Print Page Options
Previous Prev Day Next DayNext

Bible in 90 Days

An intensive Bible reading plan that walks through the entire Bible in 90 days.
Duration: 88 days
Biblija: suvremeni hrvatski prijevod (SHP)
Version
Ponovljeni zakon 23:12-34

12 Odredi mjesto izvan tabora gdje ćete vršiti nuždu. 13 Sa svojom opremom nosi i lopaticu, pa kad obaviš nuždu, iskopaj rupu i zatrpaj izmet. 14 Jer, tvoj BOG ide s tvojim taborom da bi te zaštitio i predao ti neprijatelje. Zato, neka tabor bude svet. Bog ne smije vidjeti ništa nedolično da se ne bi okrenuo od tebe.

Razni propisi

15 Ako je rob pobjegao i došao kod tebe, nemoj ga predati njegovom gospodaru. 16 Neka živi kod tebe, među tvojim narodom, gdje god želi, u bilo kojem tvome gradu. Ne smiješ ga ugnjetavati!

17 Ni jedna Izraelka ni Izraelac ne smiju se prostituirati u hramu[a]. 18 U dom[b] svoga BOGA ne smiješ donositi plaću muške ili ženske prostitutke, da bi je zavjetovao Bogu, jer je oboje odvratno tvome BOGU.

19 Nemoj naplaćivati kamatu kad posuđuješ nešto svome sunarodnjaku, bio to novac, hrana ili nešto drugo. 20 Strancu možeš naplatiti kamatu na zajam, ali ne i svome sunarodnjaku. Tada će te tvoj BOG blagosloviti u svemu što budeš činio u zemlji koju zaposjedneš.

21 Ako se zavjetuješ svome BOGU, ne odgađaj ispuniti zavjet, jer će tvoj BOG to sigurno tražiti od tebe, pa ćeš snositi krivnju. 22 Ali, ako se ne zavjetuješ, nećeš snositi krivnju. 23 Pomno izvrši sve što si obećao jer si se svojim ustima dragovoljno zavjetovao svome BOGU.

24 Ako uđeš u tuđi vinograd, možeš jesti grožđe koliko god želiš, dok se ne nasitiš, ali nemoj si nabirati u košaru. 25 Ako uđeš u tuđe žito, možeš zrnje brati rukom, ali nemoj srpom pobirati tuđe žito.

Razvod i preudaja

24 Čovjek se može oženiti ženom koja mu se kasnije ne svidi jer otkrije nešto nedolično kod nje. Može joj napisati i uručiti potvrdu o razvodu te je poslati iz svoje kuće. Kad ode iz njegove kuće, ona se može udati za drugog čovjeka. Može se dogoditi da se ne svidi ni drugom mužu pa joj on napiše i uruči potvrdu o razvodu i pošalje je iz svoje kuće. Ili se može dogoditi da drugi muž umre. U tom slučaju njezin prvi muž, koji se od nje razveo, ne može je ponovo uzeti za ženu jer je za njega postala nečista. Bilo bi to BOGU odvratno. Ne navlači krivnju na zemlju koju ti tvoj BOG daje u nasljedstvo!

Razni propisi

Ako se čovjek tek oženio, ne šaljite ga da služi vojnu ili drugu građansku obavezu. Neka godinu dana bude oslobođen takvih obaveza, da može biti kod kuće i usrećiti svoju ženu.

Kad nekome daješ zajam, ne uzimaj njegov mlinski kamen[c]—ni gornji ni donji—kao jamstvo za dug, jer bi time uzeo ono od čega čovjek živi.

Ako netko otme svog sunarodnjaka Izraelca pa ga prisili na ropstvo ili proda, neka se otmičar pogubi. Iskorijeni zlo iz svoje sredine!

Čuvaj se pojave zaraznih kožnih bolesti. Pažljivo slijedi sve upute svećenika Levita, točno kako sam im zapovjedio. Sjeti se što je tvoj BOG učinio Mirjam na putovanju iz Egipta.

10 Kad bližnjemu daš nešto u zajam, nemoj ulaziti u njegovu kuću da bi uzeo jamstvo. 11 Pričekaj vani, a čovjek, kojem daješ zajam, neka ti sam donese jamstvo. 12 Ako je siromašan, a dao ti je svoj ogrtač kao jamstvo, nemoj ga zadržavati preko noći. 13 Vrati mu ogrtač do zalaska sunca, da može u njemu spavati, pa će te on blagosloviti. BOG će ti to uzeti za dobro.

14 Ne iskorištavaj siromašnog i potrebitog najamnog radnika, bio on Izraelac ili stranac koji živi u jednom od tvojih gradova. 15 Isplati mu dnevnu plaću svakog dana prije zalaska sunca jer je siromašan i ovisi o njoj. U suprotnom, požalit će se BOGU na tebe pa ćeš snositi krivnju.

16 Ne smijete pogubiti roditelje zbog zločina djece, ni djecu zbog zločina roditelja. Svaki zločinac mora biti pogubljen za svoj grijeh.

17 Ne smiješ uskraćivati pravdu strancu ili siročetu. Nikad od udovice ne uzimaj njezinu odjeću kao jamstvo. 18 Sjeti se da si bio rob u Egiptu i da te tvoj BOG odande oslobodio. Zato ti zapovijedam da tako činiš.

19 Kad požanješ žetvu na svome polju pa zaboraviš koji snop, ne vraćaj se da bi ga pokupio. Ostavi to strancu, siročetu i udovici. Tako će te tvoj BOG blagosloviti u svemu što činiš.

20 Kad otreseš svoju maslinu, ne pobiri što ostane na granama. Ostavi to strancu, siročetu i udovici.

21 Kad obereš grožđe u svome vinogradu, ne vraćaj se po ostatke. Ostavi to strancu, siročetu i udovici. 22 Sjeti se da si bio rob u Egiptu. Zato ti zapovijedam da tako činiš.

25 Kad nastane spor između dvije osobe, neka ga iznesu pred sud. Suci će donijeti presudu: nedužnoga će proglasiti pravednim, a krivca krivim. Ako sudac presudi kaznu šibanjem, zapovjedit će krivcu da legne i primi kaznu u njegovoj prisutnosti. Primit će onoliko udaraca koliko njegov prijestup zaslužuje, ali ne više od četrdeset. Ne smiješ mu dati više od toga jer moraš poštovati njegov život.

Ne zavezuj usta volu dok obrađuje žito[d], da može jesti.

Djeverova dužnost

Ako braća žive zajedno, pa jedan od njih umre a da nije imao sina, neka se pokojnikova udovica ne preudaje izvan obitelji. Neka se brat njezinog muža oženi njome i spava s njom. Tako će izvršiti svoju dužnost prema njoj. Prvi sin kojeg rodi neka se vodi na ime pokojnog brata, da njegova loza ne bi nestala iz Izraela.

Ako čovjek ne želi oženiti ženu svog brata, neka ona ode starješinama, koji se sastaju na gradskim vratima, i kaže: »Brat moga pokojnog muža odbija sačuvati lozu svog brata u Izraelu. Ne želi izvršiti svoju dužnost prema meni.« Tada će ga gradske starješine pozvati i razgovarati s njim. Ako on uporno govori: »Ne želim je oženiti«, neka mu bratova udovica priđe u prisutnosti starješina. Neka mu skine sandalu s jedne noge, pljune mu u lice i izjavi: »Ovako se radi čovjeku koji neće podići potomstvo svome bratu.« 10 I njegova će obitelj u Izraelu biti poznata kao »obitelj izuvenoga«.

Razni propisi

11 Ako se dvojica potuku pa žena jednog od njih krene pomoći svome mužu i uhvati napadača za genitalije, 12 odsjeci joj ruku. Nemoj imati sažaljenja prema njoj.

13 Kad nešto prodaješ, nemoj koristiti utege koji su preteški ili prelagani.[e] 14 Nemoj u svojoj kući držati prevelike i premale mjere. 15 Neka tvoji utezi i mjere budu točni i pošteni, da bi dugo poživio u zemlji koju ti daje tvoj BOG. 16 Tvom je BOGU odvratan svatko tko postupa nepošteno.

Uništenje Amalečana

17 Sjeti se što su ti Amalečani učinili na putu iz Egipta. 18 Nisu imali strahopoštovanja prema Bogu pa su te, kad si bio umoran i iscrpljen, presreli i pobili sve koji su bili zaostali na putu. 19 Tvoj će ti BOG dati počinak od svih neprijatelja što te okružuju u zemlji koju ti daje kao nasljedstvo. No ne zaboravi uništiti Amalečane, da ih se više nitko ne sjeća.

Prinos prvina

26 Uskoro ćeš ući u zemlju koju ti tvoj BOG daje u nasljedstvo pa ćeš je zaposjesti i nastaniti se ondje. Kad uzgojiš usjeve u zemlji, koju ti daje tvoj BOG, od svega što budeš uzgojio uzmi nešto prvih plodova i stavi ih u košaru. Zatim idi na mjesto koje će tvoj BOG izabrati za svoju prisutnost među vama. Ondje reci svećeniku koji će služiti u to vrijeme: »Danas izjavljujem tvome BOGU da sam došao u zemlju za koju se BOG zakleo našim precima da će nam je dati.« Svećenik će uzeti košaru od tebe i staviti je ispred žrtvenika tvoga BOGA. Tada izjavi pred svojim BOGOM: »Moj je predak bio lutalica Aramejac, koji je otišao u Egipat sa samo nekoliko ljudi. Boravio je ondje, a od njega je nastao velik, moćan i brojan narod. Ali Egipćani su loše postupali s nama, tlačili nas i prisiljavali na težak rad. Zato smo zavapili BOGU koji je Bog naših predaka. BOG je čuo naš vapaj i vidio našu nevolju, muku i potlačenost. BOG nas je izveo iz Egipta svojom moći i snagom, velikim i strašnim djelima, znamenjima i čudima. Doveo nas je na ovo mjesto i dao nam ovu zemlju, zemlju kojom teče med i mlijeko. 10 Stoga, sad sam donio prvine plodova zemlje koju si mi ti, BOŽE, dao.« Stavi košaru pred svog BOGA i pokloni mu se. 11 Zatim ti i tvoji ukućani, zajedno s Levitima i strancima koji žive s vama, uživajte u svim dobrima koja ti je dao tvoj BOG.

Godina desetina

12 Svaka treća godina je godina desetina. Tada moraš odvojiti desetine od svih svojih usjeva i dati ih Levitima, strancima, siročadi i udovicama u svome gradu. Tako će oni imati dovoljno hrane. 13 Onda reci pred svojim BOGOM: »Iznio sam iz kuće sveti prilog i dao ga Levitima, strancima, siročadi i udovicama, baš kao što si zapovjedio. Nisam prekršio niti zaboravio nijednu od tvojih zapovijedi. 14 Nisam jeo od svetog priloga dok sam žalovao za pokojnikom, nisam doticao prilog dok sam bio nečist, niti sam išta od toga prinosio za mrtve. Pokoravao sam se svome BOGU. Učinio sam sve što si mi zapovjedio. 15 Pogledaj s neba, iz svog svetog prebivališta! Blagoslovi svoj narod Izrael i zemlju koju si nam dao, kao što si se zakleo našim precima—zemlju kojom teče med i mlijeko.«

Izrael treba izvršavati Božje zapovijedi

16 Tvoj BOG danas ti zapovijeda da vršiš ove uredbe i zakone. Pomno ih izvršavaj svim svojim srcem i svom svojom dušom. 17 Danas si izjavio da je BOG tvoj Bog i da ćeš živjeti kako on kaže[f], držati se njegovih uredbi, zapovijedi i zakona te mu se pokoravati. 18 A BOG je danas izjavio da si ti njegov narod, njegovo dragocjeno vlasništvo, kao što ti je i obećao, i da trebaš izvršavati sve njegove zapovijedi. 19 Tada će te u hvali, slavi i časti izdići iznad svih naroda koje je stvorio i tada ćeš biti narod koji je svet svome BOGU, kao što je obećao.

Zakon na kamenju

27 Mojsije i izraelske starješine zapovjedili su narodu: »Držite sav zakon koji vam danas dajem. Kad prijeđeš preko rijeke Jordan u zemlju koju ti daje tvoj BOG, uspravi veliko kamenje i okreči ga. Zatim na njemu napiši sve riječi ovog zakona. Nakon toga možeš ući u zemlju koju ti daje tvoj BOG. Zemlja je to kojom teče med i mlijeko, kao što ti je obećao BOG tvojih predaka. Dakle, kad prijeđeš preko Jordana, postavi to kamenje na planini Ebal i ožbukaj ga, kao što ti danas zapovijedam. Ondje napravi žrtvenik svome BOGU od kamenja koje nećeš obraditi željeznim alatom. Napravi žrtvenik svome BOGU od neklesanog kamenja. Zatim na njemu prinesi žrtve paljenice svome BOGU. Prinesi ondje i žrtve slavljenice pa ih jedi i veseli se pred svojim BOGOM. A na onom kamenju čitko napiši sve riječi ovog zakona.«

Tada su Mojsije i Leviti svećenici rekli cijelom Izraelu: »Izraele, stišaj se i slušaj! Danas si postao narod svog BOGA. 10 Pokoravaj se svome BOGU i izvršavaj njegove zapovijedi i uredbe koje ti danas dajem.«

Blagoslovi i prokletstva

11 Tog je istog dana Mojsije zapovjedio narodu:

12 Kad prijeđete preko rijeke Jordan, ova će plemena stati na planinu Gerizim i blagosloviti narod: Šimun, Levi, Juda, Isakar, Josip i Benjamin. 13 A ova će plemena stati na planinu Ebal i izreći prokletstva: Ruben, Gad, Ašer, Zebulun, Dan i Naftali.

14 Neka Leviti jakim glasom objave cijelom izraelskome narodu:

15 »Proklet bio tko napravi idola—lik ili kip od kamena, drva ili metala—i postavi ga u tajnosti. To je BOGU odvratno.«

I sav narod neka kaže: »Amen!«

16 »Proklet bio tko ne poštuje svog oca ili majku.«

I sav narod neka kaže: »Amen!«

17 »Proklet bio tko pomakne susjedov kamen međaš.«

I sav narod neka kaže: »Amen!«

18 »Proklet bio tko slijepca navede na krivi put.«

I sav narod neka kaže: »Amen!«

19 »Proklet bio tko uskrati pravdu strancu, siročetu ili udovici.«

I sav narod neka kaže: »Amen!«

20 »Proklet bio tko ima spolni odnos sa ženom svog oca jer mu tako nanosi sramotu.«

I sav narod neka kaže: »Amen!«

21 »Proklet bio tko ima spolni odnos s bilo kojom životinjom.«

I sav narod neka kaže: »Amen!«

22 »Proklet bio tko ima spolni odnos sa svojom sestrom ili polusestrom.«

I sav narod neka kaže: »Amen!«

23 »Proklet bio tko ima spolni odnos sa svojom punicom.«

I sav narod neka kaže: »Amen!«

24 »Proklet bio tko u tajnosti ubije bližnjega.«

I sav narod neka kaže: »Amen!«

25 »Proklet bio tko primi mito da ubije nedužnoga.«

I sav narod neka kaže: »Amen!«

26 »Proklet bio tko ne podržava ovaj zakon vršeći ga.«

I sav narod neka kaže: »Amen!«

Blagoslov za poslušnost

(Lev 26,1-13; Pnz 7,12-24)

28 Ako budeš potpuno poslušan svome BOGU, pomno vršeći sve njegove zapovijedi koje ti danas dajem, tvoj će te BOG uzvisiti iznad svih naroda na zemlji. Ako se budeš pokoravao svome BOGU, na tebe će doći i pratiti te svi ovi blagoslovi:

Bit ćeš blagoslovljen u gradu
    i blagoslovljen na polju.
Bit ćeš blagoslovljen s djecom,
    s plodovima zemlje i s mladunčadi krupne i sitne stoke.
Bit ćeš blagoslovljen s punim košarama
    i puno kruha.
Bit ćeš blagoslovljen
    u svemu što radiš.[g]

BOG će učiniti da budu poraženi neprijatelji koji ustanu protiv tebe. Napast će te s jedne strane, a bježati pred tobom na sedam strana.

BOG će poslati blagoslov na tvoja spremišta za žito i na sve što radiš. Tvoj će te BOG blagosloviti u zemlji koju ti daje.

Ako se budeš držao zapovijedi svog BOGA i živio kako on kaže[h], BOG će te učvrstiti kao svoj sveti narod, kao što ti se zakleo. 10 Svi narodi zemlje tada će vidjeti da si prozvan BOŽJIM narodom i bojat će te se. 11 BOG će ti dati veliko izobilje—kroz porod djece, okot stoke i plodove zemlje—u zemlji za koju se tvojim precima zakleo da će ti je dati.

12 BOG će ti otvoriti nebeske riznice da bi u pravo vrijeme dao kišu tvojoj zemlji i blagoslovio sve što radiš. Mnogim ćeš narodima davati zajam, ali ni od koga ga nećeš uzimati. 13 BOG će te učiniti glavom, a ne repom. Ako budeš slušao zapovijedi svog BOGA, koje ti danas dajem, pomno ih vršeći, uvijek ćeš biti na vrhu, a nikad na dnu. 14 Nimalo ne odstupaj od zapovijedi koje ti danas dajem. Ne smiješ ići za drugim bogovima da bi im služio.

Prokletstvo za neposluh

(Lev 26,14-46)

15 Ako ne budeš slušao svog BOGA, pomno vršeći sve njegove zapovijedi i uredbe koje ti danas dajem, snaći će te i pratiti sva ova prokletstva:

16 Bit ćeš proklet u gradu
    i proklet na polju.
17 Bit će prokleta tvoja košara
    i tvoj kruh.
18 Bit će proklet tvoj porod,
    plodovi zemlje i mladunčad krupne i sitne stoke.
19 Bit ćeš proklet
    u svemu što radiš.

20 BOG će na tebe poslati nepogode, pomutnje i prijetnje u svemu što činiš. Tako će doći do tvoga potpunog i brzog uništenja zbog zlodjela koja si učinio kad si ga ostavio. 21 BOG će na tebe slati pomor za pomorom dok te ne istrijebi iz zemlje u koju ulaziš da je zaposjedneš. 22 BOG će te napadati sušicom, groznicom, upalom, žegom, sušom, ušima i plijesni, koje će te progoniti sve dok ne nestaneš. 23 Nebo ti neće davati kišu pa će se zemlja osušiti i otvrdnuti.[i] 24 BOG će kišu iznad tvoje zemlje pretvarati u prašinu i pijesak koji će padati s neba sve dok ne budeš uništen.

25 BOG će dopustiti da te poraze neprijatelji. Napast ćeš ih s jedne strane, a bježati pred njima na sedam strana. Sva će se kraljevstva na zemlji zgražati nad tobom. 26 Tvoja će trupla biti hrana pticama i divljim zvijerima, a neće biti nikog da ih otjera. 27 BOG će ti nanijeti čireve kakve su imali Egipćani. Kaznit će te tumorima, gnojnim ranama i svrabom, od kojih nećeš moći ozdraviti. 28 BOG će te udarati ludilom, sljepilom i smetenošću. 29 U pola bijelog dana kretat ćeš se kao slijepac, pipati kao po mraku. Nećeš imati uspjeha ni u čemu. Iz dana u dan bit ćeš ugnjetavan i pljačkan, bez ikoga da te spasi.

30 Zaručit ćeš se sa ženom, ali drugi će s njom spavati. Izgradit ćeš kuću, ali nećeš u njoj stanovati. Posadit ćeš vinograd, ali nećeš jesti njegov rod. 31 Pred tobom će klati tvog vola, ali ti nećeš jesti njegovo meso. Otet će ti magarca i neće ti ga vratiti. Tvoje će ovce davati tvojim neprijateljima, a neće biti nikog da ti pomogne. 32 Tvoje će sinove i kćeri davati drugom narodu, pred tvojim očima. Oči će ti oslabjeti tražeći ih, i bit ćeš nemoćan da išta učiniš. 33 Narod koji ne poznaješ pojest će sve plodove tvoje zemlje i sve oko čega si se trudio. Neprestano ćeš biti ugnjetavan i zlostavljan. 34 Izludjet ćeš od prizora koje ćeš gledati. 35 BOG će ti na koljena i noge nanijeti bolne čireve, koji se ne mogu izliječiti, te će se proširiti po tebi od tabana do tjemena.

36 Tebe i kralja, kojeg ćeš postaviti nad sobom, BOG će otjerati među narod koji ni ti ni tvoji preci niste poznavali. Ondje ćeš služiti drugim bogovima, od drveta i kamena. 37 Među svim narodima, kamo te BOG otjera, bit ćeš predmet zgražanja, pošalica i rugalica.

38 Na polju ćeš sijati puno sjemena, ali žeti malo usjeva jer će ti ih skakavci proždirati. 39 Sadit ćeš vinograde i obrađivati ih, ali nećeš piti vino niti brati grožđe jer će ih izjedati crvi. 40 Imat ćeš maslinova stabla širom svoje zemlje, ali se uljem nećeš mazati jer će ti masline popadati i istrunuti. 41 Rađat će ti se sinovi i kćeri, ali neće ostati tvoji jer će ih odvoditi u zatočeništvo. 42 Rojevi će skakavaca pojesti sva stabla i usjeve u tvojoj zemlji.

43 Stranci, koji žive s tobom, uzdizat će se iznad tebe sve više i više, a ti ćeš padati sve niže i niže. 44 Oni će tebi davati zajam, a ne ti njima. Oni će biti glava, a ti ćeš biti rep.

45 Snaći će te sva ova prokletstva. Gonit će te i stizati dok ne budeš uništen jer nisi slušao svog BOGA—nisi vršio zapovijedi ni uredbe koje ti je dao. 46 Ova će prokletstva biti znak i osuda na tebi i tvojim potomcima zauvijek. 47 Budući da nisi veselo i radosno služio svome BOGU, koji ti je dao izobilje u svemu, 48 služit ćeš svojim neprijateljima koje će BOG poslati na tebe. Bit ćeš gladan, žedan i gol, i u svemu ćeš oskudijevati. On će ti na vrat navaliti željezni jaram dok te ne zatre.

49 BOG će izdaleka, s krajeva zemlje, dovesti narod da se na tebe obruši kao orao. Narod je to čiji jezik nećeš razumjeti, 50 narod mrgodnog izgleda, koji ne poštuje stare i nema milosti prema mladima. 51 Proždirat će mladunčad tvoje stoke i plodove tvoje zemlje sve dok ne budeš uništen. Neće ti ostaviti ni žito, ni mlado vino, ni ulje, ni telad, ni janjad, dok te ne uništi. 52 Opsjedat će sve tvoje gradove dok ne popadaju visoke, utvrđene zidine u koje se uzdaš. Opsjedat će te u svim gradovima širom zemlje koju ti daje tvoj BOG.

53 U beznadnoj situaciji, pritisnut neprijateljem, jest ćeš svoju djecu, meso sinova i kćeri koje ti je dao tvoj BOG. 54 Ni najnježniji ni najosjetljiviji čovjek u tvojoj sredini neće imati samilosti prema rođenome bratu, ni prema ženi koju voli, ni prema djeci koja mu preostanu. 55 Čak ni njima neće dati meso svoje djece, koju će jesti, jer će mu jedino to preostati. Bit će to beznadna situacija u koju će te dovesti neprijatelj, opsjedajući sve tvoje gradove. 56 Ni najnježnija ni najosjetljivija žena u tvojoj sredini—toliko osjetljiva i nježna da se ne usuđuje stopalima dotaknuti zemlju—neće imati samilosti prema mužu kojeg voli ni prema svome sinu ili kćeri. 57 Neće im dati ni posteljicu od poroda, ni meso djece koju rodi, jer će ih u potaji jesti zbog oskudice. Bit će to beznadna situacija u koju će te dovesti neprijatelj, opsjedajući tvoje gradove.

58 Ako ne budeš pomno vršio sve riječi zakona, koje su zapisane u ovoj knjizi, ako se ne budeš bojao slavnog i strašnog imena svog BOGA, 59 BOG će na tebe i tvoje potomke slati strašne i dugotrajne nesreće i teške, dugotrajne bolesti. 60 Puštat će na tebe sve egipatske boleštine kojih si se užasavao i one će se zadržavati na tebi. 61 BOG će na tebe puštati i sve druge bolesti i nevolje, koje nisu zapisane u ovoj Knjizi zakona, dok ne budeš uništen. 62 Premda ste brojni poput zvijezda na nebu, ostat će vas samo nekoliko jer se niste pokoravali svome BOGU. 63 Kao što je BOGU bilo drago da vam dâ uspjeh i da vas umnoži, tako će mu biti drago da vas uništi i zatre. Bit ćete iskorijenjeni iz zemlje u koju ulazite da je zaposjednete.

64 Tada će te BOG raspršiti po svim narodima, s kraja na kraj zemlje. Ondje ćeš služiti drugim bogovima, od drveta i kamena, koje ni ti ni tvoji preci niste poznavali. 65 Među tim narodima nećeš naći mira ni odmorišta za sebe. BOG će ti ondje dati strašljivo srce, oči koje ne vide izlaza i tjeskobnu dušu. 66 Živjet ćeš u stalnoj neizvjesnosti. Plašit ćeš se i danju i noću. Nikad nećeš biti siguran za svoj život. 67 Ujutro ćeš govoriti: »Da je barem večer!«, a uvečer: »Da je barem jutro!« zbog užasa koji će te spopadati i zbog prizora koje ćeš gledati. 68 BOG će te u lađama poslati natrag u Egipat, putem kojim sam ti rekao da više nikad ne ideš. Ondje ćete se sami nuditi na prodaju svojim neprijateljima za robove i ropkinje, ali vas neće kupovati.

Božji savez s Izraelom u Moabu

29 Ovo su riječi saveza, koji je BOG zapovjedio Mojsiju da sklopi s Izraelcima u zemlji Moab, uz savez koji je s njima bio sklopio na planini Horeb.

Mojsije je sazvao sve Izraelce pa im rekao:

Svojim ste očima vidjeli sve što je BOG u Egiptu učinio s faraonom, svim njegovim službenicima i cijelom njegovom zemljom. Svojim ste očima vidjeli velika iskušenja, znamenja i velika čuda. No BOG vam ni do danas nije dao da razumijete ono što su vaše oči vidjele i vaše uši čule. U četrdeset godina, koliko sam vas vodio kroz pustinju, nije se istrošila ni vaša odjeća ni vaše sandale. Niste jeli kruh ni pili vino ni pivo, nego vas je Bog hranio i pojio[j] da biste spoznali da on jest vaš BOG.

Kad ste stigli na ovo mjesto, Sihon, kralj Hešbona, i Og, kralj Bašana, krenuli su u bitku protiv nas, ali smo ih porazili. Zauzeli smo njihovu zemlju i dali je u nasljedstvo Rubenovcima, Gadovcima i polovini Manašeovog plemena.

Stoga, pomno vršite riječi ovog saveza, da biste imali uspjeha u svemu što činite. 10 Svi vi danas stojite pred svojim BOGOM—vaši plemenski glavari, starješine i nadglednici, i svi drugi muškarci u Izraelu, 11 vaša djeca i vaše žene, i stranci u vašem taboru, koji vam sijeku drva i donose vodu. 12 Stojite ovdje da biste stupili u savez sa svojim BOGOM, potvrđen zakletvom, i koji vaš BOG danas sklapa s vama. 13 Time će potvrditi da ste njegov narod i da je on vaš Bog, kao što vam je obećao i kao što se zakleo vašim precima Abrahamu, Izaku i Jakovu. 14 No on ne sklapa zakletvom ovaj savez samo s vama, 15 koji danas stojite s nama, ovdje pred našim BOGOM, nego i s našim potomcima koji nisu ovdje.

16 I sami znate kako smo živjeli u Egiptu i kako smo prošli kroz zemlje drugih naroda na putu ovamo. 17 Vidjeli ste njihove ogavne idole od drva, kamena, srebra i zlata. 18 Pazite da danas među vama nema ni muškarca, ni žene, ni obitelji, ni plemena čije se srce okreće od našeg BOGA, da bi služilo bogovima tih naroda. Bilo bi to poput korijena iz kojeg niče gorka i otrovna biljka.

19 Možda netko sluša riječi ove zakletve pa se tješi misleći: »Bit će mi dobro iako i dalje radim po svome.« To bi svima donijelo propast! 20 Takvome BOG neće oprostiti. BOG će se jako razljutiti na tog čovjeka. Sva prokletstva zapisana u ovoj knjizi past će na njega, a BOG će izbrisati njegovo ime pod nebom. 21 BOG će ga od svih Izraelovih plemena odvojiti za propast, u skladu sa svim prokletstvima saveza koja su zapisana u ovome svitku zakona.

22 Sljedeći naraštaj vaše djece i stranci, koji dođu iz dalekih zemalja, vidjet će pošasti i boleštine koje je BOG pustio na zemlju. 23 Cijela će zemlja biti spaljena pustoš sumpora i soli. Ništa neće biti zasijano, ništa neće nicati, ni travka neće rasti. Bit će to poput uništenja Sodome i Gomore, Adme i Seboima, koje je BOG uništio u velikoj srdžbi. 24 Svi će narodi pitati: »Zašto je to BOG učinio ovoj zemlji? Što je uzrokovalo tako veliku srdžbu?«

25 A odgovor će biti: »Ovaj je narod ostavio savez BOGA, Boga svojih predaka, savez koji je s njima sklopio kad ih je izveo iz Egipta. 26 Otišli su i služili drugim bogovima. Štovali su bogove koje nisu poznavali, bogove koje nije odabrao za njih. 27 Zato se BOG razljutio na ovu zemlju i nanio joj sva prokletstva zapisana u ovoj knjizi. 28 U ljutnji, srdžbi i gnjevu, BOG ih je iskorijenio iz njihove zemlje i protjerao u drugu zemlju, gdje su i danas.«

29 Neke su stvari sakrivene i zna ih samo naš BOG. No ove su stvari zauvijek otkrivene za nas i našu djecu, da bismo vršili sve riječi ovog zakona.

Izraelci će se vratiti u svoju zemlju

30 Snaći će te svi ovi blagoslovi i prokletstva koja sam stavio pred tebe. Prisjetit ćeš ih se dok budeš među narodima, kamo će te otjerati tvoj BOG. Tada ćete se ti i tvoja djeca vratiti svome BOGU. Pokorit ćete mu se svim svojim srcem i svom svojom dušom u skladu sa svime što ti danas zapovijedam. Tada će ti BOG promijeniti sudbinu i primiti te natrag jer te voli. Ponovo će te okupiti iz svih naroda u koje te je bio raspršio. Pa da si otjeran i na kraj svijeta, i odande bi te tvoj BOG sabrao i doveo natrag. Tvoj će te BOG dovesti u zemlju koja je pripadala tvojim precima i opet ćeš je zaposjesti. Učinit će te naprednijim i brojnijim od tvojih predaka.

Tvoj će BOG promijeniti[k] tvoje srce i srce tvojih potomaka da bi mogao voljeti svoga BOGA, svim svojim srcem i svom svojom dušom, i poživio. Tvoj će BOG staviti sva ova prokletstva na tvoje neprijatelje, koji te mrze i progone. Ponovo ćeš se pokoravati BOGU i izvršavati sve njegove zapovijedi koje ti danas dajem. Tada će te tvoj BOG učiniti izuzetno uspješnim u svemu što budeš radio. Dat će ti obilje djece, mladunčadi stoke i usjeva. BOG će se ponovo radovati što te čini naprednim, baš kao što se radovao dajući napredak tvojim precima. 10 Tako će biti ako se pokoriš svome BOGU, ako vršiš njegove zapovijedi i uredbe zapisane u ovoj Knjizi zakona, te ako se okreneš svome BOGU svim svojim srcem i svom svojom dušom.

11 Ova zapovijed, koju ti danas dajem, nije preteška, niti je izvan tvog domašaja. 12 Nije na nebu, da bi rekao: »Tko će se popeti na nebo da nam je donese, da je čujemo i vršimo?« 13 Nije ni preko mora, da bi rekao: »Tko će prijeći more da nam je donese, da je čujemo i vršimo?« 14 Ne, riječ ti je sasvim blizu, u tvojim ustima i u tvom srcu, tako da je možeš vršiti.

Izaberi život i blagostanje

15 Evo, danas ti dajem izbor: život ili smrt, dobro ili zlo. 16 Zapovijedam ti danas da voliš svog BOGA, da živiš kako on želi[l] i da se držiš njegovih zapovijedi, uredbi i zakona. Tada ćeš živjeti i množiti se i tvoj će te BOG blagosloviti u zemlji u koju ulaziš da je zaposjedneš.

17 Ali, ako se tvoje srce okrene i odbiješ poslušati, ako zastraniš i počneš štovati i služiti druge bogove, 18 objavljujem ti danas da ćeš sigurno biti uništen. Nećeš dugo živjeti u zemlji u koju ulaziš preko rijeke Jordan da je zaposjedneš.

19 Danas pozivam nebo i zemlju da budu svjedoci da sam pred vas stavio izbor između života i smrti, blagoslova i prokletstva. Izaberi život da biste ti i tvoji potomci živjeli. 20 Voli svog BOGA i pokoravaj mu se. Drži se njega jer on je tvoj život. Dat će ti da dugo živiš u zemlji koju se zakleo dati tvojim precima Abrahamu, Izaku i Jakovu.

Jošua je Mojsijev nasljednik

31 Mojsije je nastavio govoriti cijelom Izraelu: »Sad imam sto dvadeset godina i više vas nisam u stanju voditi. A i BOG mi je rekao: ‘Ti nećeš prijeći preko rijeke Jordan.’ Tvoj će BOG prijeći na drugu stranu pred tobom. Uništit će pred tobom one narode, a ti ćeš zaposjesti njihovu zemlju. Jošua će te voditi kao što je BOG rekao. BOG će s njima učiniti isto što je učinio s amorejskim kraljevima Sihonom i Ogom i njihovom zemljom, koje je uništio. BOG će vam ih predati, a vi učinite s njima sve što sam vam zapovjedio. Budite jaki i hrabri! Nemojte ih se bojati niti strepiti od njih. Tvoj BOG ide s tobom, neće te iznevjeriti niti ostaviti.«

Zatim je Mojsije pozvao Jošuu i pred cijelim mu Izraelom rekao: »Budi jak i hrabar! Ti ćeš ići s ovim narodom u zemlju koju je BOG obećao dati njegovim precima. Pomoći ćeš im da je zaposjednu. BOG će ići pred tobom i bit će s tobom. Neće te iznevjeriti, niti ostaviti. Nemoj se bojati ni obeshrabriti.«

Čitanje Zakona svake sedme godine

Mojsije je zapisao ovaj zakon i predao ga svećenicima, Levijevim potomcima, koji su nosili kovčeg BOŽJEG saveza, i svim izraelskim starješinama. 10 Mojsije im je zatim dao zapovijed: »Na kraju svake sedme godine, u godini otpisa dugova, za vrijeme Blagdana skloništa, 11 sav će se Izrael okupiti pred vašim BOGOM, na mjestu po njegovom izboru. Tada pročitajte ovaj Zakon pred cijelim Izraelom, da ga svi mogu čuti. 12 Okupite narod—muškarce, žene, djecu i strance, koji žive u vašim gradovima. Tako će svi moći čuti zakon te steći strahopoštovanje prema vašem BOGU i pomno izvršavati sve stavke zakona. 13 Tako će i njihova djeca, koja ga još ne znaju, moći čuti zakon. Na taj će način steći strahopoštovanje prema vašem BOGU, sve dok budete živjeli u zemlji koju ćete zaposjesti kad prijeđete rijeku Jordan.«

Posljednji Božji nalog Mojsiju

14 BOG je rekao Mojsiju: »Evo, blizu je vrijeme tvoje smrti. Pozovi Jošuu pa dođite u Šator sastanka, da ga postavim u službu.«

Mojsije i Jošua došli su u Šator sastanka, 15 a BOG se pokazao u Šatoru, u stupu od oblaka, koji je stao iznad ulaza.

16 BOG je rekao Mojsiju: »Ti ćeš uskoro umrijeti[m]. Tada će se ovaj narod prostituirati s tuđim bogovima, bogovima zemlje u koju će ući. Ostavit će me i prekršiti savez koji sam sklopio s njima. 17 Tada ću se razljutiti na njih i ostaviti ih. Sakrit ću se i povući svoju prisutnost od njih pa će biti uništeni. Snaći će ih mnoga zla i nevolje. Tada će se pitati: ‘Nisu li nas ove nevolje snašle zato što naš Bog nije s nama?’ 18 A ja ću se tada zaista sakriti i povući svoju prisutnost od njih zbog svega zla koje su učinili kad su se okrenuli drugim bogovima.

19 Sad zapišite sebi ovu pjesmu i neka je Izraelci nauče napamet. Neka je pjevaju, da mi ona bude svjedočanstvo protiv njih. 20 Uvest ću ih u zemlju kojom teče med i mlijeko, koju sam zakletvom obećao njihovim precima. Oni će se do sita najesti i udebljati, a tada će se okrenuti i služiti drugim bogovima i mene će prezreti te prekršiti moj savez. 21 Snaći će ih mnoga zla i nevolje. Tada će ova pjesma svjedočiti protiv njih jer je njihovi potomci neće zaboraviti. Znam ja čemu su skloni, čak i prije nego što ih uvedem u zemlju koju sam im obećao zakletvom.«

22 Tog je dana Mojsije zapisao tu pjesmu i naučio Izraelce da je pjevaju.

23 BOG je postavio Jošuu u službu te mu je rekao: »Budi jak i hrabar! Uvest ćeš Izraelce u zemlju koju sam im obećao zakletvom, a ja ću biti s tobom.«

24 Mojsije je zapisao cijeli zakon u knjigu. Nakon što je završio, 25 dao je zapovijed Levitima koji su nosili kovčeg BOŽJEG saveza: 26 »Uzmite ovu Knjigu zakona i stavite je pokraj kovčega saveza svoga BOGA. Neka ondje stoji kao svjedok protiv vas. 27 Dobro znam koliko ste buntovni i tvrdoglavi. Ako se bunite protiv BOGA dok sam ja još živ i dok sam s vama, koliko ćete se tek buniti nakon moje smrti! 28 Okupite preda mnom sve starješine i službenike svojih plemena, da im pročitam sve ove stavke te da pozovem nebo i zemlju da svjedoče protiv njih. 29 Jer, znam da ćete se nakon moje smrti iskvariti i skrenuti s puta kojim sam vam zapovjedio da idete. U budućnosti će vas snalaziti nevolja jer ćete činiti zlo pred BOGOM i svojim ga djelima izazivati na srdžbu.«

Mojsijeva pjesma

30 Zatim je Mojsije cijeloj izraelskoj zajednici izgovorio sve stihove ove pjesme:

32 Čujte, nebesa, a ja ću govoriti.
    Slušaj, zemljo, riječi mojih usta.
Moje će učenje kapati kao kiša,
    moj govor padati kao rosa,
poput kišice na nježno bilje,
    i pljuska na izniklu travu.

Slavit ću BOŽJE ime,
    a vi veličajte našeg Boga!

On je Stijena, djela su mu savršena
    i uvijek ispravno postupa.
On je Bog vjeran i neprijevaran.
    Pravedan je i odan.

A oni su ga iznevjerili
    i više mu nisu djeca,
    naraštaj izopačen i prijevaran.
Zar tako uzvraćaš BOGU,
    narode ludi i nerazumni?
Zar on nije tvoj Otac, tvoj Stvoritelj,
    koji te stvorio i postavio?

Sjeti se davnih dana!
    Pogledaj naraštaje prošlosti.
Pitaj svog oca i on će ti ispričati,
    svoje starješine, i oni će ti reći.
Kad je Svevišnji narodima
    dijelio zemlju u nasljedstvo,
    kad je razmještao čovječanstvo,
postavio je narodima međe
    prema broju bogova[n].

A BOŽJI dio je njegov narod,
    Jakovljev narod njegovo nasljedstvo.
10 Našao ih je u pustinjskoj zemlji,
    u vjetrovitoj i pustoj divljini.
Obgrlio ih je i njegovao,
    čuvao ih kao zjenicu svog oka,
11 poput orla što bdije nad svojim gnijezdom,
    nad orlićima svojim leprša,
krila širi da ih uhvati
    i na sigurno ih nosi.
12 BOG ih je sâm vodio,
    bez pomoći tuđeg boga.
13 Dao im je vlast nad gorskim krajem
    i hranio ih poljskim plodovima.
Davao im je meda među stijenama
    i ulja od maslina na kamenjaru,
14 kravljeg sira i kozjeg mlijeka,
    janjećeg i jarećeg loja,
    najbolja goveda s Bašana.
Imali su probranu pšenicu
    i fino vino od grožđanog soka.

15 No Izrael[o] se utovio i počeo se ritati.
    Dobro su se hranili, utovili i usalili.
Ostavili su Boga, koji ih je stvorio,
    i odbacili Stijenu svog spasenja.
16 Činili su ga ljubomornim
    štujući tuđe bogove,
    ljutili ga odvratnim djelima.
17 Demonima su prinosili žrtve, a ne Bogu;
    bogovima koje nisu poznavali.
To su bogovi koje ste tek upoznali,
    koje vaši preci nisu poštovali.
18 Zanemarili ste Stijenu koja vas je stvorila,
    zaboravili Boga koji vas je rodio.

19 BOG je to vidio i razljutio se,
    odbacio je svoje sinove i kćeri.
20 »Okrenut ću se od njih«, rekao je,
    »i vidjet ću kako će skončati.
Jer, oni su naraštaj izopačen,
    djeca koja nisu vjerna.
21 Činili su me ljubomornim,
    štujući bogove koji to nisu,
    izazivali me svojim ništavnim idolima.
Zato ću ja njih učiniti ljubomornima,
    narodom koji to nije,
    izazvati ih narodom nerazumnim.
22 Jer, od moje srdžbe vatra se zapalila
    i gori do dubina Podzemlja[p].
Proždrijet će zemlju i njezine usjeve
    i zapaliti temelje planina.

23 Nesreću za nesrećom na njih ću svaliti.
    Svoje ću strijele na njih potrošiti.
24 Umirat će od gladi,
    od groznice i užasnih bolesti.
Poslat ću na njih zvijeri s očnjacima,
    zmije s otrovom što po prašini gmižu.
25 Vani će ih zatirati mač,
    a unutra će vladati užas.
Ginut će mladići i djevojke,
    dojenčad i sjedokosi starci.
26 Mislio sam ih raspršiti
    i izbrisati spomen na njih među ljudima.
27 Ali nisam htio da se neprijatelji rugaju,
    da njihovi protivnici ne shvate pogrešno,
pa kažu: ‘Nije ih BOG uništio,
    nego smo ih mi pobijedili!’«

28 Oni su narod bez pameti,
    nema u njima razboritosti.
29 Da su mudri, razumjeli bi ovo,
    shvatili bi kako će završiti!
30 Kako bi jedan neprijatelj progonio tisuću Izraelaca,
    ili dvojica deset tisuća u bijeg nagnala,
da ih BOG nije predao,
    da ih njihova Stijena nije prodala?
31 Ali stijena neprijatelja nije kao naša Stijena;
    čak i oni to priznaju.
32 Neprijateljeva loza potječe od trsa Sodomina
    i iz vinograda Gomorina.
Grožđe im je puno otrova,
    grozdovi puni gorčine.
33 Vino im je kao otrov zmijski,
    kao gujin otrov smrtonosni.

34 Bog kaže: »Zar nisam ovo čuvao
    zatvoreno u svojim spremištima?
35 Osvetit ću im se za ono što su učinili.
    Jednog dana noga će im se okliznuti.
Blizu je dan njihove nesreće,
    brzo im se propast primiče.«

36 BOG će opravdati svoj narod
    i sažaliti se na svoje sluge
kad vidi da im je iscrpljena snaga,
    da više nema ni roba ni slobodnjaka.
37 Bog će reći: »Gdje su sad njihovi bogovi,
    stijena u kojoj su tražili sklonište,
38 bogovi koji su jeli loj njihovih žrtava
    i pili vino njihovih prinosa?
Neka oni ustanu da vam pomognu!
    Neka vas oni zaštite!«

39 »Vidite sad da sam jedino ja Bog
    i da nema drugog boga uz mene.
Ja usmrćujem i ja oživljavam,
    ja ranjavam i ja ozdravljam.
    Iz moje ruke nema izbavljenja.
40 Dižem svoju ruku prema nebu i zaklinjem se:
    Tako mi moga vječnog života,
41 naoštrit ću svoj blistavi mač
    i uzeti pravdu u svoje ruke,
osvetit ću se svojim neprijateljima
    i uzvratiti onima koji me mrze.
42 Strijele ću svoje napojiti krvlju,
    krvlju pobijenih i zarobljenih,
i moj mač najest će se mesa,
    odsjeći ću glave neprijatelju.«

43 Veselite se, narodi, s Božjim narodom,
    jer on će osvetiti krv svojih slugu.
Osvetit će se svojim neprijateljima
    i očistiti svoju zemlju i narod.

44 Tada je Mojsije došao s Jošuom, Nunovim sinom, i izgovorio narodu sve stihove ove pjesme. 45 Kad je završio cijeli govor, čitavome Izraelu, 46 rekao im je: »Primite k srcu sve što sam vam danas objavio kao svjedočanstvo. Prenesite to svojoj djeci, kao zapovijed, da bi pomno vršili sve zapovijedi ovoga zakona. 47 Jer, ovo nisu tek prazne riječi, nego su one vaš život. Po njima ćete dugo živjeti u zemlji koju zaposjednete kad prijeđete rijeku Jordan.«

Mojsije vidi Kanaan

48 Tog je istoga dana BOG rekao Mojsiju: 49 »Popni se na planinu Nebo[q], u gorju Abarimu, u zemlji Moabu, preko puta Jerihona. Otamo pogledaj Kanaan, zemlju koju dajem u posjed Izraelcima. 50 Umrijet ćeš na toj planini, na koju ćeš se popeti, kao što je tvoj brat Aron umro na planini Hor. 51 To je zato što ste me obojica iznevjerila pred Izraelcima kod voda Meriba Kadeša u pustinji Cin; zato što me niste pokazali svetim pred Izraelcima. 52 Možeš izdaleka vidjeti zemlju koju dajem Izraelcima, ali ti nećeš ući u nju.«

Mojsije blagoslivlja narod

33 Ovo je blagoslov kojim je Božji čovjek Mojsije blagoslovio Izraelce prije svoje smrti. Rekao je:

»BOG je došao sa Sinaja,
    osvanuo kao zora sa Seira,
    zasjao kao sunce s Parana.
Došao je s mnoštvima svetih;
    sa svojom vojskom uz sebe.[r]
On zaista voli svoj narod;
    u ruci mu svi njegovi sveti.
Slijede njegove korake
    i primaju njegove upute,
zakon koji nam je dao Mojsije,
    dragocjeni posjed Jakovljeve zajednice.
BOG je postao kralj nad Izraelom[s]
    kad su se okupili vođe Izraela
    zajedno sa svojim plemenima.«

Rubenovo pleme

»Neka Ruben živi i neka ne izumre,
    ali neka njegovih ljudi bude malo.«

Judino pleme

Mojsije je rekao za Judu:

»Čuj, BOŽE, vapaj Judin
    i dovedi ga njegovom narodu.
Ojačaj ga i pomozi mu
    protiv njegovih neprijatelja.«

Levijevo pleme

Za Levija je Mojsije rekao:

»Tvoj Tumim i Urim[t] pripadaju
    Leviju koji ti je vjeran.
Iskušao si ga kod Mase,
    s njim se prepirao kod voda Meribe.
Više je pazio na tvoju riječ,
    nego na svog oca i majku.
Više je pažnje posvetio tvom savezu,
    nego svojoj braći i djeci.
10 On Jakova uči tvojim uredbama,
    Izraela tvom zakonu.
On pred tobom prinosi kâd
    i žrtve paljenice na tvom žrtveniku.
11 Blagoslovi ga napretkom, BOŽE,
    i neka ti je drago ono što čini.
Zdrobi udove njegovih protivnika,
    one koji ga mrze, da više ne ustaju.«

Benjaminovo pleme

12 Za Benjamina je rekao:

»BOŽJI ljubimac spokojno počiva.
Svevišnji ga neprestano štiti,
dok mu on u naručju prebiva.«[u]

Josipovo pleme

13 Za Josipa je rekao:

»Neka mu BOG blagoslovi zemlju
    rosom s neba odozgo,
    i vodama podzemnim odozdo,
14 najboljim plodovima pod suncem,
    i obiljem uroda svakog mjeseca,
15 najboljim rodom drevnih planina
    i obiljem s vječnih brda,
16 najboljim darovima zemlje
    i naklonošću onoga koji se pojavio u gorućem grmu.
Neka sve to dođe na Josipovo pleme
    jer je bio princ među svojom braćom.
17 Moćan poput mladog bika,
    s rogovima poput divljeg bivola—
njima će narode probadati
    i otjerati ih do krajeva zemlje.
Jedan je rog Efrajimovo pleme s desecima tisuća,
    drugi Manašeovo pleme sa svojim tisućama.«

Zebulunovo i Isakarovo pleme

18 Za Zebuluna je rekao:

»Raduj se, Zebulune, u svojim putovanjima
i ti, Isakare, u svojim šatorima.
19 Na planinu svoju pozivat će narode,
i ondje prinositi ispravne žrtve.
Iz mora će crpiti bogatstvo,
a iz pijeska skriveno blago.«

Gadovo pleme

20 Za Gada je rekao:

»Blagoslovljen Bog koji širi područje Gadovo!
    Na njemu Gad živi kao lav
    sposoban napasti i rastrgati.
21 Za sebe je najbolju zemlju izabrao;
    njemu je pripao vladarski dio,
    na skupu glavara naroda.
On je izvršio pravdu BOŽJU
    i njegove odluke za Izrael.«

Danovo pleme

22 Za Dana je rekao:

»Dan je kao mladi lav u Bašanu,
    što skače na neprijatelja.«

Naftalijevo pleme

23 Za Naftalija je rekao:

»Naftali je pun BOŽJE naklonosti
    i njegovih blagoslova.
    Neka zaposjedne područje južno do jezera.«

Ašerovo pleme

24 Za Ašera je rekao:

»Ašer je najblagoslovljeniji među sinovima.
    Neka bude miljenik svoje braće
    i neka si pere noge u maslinovom ulju.
25 Zasuni tvojih vrata bit će od željeza i bronce,
    a snaga će ti trajati dok si živ.«

Mojsije slavi Boga

26 »Nitko nije kao Bog Izraelov,
    koji na oblacima jaše u svom veličanstvu
    i kroz nebo vam dolazi u pomoć.
27 Bog vječni vaše je sklonište,
    u svojim vas rukama nosi.
Neprijatelja istjeruje pred vama,
    i govori vam: ‘Uništi ga!’
28 Tako će Izrael živjeti u sigurnosti,
    Jakovljevi potomci bit će u miru,[v]
u zemlji žita i mladog vina,
    gdje rosa kaplje s neba.
29 Blago tebi, Izraele!
    Tko je kao ti,
    narod koji je BOG spasio?
On je štit koji te brani
    i mač koji ti donosi pobjedu.
Neprijatelji će te moliti za milost,
    a ti ćeš gaziti po njima.«

Mojsijeva smrt

34 Zatim se Mojsije s moapskih poljana popeo na planinu Nebo, na vrh Pisgu, nasuprot Jerihona. BOG mu je pokazao cijelu zemlju od Gileada do Dana, čitavu Naftalijevu, Efrajimovu i Manašeovu zemlju, svu Judinu zemlju sve do Sredozemnog mora[w], kraj Negev i cijelu dolinu, koja se proteže od Jerihona, grada palmi, do Soara.

BOG mu je rekao: »Ovo je zemlja za koju sam se zakleo Abrahamu, Izaku i Jakovu rekavši: ‘Dat ću je vašim potomcima.’ Dopustio sam ti da je vidiš svojim očima, ali nećeš prijeći onamo.«

Zatim je BOŽJI sluga Mojsije umro ondje u Moabu, kao što je BOG i rekao. Bog ga je sahranio u zemlji Moabu, u dolini nasuprot Bet Peora, ali ni do danas nitko ne zna gdje mu je grob. Mojsije je imao sto dvadeset godina kad je umro, ali vid mu nije oslabio niti mu se iscrpjela snaga. Izraelci su trideset dana oplakivali Mojsija na Moapskim poljanama, a zatim je završilo vrijeme žalosti.

Jošua, Nunov sin, bio je pun duha mudrosti jer je Mojsije na njega bio položio ruke. Izraelci su ga slušali i činili onako kako je BOG zapovjedio Mojsiju.

10 Nikad više u Izraelu nije bilo proroka poput Mojsija, kojeg je BOG poznavao licem u lice. 11 Nitko drugi nije učinio takva znamenja i čuda kao on, kad ga je BOG poslao u Egipat k faraonu, svim njegovim službenicima i cijeloj njegovoj zemlji. 12 Nijedan drugi prorok nije učinio tako silna i zastrašujuća djela kakva je Mojsije učinio naočigled cijeloga Izraela.

Biblija: suvremeni hrvatski prijevod (SHP)

Biblija: suvremeni hrvatski prijevod (SHP) © 2019 Bible League International