potpuno su ih zatrli, ne poštedjevši nijednog čovjeka. K tomu, Jošua je i spalio Hasor.

12 Zauzeo je sve te kraljevske gradove i mačem pogubio njihove kraljeve. Sve je u njima pobio, kao što je bio zapovjedio BOŽJI sluga Mojsije. 13 No od svih tih gradova, podignutih na brežuljcima, Izrael nije spalio ni jedan osim Hasora, koji je spalio Jošua. 14 Izraelci su uzeli za sebe sva dobra i stoku iz tih gradova, ali ljude nisu poštedjeli. Nikoga nisu ostavili na životu.

15 Što je BOG bio zapovjedio svome slugi Mojsiju, to je on zapovjedio Jošui. Jošua ga je poslušao i izvršio sve što je BOG bio zapovjedio Mojsiju.

Sva područja koja je osvojio Jošua

16 Tako je Jošua zauzeo cijelu zemlju: gorje, čitave krajeve Negev, Gošen i Šefelu, Jordansku dolinu i izraelske planine 17 —od brda Halak, što se uzdiže prema Seiru, do Baal Gada ispod brda Hermon u libanonskoj dolini. Porazio je, zarobio i pogubio sve tamošnje kraljeve. 18 Jošua je dugo ratovao protiv svih tih kraljeva, 19 a s Izraelcima je mir sklopio samo Gibeon u kojem su živjeli Hivijci. Svi su drugi gradovi bili osvojeni u ratu. 20 BOG je učinio da budu tvrdog srca i da vode rat protiv Izraela. Stoga, Izrael ih je potpuno uništio, zatirući ih bez milosti, kao što je BOG bio zapovjedio Mojsiju.

21 Jošua je istrijebio i Anakovce iz Gorja, Hebrona, Debira i Anaba, iz svih planina Jude i Izraela. Potpuno je uništio i njih i njihove gradove. 22 Nitko od Anakovaca nije ostao u izraelskoj zemlji—tek njih nekoliko u Gazi, Gatu i Ašdodu. 23 Tako je Jošua zauzeo cijelu zemlju, baš kao što je BOG bio rekao Mojsiju. Jošua ju je potom dao u nasljedstvo Izraelu, svakome plemenu određeni dio.

Potom se zemlja odmorila od rata.

Kraljevi koje je porazio Mojsije

12 Izraelci su najprije zauzeli zemlju s istočne strane rijeke Jordan. Njihovom je postala sva zemlja od klanca Arnon do brda Hermon, uključujući istočni dio Jordanske doline. Ovo su kraljevi koje su Izraelci pobijedili:

Pobijedili su Sihona, kralja Amorejaca, koji je bio u Hešbonu i vladao zemljom od Aroera na rubu klanca Arnona do potoka Jaboka. Zemlja mu je sezala do sredine klanca, gdje je bila granica Amonaca. Vladao je i nad polovicom zemlje Gileada i nad istočnim dijelom Jordanske doline, od Galilejskog jezera do Mrtvog mora. Vlast mu se protezala i od Bet Ješimota do obronaka planine Pisge na jugu.

Pobijedili su i Oga, kralja Bašana. On je bio jedan od zadnjih Refaimaca, a vladao je u Aštarotu i Edreju. Og je imao vlast nad planinom Hermon, gradom Salkom i cijelim Bašanom. Zemlja mu se protezala sve do zemlje Gešuraca i Maakadovaca. Og je vladao i nad drugom polovicom Gileada, sve do granice Hešbona, gdje je kralj bio Sihon.

BOŽJI sluga Mojsije i Izraelci pobijedili su sve te kraljeve. Potom je Mojsije dao njihovu zemlju Rubenovom i Gadovom plemenu te polovini Manašeovog plemena.

Kraljevi koje je porazio Jošua

Jošua i Izraelci porazili su brojne kraljeve na zapadnoj strani rijeke Jordan. Ta se zemlja prostirala zapadno od Baal Gada u Libanonskoj dolini, sve do brda Halak, što se uzdiže nasuprot Seiru. Jošua ju je raspodijelio Izraelovim plemenima i svakome dao dio u nasljedstvo. Bio je to gorski kraj, zapadni obronci, Jordanska dolina, istočne planine, pustinja i Negev, zemlje koje su pripadale Hetitima, Amorejcima, Kanaancima, Perižanima, Hivijcima i Jebusejcima. Ovo su kraljevi koje su pobijedili Izraelci:

kraljevi Jerihona, Aja (blizu Betela), 10 Jeruzalema, Hebrona, 11 Jarmuta, Lakiša, 12 Eglona, Gezera, 13 Debira, Gedera, 14 Horme, Arada, 15 Libne, Adulama, 16 Makede, Betela, 17 Tapuaha, Hefera, 18 Afeka, Šarona, 19 Madona, Hasora, 20 Šimron Merona, Akšafa, 21 Taanaka, Megidoa, 22 Kedeša, Jokneama na Karmelu, 23 Dora na brdu Dor, Gojima u Gilgalu i 24 Tirse. Ukupno je pobijeđen trideset i jedan kralj.

Neosvojena područja

13 Kad je Jošua ostario, BOG mu je rekao: »Iako si zašao u duboku starost, moraš osvojiti još dosta zemlje. Zauzmi područja Filistejaca i Gešuraca. Njihova zemlja počinje istočno od Egipta, od rijeke Šihor, a na sjeveru doseže do granice Ekrona koji pripada Kanaancima. Na tome su području i petorica filistejskih vladara, i to u Gazi, Ašdodu, Aškelonu, Gatu i Ekronu. Zauzmi i zemlju Avijaca, koji žive na jugu Kanaana, te Mearu koja pripada Sidoncima. Nakon toga otiđi čak do Afeka na amorejskoj granici. Osvoji i zemlju Giblijaca te cijeli Libanon istočno od Baal Gada pod brdom Hermon, sve do Lebo Hamata.

Sidonci žive u gorju od Libanona do Misrefot Maima, ali ja ću ih istjerati pred Izraelcima. Ti samo vodi računa o tome da zemlju raspodijeliš Izraelu, kao što sam ti i zapovjedio. Podijeli zemlju između devet plemena i polovine Manašeovog plemena.«

Podjela zemlje istočno od Jordana

Druga polovina Manašeovog plemena, Rubenovci i Gadovci već su bili dobili zemlju koju im je dao BOŽJI sluga Mojsije, s istočne strane rijeke Jordan. Zemlja se prostirala od Aroera, koji je na rubu klanca Arnona, do grada što se nalazi usred klanca. Uključivala je i cijelu visoravan od Medebe do Dibona, 10 kao i sve gradove Sihona, kralja Amorejaca, koji je vladao u Hešbonu. Zemlja je sezala do granice Amonaca, 11 a obuhvaćala je i grad Gilead. U njoj su živjeli još i Gešurci i Maakovci, a uključivala je čitavo brdo Hermon i cijeli Bašan, sve do Salke. 12 Sadržavala je i čitavo kraljevstvo kralja Oga, koji je bio jedan od zadnjih Refaimaca, a nekad je stolovao u Aštarotu i Edreju. Mojsije ih je sve porazio i zauzeo njihovu zemlju. 13 No Izraelci nisu istjerali Gešurce i Maakovce, tako da oni i danas žive s njima.

14 Jedino Levijevom plemenu Mojsije nije dao nikakvu zemlju. Njima su dane sve životinje koje se pale na vatri kao žrtve izraelskome BOGU. BOG je obećao da će to biti njihovo nasljedstvo.

Zemlja Rubenovog plemena

15 Ovo je zemlja koju je Mojsije podijelio svim obiteljima Rubenovog plemena:

16 Dobili su područje od Aroera, koji je na rubu klanca Arnona, do Medebe. Ono je uključivalo grad na sredini klanca i cijelu visoravan. 17 Zemlja se protezala do Hešbona, a na visoravni su bili gradovi Dibon, Bamot Baal, Bet Baal Meon, 18 Jahas, Kedemot, Mefaat, 19 Kirjataim, Sibma, Seret Šahar na brdu u dolini, 20 Bet Peor i Bet Ješimot te obronci Pisge. 21 Ta je zemlja obuhvaćala sve gradove na visoravni i cijelo kraljevstvo Sihona, kralja Amorejaca, koji je vladao u Hešbonu. Mojsije je porazio njega i midjanske poglavare Evija, Rekema, Sura, Hura i Rebu koji su ondje živjeli i s njim se borili. 22 Osim onih ubijenih u bitci, Izraelci su mačem pogubili i vrača Bileama, Beorovog sina. 23 Granica je Rubenovaca bila obala rijeke Jordan.

Ti gradovi, zajedno s okolnim selima, bili su nasljedstvo svih obitelji iz Rubenovog plemena.

Zemlja Gadovog plemena

24 Ovo je zemlja koju je Mojsije podijelio svim obiteljima Gadovog plemena:

25 Dobili su područje Jazera, sve gileadske gradove i pola zemlje Amonaca koja se prostirala sve do Aroera blizu Rabe. 26 Imali su zemlju od Hešbona do Ramat Mispe i Betonima te od Mahanaima do granice Debira. 27 Njihova je bila dolina Bet Haram te Bet Nimra, Sukot i Safon s preostalim dijelom kraljevstva hešbonskoga kralja Sihona. Zapadna im je granica bila rijeka Jordan, sve do Galilejskog mora.

28 Ti su gradovi, zajedno s okolnim selima, bili nasljedstvo svih obitelji iz Gadovog plemena.

Zemlja polovine Manašeovog plemena

29 Ovo je zemlja koju je Mojsije podijelio svim obiteljima polovine Manašeovog plemena, a koje su živjele na istoku:

30 Njihovo je područje započinjalo od Mahanaima. Uključivalo je čitavo kraljevstvo bašanskoga kralja Oga i svih šezdeset Jairovih naselja u Bašanu. 31 Ondje se još nalazila polovina Gileada, Aštarot i Edrej koji su bili Ogovi kraljevski gradovi. Sve je to pripalo obiteljima Makira, koji je bio Manašeov potomak. Tu je zemlju dobilo pola njegovih sinova.

32 Tako je Mojsije podijelio zemlju dok je još bio na Moapskim poljanama, s druge strane rijeke Jordan, istočno od Jerihona.

33 Levijevom plemenu Mojsije nije dao zemlju u nasljedstvo. Izraelov im je BOG obećao da će on sâm biti njihovo nasljedstvo.

Dioba zemlje zapadno od Jordana

14 Ovo su područja koja su Izraelci dobili u Kanaanu. Dodijelili su im ih svećenik Eleazar, Jošua i glavari Izraelovih plemenskih obitelji. Njihovo je nasljedstvo podijeljeno kockom između devet plemena i polovine Manašeovog plemena, kao što je BOG bio zapovjedio preko Mojsija. Dva i pol plemena dobila su od Mojsija u nasljedstvo zemlju istočno od Jordana. Leviti nisu dobili zemlju kao ostala plemena. Od Josipovih su sinova nastala dva plemena: Manaše i Efrajim. Leviti nisu dobili ni jedan dio zemlje, već samo gradove u kojima će živjeti, s pašnjacima za svoju stoku i krda. Tako su Izraelci podijelili zemlju baš onako kako je BOG bio zapovjedio Mojsiju.

Kaleb dobiva Hebron

Jošui su u Gilgal došli ljudi iz Judinog plemena, a među njima je bio i Kaleb, sin Kenižanina Jefunea. Kaleb je rekao Jošui: »Ti znaš što je BOG rekao Božjem čovjeku Mojsiju o tebi i meni u Kadeš Barnei. Imao sam četrdeset godina kad me BOŽJI sluga Mojsije poslao iz Kadeš Barnee da izvidim zemlju, a ja sam mu donio točan izvještaj. Moji suputnici utjerali su narodu strah u kosti, ali ja sam vjerno slušao BOGA, svojeg Boga. Zato mi je Mojsije toga dana obećao: ‘Budući da si vjerovao mojem BOGU, zemlja kojom si hodao bit će tvoja, a tvoji će je potomci dobiti zauvijek u nasljedstvo.’

10 Kao što je i obećao, BOG me održao u životu. Četrdeset i pet godina je prošlo otkad je to obećao Mojsiju, dok je još Izrael lutao po pustinji. I evo me tu: imam osamdeset i pet godina, 11 a još sam snažan kao i onda kad me Mojsije poslao u izviđanje. Sposoban sam za borbu kao i tada. 12 Zato mi sad daj gorski kraj o kojem je BOG govorio onoga dana. I sam si tada čuo da su ondje Anakovci i da su im gradovi veliki i utvrđeni. Ali, bude li BOG sa mnom, istjerat ću ih odande, kao što je i obećao.«

13 Tada je Jošua blagoslovio Jefuneovog sina Kaleba i dao mu Hebron. 14 Otad Hebron pripada Kalebu, sinu Kenižanina Jefunea, jer je vjerno slušao Izraelovog BOGA. 15 Hebron se nekada zvao Kirjat Arba, po Arbi, najvećem od svih Anakovaca.

Tada se zemlja odmorila od rata.

Biblija: suvremeni hrvatski prijevod (SHP)

Biblija: suvremeni hrvatski prijevod (SHP) © 2019 Bible League International