Print Page Options
Previous Prev Day Next DayNext

Bible in 90 Days

An intensive Bible reading plan that walks through the entire Bible in 90 days.
Duration: 88 days
Biblija: suvremeni hrvatski prijevod (SHP)
Version
Ljetopisi 1 24:1 - Ljetopisi 2 7:10

Skupine svećenika

24 Ovo su skupine kojima pripadaju Aronovi potomci. Aronovi su sinovi bili Nadab, Abihu, Eleazar i Itamar. Nadab i Abihu umrli su prije oca i nisu imali sinova pa su kao svećenici služili Eleazar i Itamar. Uz pomoć Sadoka, Eleazarovog potomka, i Ahimeleka, Itamarovog potomka, David ih je podijelio u skupine prema rasporedu službe. Među Eleazarovim potomcima bilo je više glava obitelji nego među Itamarovim pa su ih prema tome i podijelili: šesnaest glava obitelji od Eleazarovih potomaka i osam glava obitelji od Itamarovih potomaka. Budući da je i među Eleazarovim i među Itamarovim potomcima bilo visokih službenika Svetišta i visokih Božjih službenika, odredili su im službe pomoću ždrijeba.

Pisar Šemaja, Netanelov sin, Levit, zapisao je njihova imena. Učinio je to pred kraljem i poglavarima, svećenikom Sadokom, Abjatarovim sinom Ahimelekom i glavarima svećeničkih i levitskih obitelji. Uzimao je po jednu obitelj od Eleazarovih i po jednu od Itamarovih potomaka.

Prvi je ždrijeb odredio skupinu Jojariba,

drugi je odredio skupinu Jedaje,

treći skupinu Harima,

četvrti skupinu Seorima,

peti skupinu Malkije,

šesti skupinu Mijamina,

10 sedmi skupinu Hakosa,

osmi skupinu Abije,

11 deveti skupinu Ješue,

deseti skupinu Šekanije,

12 jedanaesti skupinu Elijašiba,

dvanaesti skupinu Jakima,

13 trinaesti skupinu Hupe,

četrnaesti skupinu Ješebaba,

14 petnaesti skupinu Bilge,

šesnaesti skupinu Imera,

15 sedamnaesti skupinu Hezira,

osamnaesti skupinu Hapisesa,

16 devetnaesti skupinu Petahije,

dvadeseti skupinu Ezekiela,

17 dvadeset i prvi skupinu Jakina,

dvadeset i drugi skupinu Gamula,

18 dvadeset i treći skupinu Delaje,

dvadeset i četvrti skupinu Maazije.

19 Bio je to redoslijed vršenja službe po kojem su ulazili u BOŽJI Hram, prema propisima što im je dao njihov predak Aron. Tako mu je zapovjedio Izraelov BOG.

Ostali Leviti

20 Ovo su glavari obitelji ostalih Levijevih potomaka:

Šubael je bio potomak Amrama.

Jehdeja je bio potomak Šubaela.

21 Jišija je bio najstariji sin Rehabije.

22 Od Jisharove skupine bio je Šelomot,

a od Šelemotovih sinova Jahat.

23 Hebron je imao četvoricu sinova: prvorođenog Jeriju,

drugog Amariju,

trećeg Jahaziela

i četvrtog Jekamana.

24 Uzielov je sin bio Mika,

a Mikajin je sin bio Šamir.

25 Jišija je bio Mikin brat,

a od Jišijinih je sinova bio Zaharija.

26 Merarijevi su potomci bili Mahli, Muši i njegov sin Jaazija.

27 Merarijev je sin Jaazija imao sinove Šohama, Zakura i Ibrija.

28 Mahli je imao sina Eleazara, koji nije imao sinova.

29 Kišev se sin zvao Jerahmeel.

30 Mušijevi su sinovi bili Mahli, Eder i Jerimot.

Bili su to vođe levitskih obitelji, popisani svi redom. 31 I oni su, kao i njihova braća, Aronovi potomci, održali ždrijeb pred kraljem Davidom, Sadokom, Ahimelekom i glavarima svećeničkih i levitskih obitelji. S obiteljima najstarije braće postupalo se kao i s obiteljima najmlađe.

Hramski svirači

25 David je zajedno sa zapovjednicima vojske izabrao neke od Asafovih, Hemanovih i Jedutunovih sinova. Njihova je služba bila prorokovanje uz pratnju harfi, lira i činela. Ovo je popis onih koji su obavljali ovu službu:

Od Asafovih sinova: Zakur, Josip, Netanija i Asarela. Asafovi su sinovi bili pod Asafovim nadzorom, a on je prorokovao pod nadzorom kralja.

Od Jedutunovih sinova: Gedalija, Seri, Ješaja, Šimej, Hašabija i Matitija—ukupno njih šestorica. Bili su pod nadzorom svoga oca Jedutuna. On je prorokovao uz harfu dok su zahvaljivali BOGU i slavili ga.

Od Hemanovih sinova: Bukija, Matanija, Uziel, Šebuel, Jerimot, Hananija, Hanani, Eliata, Gidalti, Romamti Ezer, Jošbekaša, Maloti, Hotir i Mahaziot. Svi su oni bili sinovi kraljevog vidioca Hemana, a Bog mu je obećao te sinove da ga učini jakim. Bog je Hemanu dao četrnaestoricu sinova i tri kćeri.

Svi su oni pod nadzorom svojih očeva pjevali i svirali u BOŽJEM Hramu uz činele, lire i harfe. Tako su služili u Božjem Hramu. Asaf, Jedutun i Heman bili su pod nadzorom kralja. Bilo ih je dvije stotine osamdeset i osmorica, zajedno s njihovim rođacima. Svi su bili uvježbani da pjevaju i sviraju BOGU. I mladi i stari, i učitelji i učenici, svi su jednako sudjelovali u ždrijebu da bi im se odredile dužnosti.

Prvi je ždrijeb odredio Asafa (Josipa) i dvanaestoricu njegovih sinova i rođaka;

drugi je odredio Gedaliju i dvanaestoricu njegovih sinova i rođaka;

10 treći Zakura i dvanaestoricu njegovih sinova i rođaka;

11 četvrti Jisrija i dvanaestoricu njegovih sinova i rođaka;

12 peti Netaniju i dvanaestoricu njegovih sinova i rođaka;

13 šesti Bukiju i dvanaestoricu njegovih sinova i rođaka;

14 sedmi Jesarelu i dvanaestoricu njegovih sinova i rođaka;

15 osmi Ješaju i dvanaestoricu njegovih sinova i rođaka;

16 deveti Mataniju i dvanaestoricu njegovih sinova i rođaka;

17 deseti Šimeja i dvanaestoricu njegovih sinova i rođaka;

18 jedanaesti Azarela i dvanaestoricu njegovih sinova i rođaka;

19 dvanaesti Hašabiju i dvanaestoricu njegovih sinova i rođaka;

20 trinaesti Šubaela i dvanaestoricu njegovih sinova i rođaka;

21 četrnaesti Matitiju i dvanaestoricu njegovih sinova i rođaka;

22 petnaesti Jerimota i dvanaestoricu njegovih sinova i rođaka;

23 šesnaesti Hananiju i dvanaestoricu njegovih sinova i rođaka;

24 sedamnaesti Jošbekaša i dvanaestoricu njegovih sinova i rođaka;

25 osamnaesti Hananija i dvanaestoricu njegovih sinova i rođaka;

26 devetnaesti Malotija i dvanaestoricu njegovih sinova i rođaka;

27 dvadeseti Elijatu i dvanaestoricu njegovih sinova i rođaka;

28 dvadeset i prvi Hotira i dvanaestoricu njegovih sinova i rođaka;

29 dvadeset i drugi Gidaltija i dvanaestoricu njegovih sinova i rođaka;

30 dvadeset i treći Mahaziota i dvanaestoricu njegovih sinova i rođaka;

31 dvadeset i četvrti Romamti Ezera i dvanaestoricu njegovih sinova i rođaka.

Vratari

26 Ovo su skupine čuvara vrata iz Korahove obitelji:

Mešelemija je bio Koreov sin, a on je bio Asafov sin. Ovo su Mešelemijini sinovi: prvorođeni Zaharija, drugi Jediael, treći Zebadija, četvrti Jatniel, peti Elam, šesti Johanan i sedmi Elihoenaj.

I Obed Edom je imao sinove: prvorođenog Šemaju, drugog Jozabada, trećeg Joaha, četvrtog Sakara, petog Netanela, šestog Amiela, sedmog Isakara i osmog Peuletaja. Bog je zaista blagoslovio Obed Edoma.

I njegov je sin Šemaja imao sinove, koji su bili vođe u obitelji svog oca, jer su bili vrlo sposobni. Šemajini su sinovi bili: Otni, Rafael, Obed i Elzabad. I njegovi su rođaci Elihu i Semakija bili sposobni muškarci.

Svi su oni bili potomci Obed Edoma, a bilo ih je ukupno šezdeset i dvojica. Oni, njihovi sinovi i njihovi rođaci bili su snažni i sposobni za obavljanje tog posla.

Mešelemija je imao ukupno osamnaestoricu sinova i rođaka, a svi su bili sposobni muškarci.

10 Hosa iz Merarijeve obitelji također je imao sinove. Iako nije bio prvorođeni, prvi je bio Šimri, jer je tako odredio njegov otac; 11 drugi je bio Hilkija, treći Tebalija, a četvrti Zaharija. Hosinih je sinova i rođaka bilo ukupno trinaestorica.

12 Te su skupine vratara, svaka sa svojim vođom, imale dužnost služiti u BOŽJEM Hramu, baš kao i njihova braća. 13 Za svaka su vrata ždrijebom određeni vratari, prema svojim obiteljima, jednako i za mlade i za stare. 14 Za Istočna je vrata ždrijebom određen Šelemija. Zatim su proveli ždrijeb za njegovog sina Zahariju, mudrog savjetnika, a ždrijeb mu je odredio Sjeverna vrata. 15 Za Južna je vrata ždrijebom određen Obed Edom, a za spremište njegovi sinovi. 16 Za Zapadna vrata i vrata Šaleket na gornjem putu ždrijebom su određeni Šupim i Hosa.

Čuvari su stajali jedni do drugih: 17 svakog su dana stajala šestorica Levita na istoku, četvorica na sjeveru i četvorica na jugu te dvojica naizmjence kod spremišta. 18 Što se tiče dvorišta na zapadu, četvorica su bila na cesti, a dvojica u dvorištu.

19 Bile su to skupine vratara iz Korahovih i Merarijevih obitelji.

Rizničari i drugi hramski službenici

20 Ahija iz Levijevog plemena bio je zadužen za riznice Božjega Hrama gdje su bili čuvani vrijedni i sveti predmeti.

21 Ladan je bio iz Geršonove obitelji, a vođa je Ladanovog roda bio Jehiel. 22 Jehielovi su sinovi bili Zetam i njegov brat Joel, a bili su zaduženi za riznice BOŽJEGA Hrama.

23 Ostali su vođe bili iz rodova Amrama, Jishara, Hebrona i Uziela:

24 Šebuel, potomak Mojsijevog sina Geršoma, bio je službenik zadužen za riznice. 25 Ovo su njegovi rođaci: Eliezerov sin Rehabija, Rehabijin sin Ješaja, Ješajin sin Joram, Joramov sin Zikri i Zikrijev sin Šelomit. 26 Šelomit i njegovi rođaci bili su zaduženi za sve riznice s predmetima koje su za Hram darovali kralj David, glavari obitelji, koji su bili zapovjednici nad tisućama, te zapovjednici nad stotinama i drugi zapovjednici vojske.

27 Oni su dio plijena zarobljenog u borbi darovali za održavanje BOŽJEGA Hrama. 28 Predmete su darovali i vidjelac Samuel, Kišov sin Šaul, Nerov sin Abner i Serujin sin Joab. Za sve su te predmete bili zaduženi Šelomit i njegovi rođaci.

Dužnosti Levita koje nisu vezane uz Hram

29 Kenanija je bio od Jisharovog roda. On i njegovi sinovi radili su izvan Hrama. Imali su dužnosti sudskih službenika i sudaca u Izraelu.

30 Hašabija je bio od Hebronovog roda. Među rođacima je imao tisuću sedam stotina sposobnih ljudi. Oni su u Izraelu zapadno od Jordana bili zaduženi za sve poslove vezane uz služenje BOGU i kralju.

31 U Hebronovoj obitelji, prema njihovom obiteljskom stablu, glavar im je bio Jerija. Četrdesete godine Davidove vladavine ispitali su njihovo obiteljsko stablo i otkrilo se da među Hebronovcima u Jazeru u Gileadu ima sposobnih ljudi. 32 Jerija je imao dvije tisuće sedam stotina rođaka, sposobnih ljudi i glava obitelji. Kralj David ih je postavio da se skrbe o Rubenovcima, Gadovcima i polovici Manašeovog plemena u svemu što se tiče Božje službe i kraljevskih poslova.

Zapovjednici vojske

27 Ovo je popis Izraelaca—glava obitelji, zapovjednika nad tisućama te zapovjednika nad stotinama i njihovih službenika. Oni su kralju služili u vojnim postrojbama koje su cijele godine, iz mjeseca u mjesec, bile na dužnosti. Svaka je postrojba imala 24.000 ljudi.

Jašobam, Zabdielov sin, bio je zadužen za prvu postrojbu. Ona je bila na dužnosti prvog mjeseca. U njegovoj je postrojbi bilo 24.000 ljudi. On je bio Peresov potomak, a prvog je mjeseca bio zapovjednik svih vojnih zapovjednika.

Ahohovac Dodaj bio je zadužen za postrojbu u drugome mjesecu. Zapovjednik je njegove postrojbe bio Miklot. U njegovoj je postrojbi bilo 24.000 ljudi.

Benaja, sin svećenika Jojade, bio je treći zapovjednik vojske, u trećemu mjesecu. On je bio glavni u postrojbi od 24.000 ljudi. Taj je Benaja bio jedan od Tridesetorice junaka i njihov zapovjednik. Sin mu je Amizabad bio zadužen za postrojbu.

Četvrti zapovjednik, u četvrtome mjesecu, bio je Asahel, Joabov brat. Nasljednik mu je bio sin Zebadija. U njegovoj je postrojbi bilo 24.000 ljudi.

Peti zapovjednik, u petome mjesecu, bio je Šamhut, Jizrahov potomak. U njegovoj je postrojbi bilo 24.000 ljudi.

Šesti zapovjednik, u šestome mjesecu, bio je Ira, sin Ikeša iz Tekoe. U njegovoj je postrojbi bilo 24.000 ljudi.

10 Sedmi zapovjednik, u sedmome mjesecu, bio je Heles iz Pelona, Efrajimov potomak. U njegovoj je postrojbi bilo 24.000 ljudi.

11 Osmi zapovjednik, u osmome mjesecu, bio je Sibekaj iz Huša, iz Zerahove obitelji. U njegovoj je postrojbi bilo 24.000 ljudi.

12 Deveti zapovjednik, u devetome mjesecu, bio je Abiezer iz Anatota, iz Benjaminovog plemena. U njegovoj je postrojbi bilo 24.000 ljudi.

13 Deseti zapovjednik, u desetome mjesecu, bio je Maharaj iz Netofe, iz Zerahove obitelji. U njegovoj je postrojbi bilo 24.000 ljudi.

14 Jedanaesti zapovjednik, u jedanaestome mjesecu, bio je Benaja iz Piratona, Efrajimov potomak. U njegovoj je postrojbi bilo 24.000 ljudi.

15 Dvanaesti zapovjednik, u dvanaestome mjesecu, bio je Heldaj iz Netofe, iz Otnielove obitelji. U njegovoj je postrojbi bilo 24.000 ljudi.

Zapovjednici izraelskih plemena

16 Ovo su zapovjednici izraelskih plemena:

nad Rubenovim plemenom—Eliezer, Zikrijev sin;

nad Šimunovim plemenom—Šefatija, Maakin sin;

17 nad Levijevim plemenom—Hašabija, Kemuelov sin;

nad Aronovom obitelji—Sadok;

18 nad Judinim plemenom—Elihu, Davidov brat;

nad Isakarovim plemenom—Omri, Mihaelov sin;

19 nad Zebulunovim plemenom—Jišmaja, Obadijin sin;

nad Naftalijevim plemenom—Jerimot, Azrielov sin;

20 nad Efrajimovim plemenom—Hošea, Azazijin sin;

nad polovicom Manašeovog plemena—Joel, Pedajin sin;

21 nad polovicom Manašeovog plemena u Gileadu—Jido, Zaharijin sin;

nad Benjaminovim plemenom—Jaasiel, Abnerov sin;

22 nad Danovim plemenom—Azarel, Jerohamov sin.

Bili su to zapovjednici izraelskih plemenima.

David prebrojava Izraelce

23 BOG je obećao da će učiniti da Izraelci budu brojni kao zvijezde na nebu. David je odlučio prebrojati ljude u Izraelu, i to samo muškarce od dvadeset godina i starije. 24 Joab, Serujin sin, počeo ih je popisivati, ali nije završio. Zbog tog popisa Bog se razljutio na Izrael pa broj ljudi nije upisan u Knjigu povijesti kralja Davida[a].

Službenici kraljevskog vlasništva

25 Azmavet, Adielov sin, bio je zadužen za kraljevska spremišta.

Jonatan, Uzijin sin, bio je zadužen za riznice u dalekim područjima, gradovima, selima i stražarskim kulama.

26 Ezri, Kelubov sin, bio je zadužen za zemljoradnike.

27 Šimej iz Rame bio je zadužen za vinograde.

Zabdi iz Šefama bio je zadužen za vinske podrume.

28 Baal Hanan iz Gedera bio je zadužen za masline i smokve u zapadnome gorskom kraju Šefeli.

Joaš je bio zadužen za zalihe maslinovog ulja.

29 Šitraj iz Šarona bio je zadužen za krupnu stoku koja je pasla u dolini Šaron.

Šafat, Adlajev sin, bio je zadužen za krupnu stoku u dolinama.

30 Obil, Išmaelov potomak, bio je zadužen za deve.

Jehdeja iz Meronota bio je zadužen za magarce.

31 Jaziz, Hagrijac, bio je zadužen za sitnu stoku.

Sve su to bili službenici zaduženi za imanje kralja Davida.

32 Jonatan, Davidov stric, bio je mudar savjetnik i pisar. Jehiel, Hakmonijev sin, služio je kraljevim sinovima. 33 Ahitofel je bio kraljev savjetnik. Hušaj, Arkijac, bio je kraljev prijatelj. 34 Ahitofela su naslijedili Benajin sin Jojada i Abjatar. Joab je bio glavni zapovjednik kraljeve vojske.

Davidovi planovi za Hram

28 David je sve službenike u Izraelu sazvao da se okupe u Jeruzalemu. Bili su to poglavari plemena, zapovjednici postrojbi u kraljevoj službi, zapovjednici nad tisućama, zapovjednici nad stotinama, službenici zaduženi za imanje i stoku, koja je pripadala kralju i njegovim sinovima, dvorski službenici, glasoviti junaci i svi hrabri ratnici.

Kralj David je ustao i rekao:

»Poslušajte me, moja braćo i moj narode. Želio sam izgraditi kuću da bi u njoj prebivao Kovčeg BOŽJEGA saveza, da bude kao podnožje nogama našega Boga. Pripremio sam sve za izgradnju. No Bog mi je rekao: ‘Ti nećeš izgraditi Hram koji će nositi moje ime jer si ratnik i prolijevao si krv.’

Ipak, Izraelov je BOG od cijele moje obitelji izabrao mene, da zauvijek budem kralj Izraela. Izabrao je Judino pleme da vodi, iz Judinog je plemena izabrao moju obitelj, a od sinova moga oca svidjelo mu se mene postaviti za kralja cijelog Izraela.

Od svih mojih sinova, a BOG mi ih je dao mnogo, izabrao je moga sina Salomona da bude na prijestolju BOŽJEGA kraljevstva u Izraelu. Rekao mi je: ‘Tvoj sin Salomon sagradit će mi Hram i okolna dvorišta. Njega sam izabrao da mi bude sin, a ja ću njemu biti otac. Učvrstit ću njegovo kraljevstvo zauvijek bude li pažljivo vršio moje zapovijedi i zakone, kao što to čini sada.’

Zato vam sad zapovijedam pred očima cijeloga Izraela, BOŽJE zajednice, i da nas Bog čuje: Pažljivo izvršavajte sve zapovijedi svojeg BOGA, da zadržite ovu dobru zemlju u svom posjedu i da je predate u nasljedstvo svojim potomcima zauvijek.

A ti, Salomone, sine moj, upoznaj mojeg Boga. Služi mu odano iz sveg srca i čiste duše. Jer, BOG ispituje svako srce i otkriva sve misli i namjere. Budeš li ga tražio, dat će ti da ga nađeš. No ako ga ostaviš, zauvijek će te odbaciti. 10 Shvati da te BOG izabrao da mu sagradiš Hram kao svetište. Budi snažan i izvrši taj zadatak!«

11 Potom je David dao svome sinu Salomonu nacrte trijema Hrama, zgrade, spremišta, gornjih dijelova, unutrašnje prostorije i mjesta za Pomirilište. 12 Dao mu je i nacrte svega što je zamislio—dvorišta BOŽJEGA Hrama, svih okolnih prostorija, riznica Hrama i riznica za svete predmete. 13 Dao mu je i upute za svećeničke i levitske redove, za obavljanje službe u BOŽJEM Hramu, kao i za sve predmete koji će se koristiti u vršenju službe.

14 David je odredio težinu zlata i srebra za sve zlatne i srebrne predmete koji se budu koristili za pojedine službe: 15 težinu zlata za zlatne svijećnjake i svjetiljke, kao i težinu srebra za svaki srebrni svijećnjak i svjetiljke, ovisno o namjeni svakog svijećnjaka; 16 težinu zlata za svaki stol za sveti kruh, kao i težinu srebra za srebrne stolove; 17 težinu čistog zlata za vilice, zdjele za škropljenje i posude; težinu zlata i srebra za svaku zlatnu i srebrnu posudu; 18 težinu pročišćenog zlata za kadioni žrtvenik. Dao je Salomonu i nacrt Božjih kola, to jest zlatnih krilatih bića[b] koja raširenim krilima natkriljuju Kovčeg BOŽJEGA saveza.

19 »Sve to«, rekao je David, »imam zapisano prema BOŽJIM uputama. Objavio mi je sve pojedinosti ovog nacrta.«

20 David je rekao svom sinu Salomonu i ovo: »Budi snažan i hrabar, i izvrši taj posao. Ne boj se i ne obeshrabruj jer je s tobom moj BOG. On te neće iznevjeriti niti ostaviti sve dok sav posao oko BOŽJEGA Hrama ne bude završen. 21 Skupine svećenika i Levita spremne su za službu u Božjem Hramu. Svaki čovjek, koji je vješt u bilo kojem zanatu, pomoći će ti u cijelom poslu. Vođe i sav narod poslušat će svaku tvoju zapovijed.«

Prilozi za izgradnju Hrama

29 Kralj David je rekao okupljenim Izraelcima:

Bog je izabrao mojeg sina Salomona. No on je mlad i neiskusan, a taj je posao vrlo važan. Jer, ova kuća nije za ljude, nego za BOGA. Sve što sam mogao pripremiti za Hram svog Boga, pripremio sam u izobilju—zlato za zlatne predmete, srebro za srebrne, broncu za brončane, željezo za željezne i drvo za drvene. Pripremio sam i oniks za oblaganje, pločice za mozaik, šareno drago kamenje te razne vrste kamena i mramora. Osim toga, u svojoj odanosti Hramu svog Boga, sad dajem i svoje zlato i srebro njemu za Hram. To je povrh onoga što sam već pripremio za ovaj sveti Hram. To je više od sto tona[c] zlata iz Ofira i gotovo dvjesto četrdeset tona[d] pročišćenog srebra, koji će poslužiti za oblaganje zidova hramskih zgrada, za zlatne i srebrne predmete i za sve ono što trebaju napraviti zanatlije. A sad, tko je od vas danas spreman dati dobrovoljni prilog za BOGA?

Tada su poglavari obitelji, poglavari izraelskih plemena, zapovjednici nad tisućama i zapovjednici nad stotinama te službenici zaduženi za kraljeve poslove dali svoje dobrovoljne priloge. Za radove na Božjem Hramu dali su 170 tona[e] zlata i 10.000 zlatnika[f], 340 tona[g] srebra, 612 tona[h] bronce i 3.400 tona[i] željeza. Tko je imao dragog kamenja, dao ga je u riznicu BOŽJEGA Hrama koju je čuvao Geršonovac Jehiel.

Narod je dobrovoljno i od sveg srca davao priloge i veselio se. I kralj David se jako veselio.

David zahvaljuje Bogu

10 David je blagoslovio BOGA pred svima okupljenima:

Blagoslovljen bio zauvijek, BOŽE,
    Bože našeg pretka Izraela.
11 BOŽE, tvoja je veličina i moć i slava i veličanstvo i sjaj,
    jer je tvoje sve na nebu i na zemlji.
BOŽE, tvoje je kraljevstvo.
    Ti si uzvišen kao glava svemu.
12 Od tebe dolaze bogatstvo i čast, ti si vladar nad svime.
    U tvojoj je ruci snaga i moć da sve uzdigneš i ojačaš.
13 Bože naš, sada ti zahvaljujemo
    i slavimo tvoje slavno ime.

14 Ali tko sam ja, tko je moj narod,
    da možemo dati toliko dragovoljnih priloga?
Sve dolazi od tebe,
    a mi ti dajemo samo ono što smo dobili iz tvoje ruke.
15 Mi smo samo pred tobom stranci,
    kao što su bili i svi naši preci.
Naši su dani na zemlji kao sjena
    i u tome nemamo nade.
16     BOŽE naš, ovo obilje, koje smo spremili
da podignemo Hram za tvoje sveto ime,
    sve je to iz tvoje ruke
i sve tebi pripada.
17     Znam, Bože moj, da ti gledaš kakvo je srce
i da ti je milo poštenje.
    Sve sam ti ovo dao dragovoljno i iskreno.
A sad sam s radošću gledao
    kako te dragovoljno daruje narod koji je ovdje.
18 BOŽE naših predaka
    Abrahama, Izaka i Izraela,
održi zauvijek ovu želju u srcu svog naroda
    i učvrsti im srce u odanosti tebi.
19 I daj mom sinu Salomonu
    da se svim srcem drži tvojih zapovijedi, propisa i uredbi,
i da sve učini kako bi izgradio ovo zdanje za koje sam sve pripremio.

20 Tada je David rekao cijeloj zajednici: »Blagoslovite svog BOGA.« I svi su blagoslovili BOGA svojih predaka. Duboko su se poklonili i spustili do zemlje pred BOGOM i pred kraljem.

Salomon postaje kralj

21 Sljedećeg su dana prinijeli BOGU zaklane i paljene žrtve—tisuću junaca, tisuću ovnova i tisuću janjaca. Za cijeli su Izrael dali prinose pića i obilje drugih žrtava klanica. 22 Toga su dana pred BOGOM jeli i pili, veoma se radujući. Zatim su ponovo proglasili Davidovog sina Salomona za kralja. Njega su pomazali za vladara podložnog BOGU, a Sadoka za svećenika.

23 Tako je Salomon sjeo na BOŽJE prijestolje kao kralj umjesto svog oca Davida. Bio je uspješan kralj, a cijeli ga je Izrael slušao. 24 Svi poglavari i ratnici, kao i svi Davidovi sinovi, zakleli su se na poslušnost kralju Salomonu. 25 BOG je jako uzvisio Salomona, naočigled cijelog Izraela. Dao mu je kraljevsko veličanstvo kakvo nije imao ni jedan kralj Izraela prije njega.

Davidova vladavina

26 Jišajev sin David bio je kralj cijelog Izraela. 27 Vladao je Izraelom četrdeset godina—sedam godina u Hebronu i trideset i tri godine u Jeruzalemu. 28 Umro je u dubokoj starosti nakon što se nauživao života, bogatstva i časti. Na njegovom ga je mjestu naslijedio sin Salomon. 29 Što se tiče događaja iz doba vladavine kralja Davida, svi su, od prvog do zadnjega, zabilježeni u zapisima vidioca Samuela, proroka Natana i vidioca Gada. 30 Ondje su sve pojedinosti njegove moći i vladavine, kao i svega što se dogodilo njemu, Izraelu i kraljevstvima drugih zemalja.

Salomon traži mudrost

(1 Kr 3,1-15)

Salomon, Davidov sin, učvrstio je svoju vlast u kraljevstvu. Njegov je BOG bio uz njega i učinio ga moćnim kraljem.

Salomon je zapovjedio da se okupi cijeli Izrael: vojni zapovjednici nad postrojbama od tisuću i stotinu vojnika, suci, poglavari i plemenski starješine. Salomon, i cijela zajednica s njim, otišli su na uzvišenje u Gibeonu. Ondje se nalazio Božji šator sastanka koji je još Božji sluga Mojsije dao napraviti u pustinji. David je bio prenio Božji Kovčeg iz Kirjat Jearima u Jeruzalem, gdje je podigao drugi šator za smještaj Kovčega. No pred BOŽJIM je šatorom u Gibeonu stajao brončani žrtvenik koji je napravio Besalel, Urijev sin i Hurov unuk. Zato su se Salomon i cijela zajednica okupili ondje pred BOGOM. Kralj je na brončanom žrtveniku uz Šator sastanka prinio 1.000 žrtava paljenica u čast BOGU.

Te noći Bog se ukazao Salomonu i rekao mu: »Traži što želiš da ti dam.«

A Salomon mu je odgovorio: »Pokazao si veliku ljubav i vjernost prema mom ocu Davidu i postavio me za kralja nakon njega. BOŽE, neka se sad ispuni tvoje obećanje mom ocu Davidu jer si me postavio za kralja nad narodom koji je brojan kao zrnca prašine. 10 Daj mi mudrosti i znanja da mogu upravljati ovim narodom[j]. Jer, tko bi njime mogao upravljati bez tvoje pomoći?«

11 Bog je odgovorio Salomonu: »To je, dakle, u tvome srcu. Nisi tražio materijalna dobra, bogatstvo, čast ili smrt onih koji te mrze. Od mene nisi tražio dugačak život, nego mudrost i znanje za sebe, da bi mogao dobro upravljati narodom za čijeg sam te postavio kralja. 12 Zato ću ti dati mudrost i znanje koje si tražio. No k tome ću pridodati bogatstvo, imovinu i čast, kakve dosad nije imao ni jedan kralj, niti će ih itko imati nakon tebe.«

13 Potom se Salomon vratio u Jeruzalem s uzvisine u Gibeonu, gdje je bio Šator sastanka, i vladao je Izraelom.

Salomon jača vojsku

(1 Kr 10,26-29)

14 Salomon je sakupio mnogo bojnih kola i konja. Imao je 1.400 bojnih kola i 12.000 konja, koje je držao u gradovima, određenim za njihovo čuvanje, i u Jeruzalemu. 15 Kralj je učinio Jeruzalem veoma bogatim. U gradu je bilo srebra i zlata kao kamenja, a cedrovine kao smokava u dolinama. 16 Salomon je uvozio konje iz Egipta i Kue[k]. Kraljevi su ih trgovci kupovali u Kui. 17 Bojna su kola nabavljali u Egiptu za šest stotina srebrnjaka[l] po komadu, a konje za stotinu i pedeset srebrnjaka[m] po grlu. Kola i konje dalje su prodavali svim hetitskim i aramejskim kraljevima.

Pripreme za gradnju Hrama i palače

(1 Kr 5,1-18)

Salomon je odlučio sagraditi Hram za štovanje BOŽJEG imena, kao i kraljevsku palaču za sebe. Odredio je 70.000 nosača, 80.000 ljudi za rad u kamenolomima u brdima i 3.600 nadglednika.

Salomon je poslao poruku Hiramu, kralju grada Tira:

»Kao što si surađivao s mojim ocem Davidom i slao mu cedrovinu dok je gradio svoju palaču, sada surađuj i sa mnom. Gradit ću Hram u kojem će se štovati ime mog BOGA. Tu će se pred BOGOM prinositi mirisni tamjan[n] i stalno će pred njim stajati sveti kruh na posebnom stolu. Svakog jutra i večeri, na šabate—dane odmora, na dane mladog mjeseca, kao i na sve druge blagdane koje nam je BOG odredio da uvijek svetkujemo u Izraelu, prinosit ćemo ovdje žrtve paljenice.

Hram, koji ću sagraditi, bit će velik jer je naš Bog veći od svih bogova. Tko bi uopće mogao za njega sagraditi dostojan hram kad ga ne može obuhvatiti ni cijeli nebeski svod, pa ni najviša nebesa? Tko sam ja da njemu gradim hram? Mogu samo izgraditi mjesto gdje ću pred njim paliti tamjan i štovati ga.

Stoga, pošalji mi sad čovjeka koji je vičan radu sa zlatom i srebrom, broncom i željezom. Čovjeka koji zna raditi crvenim, ljubičastim i plavim predivom, a koji je također i iskusan rezbar. On će raditi u Judi i Jeruzalemu s vještim zanatlijama koje je odabrao još moj otac David.

Pošalji mi također i cedrovog, borovog i sandalovog drveta iz Libanona pošto znam da su tvoji ljudi iskusni libanonski drvosječe. Moji će ljudi raditi zajedno s tvojima kako bi me opskrbili dovoljnom količinom drva jer Hram, koji gradim, bit će veličanstven i krasan. 10 Za tvoje sluge drvosječe osigurat ću dvije tone[o] mljevene pšenice, dvije tone ječma, 2.000 bačvi[p] vina i 2.000 bačvi ulja.«

11 Tirski je kralj Hiram odgovorio Salomonu pismom:

»BOG voli svoj narod kad mu je tebe postavio za kralja.«

12 Hiram je također poručio: »Neka je blagoslovljen Izraelov BOG, koji je stvorio nebo i zemlju, koji je kralju Davidu dao mudrog sina obdarenog razumom i razumijevanjem, sina koji će BOGU sagraditi Hram, a za sebe kraljevsku palaču.

13 Šaljem ti sad Huram Abija, iskusnoga i pametnoga čovjeka. 14 Majka mu je iz Danovog plemena, a otac iz grada Tira. Vješt je u radu sa zlatom i srebrom, broncom i željezom, kamenom i drvom. Isto tako i u radu s ljubičastim, plavim i crvenim predivom te finim lanom. Može napraviti svaku vrstu rezbarije i izvesti svaki zadani uzorak. On će raditi s tvojim zanatlijama i sa zanatlijama moga gospodara, tvog oca Davida.

15 A sad, gospodaru, pošalji svojim slugama pšenicu i ječam, ulje i vino koje si ponudio, 16 a mi ćemo nasjeći libanonskog drveta koliko god ti treba. Povezat ćemo trupce u splavi i dopremiti morem do grada Jafe, odakle ih možeš otpremati u Jeruzalem.«

17 Tada je Salomon popisao sve strance koji su trenutno živjeli u Izraelu. Taj je popis izvršen nakon Davidovog popisa. Popisano je 153.600 stranaca u Izraelu. 18 Njih 70.000 određeno je za nosače, 80.000 za rad u kamenolomima u brdima te 3.600 za nadglednike radova.

Salomon gradi Hram

(1 Kr 6,1-38; 7,15-22)

Tada je Salomon počeo graditi BOŽJI Hram u Jeruzalemu, na brdu Morija, gdje se BOG ukazao njegovom ocu Davidu. Bilo je to na gumnu[q] Jebusejca Araune[r], na mjestu koje je odredio David. Gradnja je počela drugog dana u drugome mjesecu, četvrte godine Salomonove vladavine.

Temelj je građevine BOŽJEGA Hrama bio trideset metara dug i deset metara širok[s].

Trijem na prednjoj strani Hrama bio je dugačak deset metara, a pružao se cijelom širinom hrama. Visina mu je bila deset metara[t]. Iznutra je u cijelosti bio obložen čistim zlatom. Glavnu je prostoriju Hrama Salomon dao obložiti daskama od smreke. Drvo je dao prekriti čistim zlatom i ukrasiti rezbarijama u obliku palmi i pletera. Hram je dao ukrasiti dragim kamenjem. Koristio je zlato iz Parvaima, a njime je dao obložiti tavanske grede, dovratke, zidove i vrata Hrama. Na zidovima su bili rezbareni likovi krilatih bića[u].

Salomon je dao sagraditi Svetinju nad svetinjama. Dužina je te prostorije bila deset metara, a i širina je bila deset metara[v], što je bilo jednako širini Hrama. Za oblaganje unutrašnjosti utrošeno je 20.400 kilograma[w] čistog zlata. Bili su korišteni zlatni klinovi težine pola kilograma[x]. I gornje su prostorije Hrama bile obložene zlatom.

10 Za Svetinju nad svetinjama kralj je dao načiniti dva kipa krilatih bića obložena zlatom. 11 Ukupan je raspon krila obaju kipova bio deset metara[y]. Krilo jednoga kipa, dugačko dva i pol metra[z], dodirivalo je jedan zid Hrama, dok mu je drugo krilo, iste dužine, dosezalo do krila drugog kipa. 12 Na isti je način jedno krilo drugog kipa, dugačko dva i pol metra, doticalo drugi zid Hrama, a drugo se protezalo do krila prvog kipa. 13 Ukupan je raspon krila bio deset metara. Krilata su bića stajala okrenuta prema glavnoj prostoriji Hrama.

14 Napravljena je i zavjesa od plavog, ljubičastog i crvenog prediva te finog lana, s utkanim likovima krilatih bića.

Dva brončana stupa

(1 Kr 7,15-22)

15 Salomon je dao napraviti i postaviti ispred Hrama dva stupa visoka sedamnaest i pol metara[aa], a svaki je na vrhu imao glavu od dva i pol metra[ab]. 16 Dao je da se na vrhovima stupova naprave pleteri, ukrašeni likovima stotinu šipaka. 17 Stupove je postavio ispred Hrama, s južne i sjeverne strane—južni je stup nazvao Jakin[ac], a sjeverni Boaz[ad].

Oprema Hrama

(1 Kr 7,23-51)

Dao je načiniti brončani žrtvenik koji je bio deset metara dug, deset metara širok i pet metara visok[ae]. Zatim je od lijevane bronce dao napraviti bazen zvan More. Bazen je bio kružnog oblika, promjera pet metara, dubine dva i pol metra i opsega petnaest metara[af]. Svuda je uokolo bio ukrašen likovima bikova poredanim u dva reda; po deset njih bilo je raspoređeno na dužini od pedesetak centimetara. Bikovi su bili sliveni u jednu cjelinu s bazenom. Bazen More stajao je na dvanaest velikih kipova bikova, raspoređenih ukrug, stražnjicama okrenutima prema središtu. Tri su gledala na sjever, tri na zapad, tri na jug i tri na istok. Debljina je stijenke bazena bila jedan pedalj, a rub mu je bio oblikovan kao rub pehara ili čaška ljiljanovog cvijeta. Zapremina je ove goleme posude bila 66.000 litara[ag].

Salomon je još dao napraviti deset praonika koje je postavio po pet sa svake strane bazena. U njima se pralo sve ono što se koristilo za žrtve paljenice, dok je bazen služio za pranje svećenika.

Prema nacrtu je dao napraviti i deset zlatnih svijećnjaka. Postavio ih je u Hramu, pet na južnoj, a pet na sjevernoj strani. Također, dao je napraviti deset stolova, koje je postavio u Hramu, pet na južnoj i pet na sjevernoj strani. Prema njegovom je nalogu načinjeno i sto zlatnih zdjela.

Sagradio je svećeničko dvorište, veliko dvorište, kao i vrata za veliko dvorište koja su bila presvučena broncom. 10 Veliki je bazen More dao postaviti u jugoistočnom uglu Hrama. 11 Napravljeno je i hramsko posuđe: lonci, lopatice i zdjele.

Tako je Hiram završio posao za kralja Salomona u Božjem Hramu. Napravljeni su:

12 dva stupa;

dvije zdjeličaste glave stupova;

dvije mreže od brončanih pletera koje su ukrašavale glave stupova;

13 četiristo ukrasa u obliku plodova šipka, raspoređenih u dva reda na svakoj mreži koja je krasila glave stupova;

14 postolja i bazeni koji idu na njih;

15 bazen zvan More na postolju od dvanaest bikova;

16 lonci, lopatice, vilice i sav drugi potreban pribor.

Huram Abi je sve ove predmete za kralja Salomona i za BOŽJI Hram načinio od uglačane bronce. 17 Kralj je zapovjedio da se lijevaju u glinenim kalupima, u dolini rijeke Jordan, između gradova Sukota i Serede. 18 Salomon je dao napraviti toliko mnogo predmeta da se nikad točno nije utvrdila težina upotrijebljene bronce.

19 Salomon je također dao napraviti svu ostalu opremu za Božji Hram:

zlatni žrtvenik;

stolove za kruh, posvećen Bogu;

20 svijećnjake sa svjetiljkama od čistog zlata koji trebaju gorjeti ispred Svetinje nad svetinjama, kao što je propisano;

21 ukrase u obliku cvjetova, svjetiljke i držače od čistog zlata;

22 noževe, zdjele, plitice za tamjan i kadionice. Svi su ti predmeti napravljeni od čistog zlata.

Vrata Hrama, vrata Svetinje nad svetinjama, kao i vrata glavne prostorije bila su napravljena od zlata.

Kad je Salomon završio sve radove u BOŽJEM Hramu, dao je da se ondje donesu svi predmeti koje je njegov otac David bio sakupio i posvetio Bogu. Srebro, zlato i svi drugi vrijedni predmeti pohranjeni su u riznicama Božjega Hrama.

Kovčeg saveza u Hramu

(1 Kr 8,1-13)

Tada je Salomon okupio u Jeruzalemu izraelske starješine i sve poglavare izraelskih plemena i obitelji, da donesu Kovčeg BOŽJEGA saveza u Hram iz Davidova grada, to jest Siona. Svi su se izraelski muškarci okupili pred kraljem za blagdan[ah] koji se svetkuje u sedmome mjesecu[ai].

Nakon što su se okupili svi izraelski starješine, Leviti[aj] su podigli Kovčeg saveza i ponijeli Šator sastanka. Također, svećenici i Leviti su ponijeli svu njegovu posvećenu opremu. Kralj Salomon i cijela izraelska zajednica, koja se okupila pred njim, žrtvovali su pred Kovčegom toliko ovaca i goveda da ih se nije moglo prebrojati niti popisati. Svećenici su donijeli Kovčeg BOŽJEGA saveza u unutrašnje svetište Hrama—Svetinju nad svetinjama. Smjestili su ga pod krilima kipova krilatih bića koja su natkrivala Kovčeg i šipke za nošenje. Šipke su bile toliko dugačke da su virile iz Svetinje nad svetinjama. Bile su vidljive iz unutrašnjosti svetišta, ali ne i izvana. Ondje su i danas. 10 U Kovčegu su bile samo dvije kamene ploče, koje je ondje bio stavio Mojsije na planini Horeb, gdje je BOG sklopio savez s Izraelcima nakon izlaska iz Egipta.

11 Posvetili su se svi prisutni svećenici, bez obzira na to kojem su redu pripadali. Nakon što su izašli iz svetišta, stali su svi zajedno. 12 Svi Leviti pjevači—Asaf, Heman, Jedutun, njihovi sinovi i rođaci—stajali su s istočne strane žrtvenika. Bili su odjeveni u fini lan i imali su cimbale, harfe i citre, a s njima je bilo i sto dvadeset svećenika trubača. 13 Trubači i pjevači skladno su i jednoglasno slavili BOGA i zahvaljivali mu. Pjevali su u čast BOGU, uz pratnju truba, cimbala i drugih glazbala: »Dobar je on, njegova vjerna ljubav traje zauvijek.«

Tada je oblak ispunio BOŽJI Hram. 14 Svećenici nisu mogli obavljati svoju službu jer je slava BOŽJA ispunila Božji Hram.

Tada je Salomon rekao: »BOG je rekao da će boraviti u tamnom oblaku. A ja sam ti, Bože, sagradio veličanstven Hram, da u njemu zauvijek stanuješ.«

Salomon govori narodu

(1 Kr 8,14-21)

Dok je sva okupljena izraelska zajednica ondje stajala, kralj se okrenuo prema njima i blagoslovio ih. Rekao je:

»Blagoslovljen neka je Izraelov BOG koji je svojom voljom ispunio obećanje dano mome ocu Davidu. Rekao mu je: ‘Od dana kad sam svoj narod Izrael izveo iz Egipta, nisam izabrao ni jedan grad izraelskih plemena da mi se u njemu sagradi hram. I nisam izabrao čovjeka za vođu svog naroda. No sada sam odabrao Jeruzalem, da ondje bude moj hram, i Davida, da vlada mojim narodom Izraelom.’ Moj otac David svim je srcem želio sagraditi hram u čast Izraelovom BOGU. BOG mu je rekao: ‘Dobro je da mi želiš sagraditi hram. Ali nećeš ga graditi ti, nego tvoj rođeni sin.’

10 BOG je sad ispunio svoje obećanje. Ja sam naslijedio svog oca Davida na izraelskom prijestolju, kao što je BOG bio obećao. I sagradio sam Hram u čast Izraelovom BOGU. 11 U Hram sam smjestio Kovčeg, s pločama saveza koji je BOG sklopio s izraelskim narodom.«

Salomonova molitva

(1 Kr 8,22-53)

12 Tada je Salomon naočigled cijele izraelske zajednice stao pred BOŽJI žrtvenik i podigao ruke u molitvi. 13 Dao je napraviti posebno brončano postolje, dva i pol metra dugačko, dva i pol metra široko, i metar i pol visoko[ak]. Postavio ga je nasred vanjskog dvorišta Hrama. Popeo se na njega, kleknuo pred cijelom izraelskom zajednicom i podigao ruke prema nebu. 14 Molio je:

»O BOŽE Izraelov, ni na nebu ni na zemlji nema boga kao što si ti. Držiš se saveza sa svojim narodom. Iskazuješ im vjernost i ljubav kad te slijede svim srcem. 15 Održao si obećanje koje si dao svome slugi, mome ocu Davidu. Danas si ispunio svaku riječ tog obećanja.

16 BOŽE Izraelov, održi i drugo obećanje, koje si dao svome slugi, mome ocu Davidu, rekavši mu: ‘Ako tvoji sinovi budu pazili da žive u poslušnosti mojim zapovijedima, kao što si ti živio, uvijek će netko od tvojih nasljednika sjediti na izraelskom prijestolju.’ 17 Zato, Bože Izraelov, neka se potvrdi riječ koju si dao svome slugi, mome ocu Davidu.

18 No, zar ćeš doista živjeti na zemlji, s ljudima? Ta nebo i najviša nebesa ne mogu te obuhvatiti, a kamoli Hram koji sam sagradio! 19 BOŽE moj, poslušaj molitvu svog sluge. Odgovori mi na molbe koje ti danas upućujem. 20 Danju i noću bdij nad ovim Hramom u kojem si obećao prebivati.[al] Poslušaj molitvu koju tvoj sluga moli za ovaj Hram. 21 Čuj naše molitve kad se ja i tvoj narod Izrael okrenemo prema ovome mjestu i pomolimo. Čuj nas u svome nebeskom domu i oprosti nam.

22 Oni koji budu griješili protiv bližnjih, bit će dovedeni pred ovaj žrtvenik. Ako nisu krivi, ovdje će zakletvom izjaviti svoju nevinost. 23 Ti slušaj s neba i presudi svojim slugama. Ako su krivi, neka budu kažnjeni. Ako su nevini, neka budu opravdani. Daj im ono što zaslužuju.

24 Kad tvoj narod Izrael bude poražen od neprijatelja, jer je griješio protiv tebe, neka se vrati k tebi i štuje tvoje ime, neka se moli i traži tvoju naklonost u ovom Hramu. 25 Tada ih poslušaj s neba i oprosti grijeh svome narodu. I dovedi ih ponovo u zemlju koju si bio dao njihovim precima.

26 Kad tvoj narod sagriješi protiv tebe pa se zatvori nebo i prestane padati kiša, neka uputi svoje molitve prema ovome mjestu i štuje tvoje ime. Tada će se okrenuti od grijeha zbog tvoje kazne. 27 Ti ih poslušaj s neba i oprosti grijeh svojim slugama, svome narodu Izraelu. Nauči ih da žive ispravno i pošalji kišu na zemlju koju si bio dao svom narodu u nasljedstvo.

28 Zemlju može zahvatiti glad, kuga, pomor, plijesan, skakavci ili gusjenice. Neprijatelji mogu napasti neki od tvojih gradova ili te može snaći neka druga pošast ili bolest. 29 Tada će pojedinci, ili čitav tvoj narod Izrael, iz tjeskobe svoga srca pružati ruke u molitvi prema ovome Hramu. 30 Ti ih poslušaj iz svoga nebeskog doma i oprosti im. Ti jedini znaš što je ljudima u srcu. Postupi sa svakom osobom kako zaslužuje. 31 Tako će te tvoj narod poštovati i slušati, sve dok živimo u zemlji koju si dao našim precima.

32 I drugi će narodi čuti o tvome slavnom imenu, o tvojoj velikoj snazi i velikodušnosti. Zbog tebe će stranci, koji ne pripadaju tvom narodu Izraelu, dolaziti iz dalekih zemalja i moliti se u Hramu. 33 Ti poslušaj njihovu molitvu iz svoga nebeskog doma i učini što traže. Tako će svi narodi na zemlji poznavati tebe i imati strahopoštovanja prema tebi, kao tvoj narod Izrael. Svi će znati da je ovaj Hram, koji sam sagradio, pravo mjesto za štovanje.

34 Ponekad će tvoj narod ići u rat protiv neprijatelja, kamo god ih ti pošalješ. Tada će se tvoji ljudi okrenuti prema gradu koji si odabrao, prema Hramu koji sam sagradio za tebe, i pomoliti se tebi. 35 Poslušaj tada s neba njihovu molitvu i podrži ih u njihovom pohodu.

36 Ponekad će tvoj narod sagriješiti protiv tebe jer nema tko ne griješi. Ti ćeš se na njih razljutiti i predati ih neprijateljima, koji će ih odvesti u ropstvo u stranu zemlju. 37 U zemlji svog zatočeništva oni će se pokajati i zavapiti tebi, priznajući: ‘Griješili smo, zlo smo činili, krivo smo postupali.’ 38 U zemlji svoga zatočeništva obratit će se svim srcem i dušom. Pomolit će se tebi, dok su okrenuti prema zemlji koju si dao njihovim precima, prema gradu koji si odabrao i Hramu koji sam sagradio za tebe. 39 Poslušaj tada iz svoga nebeskog doma njihovu molitvu i podrži ih u njihovom nastojanju. Oprosti svom narodu koji je griješio protiv tebe.

40 A sad, Bože moj, otvori svoje oči i uši za molitve koje se uzdižu s ovog mjesta. 41 Ustani sad, BOŽE! Dođi na mjesto svog počinka, na kojem je Kovčeg saveza koji svjedoči o tvojoj moći. Neka tvoji svećenici, BOŽE, budu odjenuti u spasenje, a tvoji sveti neka se raduju tvojoj dobroti. 42 BOŽE, prihvati svog pomazanika. Sjeti se svoje ljubavi i vjernosti svome slugi Davidu.«

Posvećenje Hrama

(1 Kr 8,62-66)

Kad je Salomon završio svoju molitvu, spustila se vatra s neba i progutala prinesene žrtve. BOŽJA je slava ispunila Hram. Svećenici nisu mogli ući u BOŽJI Hram jer je bio pun BOŽJE slave.

Kad su svi Izraelci vidjeli vatru kako silazi i BOŽJU slavu nad Hramom, naklonili su se do zemlje i slavili BOGA zahvaljujući mu: »On je dobar. Njegova ljubav traje zauvijek.«

Tada su kralj i cijeli narod prinosili žrtve BOGU. Salomon je dao žrtvovati 22.000 goveda i 120.000 ovaca. Tako su kralj i sav narod posvetili Božji Hram.

Svećenici su zauzeli svoja mjesta, a također i Leviti s glazbenim instrumentima, koje je kralj David dao napraviti BOGU u čast i slavu. Koristio ih je kad je zahvaljivao BOGU i pjevao: »Njegova će ljubav trajati zauvijek.« Nasuprot Levitima, svećenici su svirali trube, dok je cijeli narod stajao.

Salomon je posvetio središnje dvorište ispred BOŽJEGA Hrama. Ondje je prinosio žrtve paljenice i salo žrtava slavljenica jer je brončani žrtvenik, koji je dao napraviti, bio premalen za prinos svih žrtava paljenica, žitnih žrtava i sala žrtava slavljenica.

Salomon i cijeli izraelski narod sedam su dana slavili Blagdan skloništa[am]. Mnoštvo je došlo skroz od Hamatskog prolaza na sjeveru i od granice s Egiptom na jugu. Osmog dana, nakon što su sedam dana slavili posvećenje žrtvenika i blagdan, održali su svečani skup.

10 Dvadeset i trećeg dana, u sedmome mjesecu, Salomon je otpustio narod. Otišli su svojim kućama, sretni i zadovoljni zbog svega dobroga što je BOG učinio za Davida i Salomona i za svoj narod Izrael.

Biblija: suvremeni hrvatski prijevod (SHP)

Biblija: suvremeni hrvatski prijevod (SHP) © 2019 Bible League International