Bible in 90 Days

Davidove posljednje riječi

23 Ovo su posljednje Davidove riječi:

Trojica junaka

(1 Ljet 11,10-41)

⁸ Ovo su imena slavnih Davidovih ratnika:

Takmonac Jošeb Bašebet^[c] bio je zapovjednik kraljevih specijalaca^[d]. U jednoj je bitci kopljem pobio osam stotina vojnika.^[e]

⁹ Sljedeći od Trojice junaka bio je Eleazar, Dodov sin, Ahohovac. Bio je s Davidom kad su stali pred Filistejce, postrojene za bitku. Izraelci su se već bili povukli, ¹⁰ ali Eleazar nije uzmaknuo. Čvrsto je stajao i obarao Filistejce, toliko da mu se ruka ukočila i ostala kao prirasla uz mač. BOG je toga dana donio veliku pobjedu. Izraelska se vojska poslije vratila, ali samo da s mrtvih pokupi ratni plijen.

¹¹ Treći među Trojicom bio je Šama, Ageov sin iz Harara. Kad su se jednom Filistejci okupili za bitku na polju punom leće, izraelska je vojska pobjegla pred njima. ¹² No Šama je stajao usred polja i branio ga te je sam porazio Filistejce. Tako je BOG Izraelcima donio veliku pobjedu.

¹³ Jednom, pred samu žetvu, dok je David boravio u pećini blizu Adulama, Trojica od Tridesetorice junaka^[f] došla su k njemu. U isto vrijeme vojska Filistejaca utaborila se u Dolini divova. ¹⁴ David je boravio u skrovištu, a filistejska je postrojba ušla u Betlehem.

¹⁵ David je rekao s čežnjom: »Kad bi mi barem netko donio vode iz bunara kod betlehemskih vrata.«

¹⁶ Trojica junaka probila su se kroz filistejske redove, uzela vodu iz bunara kod betlehemskih vrata i donijela je Davidu. No David nije htio piti, nego je izlio vodu na tlo kao prinos BOGU.

¹⁷ Rekao je: »Ne dao BOG da pijem tu vodu. Bilo bi to kao da pijem krv ljudi koji su riskirali svoje živote.« I zato nije htio piti.

Takve su stvari činila Trojica junaka.

Drugi hrabri ratnici

¹⁸ Abišaj, Joabov brat i Serujin sin, bio je vođa Trojice junaka. Jednom je kopljem pobio tri stotine neprijateljskih vojnika pa je postao slavan poput Trojice. ¹⁹ Zapravo, iskazana mu je veća čast i postao je njihov vođa iako im se nije pridružio.

²⁰ Benaja je bio sin moćnog ratnika Jojade iz Kabseela. Izveo je velike podvige. Ubio je dvojicu najboljih ratnika iz Moaba. Jednoga snježnog dana sišao je u jamu i ubio lava. ²¹ Ubio je i jednog golemoga egipatskog ratnika. Iako je Egipćanin u ruci imao koplje, Benaja je na njega krenuo samo štapom. Istrgnuo je Egipćaninu koplje iz ruke i ubio ga njime. ²² Takvi su bili podvizi Benaje, Jojadinog sina, kojima se proslavio kao i Trojica junaka. ²³ Imao je veći ugled od Tridesetorice junaka, ali nije postao jedan od Trojice junaka. David ga je postavio zapovjednikom svoje tjelesne straže.

Tridesetorica junaka

²⁴ Sljedeći ljudi činili su Tridesetoricu:

Bilo ih je ukupno trideset i sedmorica.

David prebrojava narod

(1 Ljet 21,1-27)

24 BOG se opet razljutio na Izraelce pa je potaknuo Davida protiv njih.

Uputio ga je: »Idi i prebroji ljude u Izraelu i Judi!«

² Kralj je rekao Joabu, zapovjedniku vojske: »Obiđi sva izraelska plemena od Dana do Beer Šebe^[g] i prebroji narod. Želim znati koliko ih ima.«^[h]

³ No Joab će kralju: »Neka ti tvoj BOG dâ i sto puta više ljudi nego što ih sad ima, i neka to tvoje oči vide, moj gospodaru i kralju. Ali, zašto to činiš?«

⁴ No kraljeva je riječ bila jača od Joabove i vojni su zapovjednici krenuli u prebrojavanje izraelskog naroda. ⁵ Kad su prešli preko rijeke Jordan, utaborili su se južno od Aroera, grada koji se nalazi usred doline Gad, na putu prema Jazeru. ⁶ Odatle su prošli kroz Gilead, sve do Tahtim Hodšija. Potom su išli u Dan Jaan i okolnim putem u Sidon. ⁷ Zatim su krenuli prema tvrđavi Tir. Zašli su u sve gradove Hivijaca i Kanaanaca. Na kraju su otišli na jug Jude u Beer Šebu.

⁸ Nakon devet mjeseci i dvadeset dana prošli su cijelu zemlju i vratili se u Jeruzalem. ⁹ Joab je obavijestio kralja o ukupnom broju muškaraca, sposobnih za vojsku. U Izraelu je bilo osamsto tisuća vojnika sposobnih za borbu mačem, a u Judi petsto tisuća.

Bog kažnjava Davida

¹⁰ Nakon što je prebrojao cijeli narod, David se osjetio krivim.^[i] Rekao je BOGU: »Počinio sam veliki grijeh. Molim te, BOŽE, oprosti mi jer sam postupio kao budala.«

¹¹ Prije nego što je David ujutro ustao, BOG je poručio njegovom vidiocu^[j] Gadu: ¹² »Idi i reci Davidu da mu BOG kaže: ‘Tri su načina kako možeš biti kažnjen. Odaberi jedan, a ja ću izvršiti kaznu.’«

¹³ Gad je otišao k Davidu i rekao mu: »Odaberi jedno od troje: sedam^[k] godina gladi u svojoj zemlji, tri mjeseca bježanja pred neprijateljima ili tri dana smrtonosne bolesti u svojoj zemlji. Razmisli i donesi odluku. Tvoj odgovor moram prenijeti onome koji me poslao.«

¹⁴ David je rekao Gadu: »Na velikoj sam muci. No bolje je da me kazni BOG jer je njegova milost velika. Samo ne daj da me kazne ljudi.«

¹⁵ Tako je BOG pustio pomor na Izrael, koji je počeo tog jutra i potrajao do kraja zadanog roka. Od Dana do Beer Šebe umrlo je sedamdeset tisuća ljudi.

¹⁶ Kad je anđeo digao ruku da uništi Jeruzalem, BOG se sažalio zbog sve te nesreće. Anđelu, koji je ljudima donosio smrt, rekao je: »Dosta je! Spusti ruku!«

Anđeo se tada nalazio pored gumna^[l] Jebusejca^[m] Araune.

David gradi žrtvenik na gumnu

¹⁷ Kad je vidio anđela, koji je ubijao narod, David je rekao BOGU: »Samo sam ja počinio grijeh i samo sam ja činio zlo. Ovi su me ljudi slijedili kao ovce. Radili su ono što sam im rekao. Molim te, kazni samo mene i moju obitelj.«

¹⁸ Toga je istog dana Gad došao k Davidu i rekao: »Idi i BOGU podigni žrtvenik na gumnu Jebusejca Araune.«

¹⁹ David je učinio kako mu je BOG poručio po Gadu.

²⁰ Arauna je vidio kralja Davida i njegove ljude kako mu prilaze. Izišao je pred njih i poklonio se do zemlje. ²¹ Upitao je: »Zašto je moj gospodar kralj došao k svome slugi?«

David mu je odgovorio: »Došao sam kupiti gumno od tebe i na njemu podići žrtvenik BOGU. Tada će prestati pomor.«

²² Arauna je rekao Davidu: »Neka moj gospodar kralj uzme što god želi od mene da bi prinio žrtvu. Evo, tu su volovi za žrtvu paljenicu, mlatilice^[n] i volovski jarmovi za drvo. ²³ O kralju, sve ti to dajem.«

I još je rekao kralju: »Neka tvoj BOG prihvati tebe i tvoju žrtvu.«

²⁴ No kralj mu je odgovorio: »Ne! Moram ti platiti. Neću BOGU prinositi žrtve koje su za mene besplatne.«

Tako je David kupio gumno i volove za pedeset srebrnjaka^[o]. ²⁵ Izgradio je žrtvenik BOGU i prinio žrtve paljenice i slavljenice^[p]. BOG je tada odgovorio na njegove molitve za zemlju i zaustavio pomor u Izraelu.

Ostarjeli kralj David

1 Kralj David zašao je u duboku starost i nikako se nije mogao ugrijati iako su ga pokrivali mnogim pokrivačima.

² Zato su njegovi sluge predložili: »Potražit ćemo mladu djevojku koja će biti uz tebe, kralju, i njegovati te. Ugrijat ćeš se dok bude ležala uz tebe, gospodaru kralju.«

³ Tražili su lijepu djevojku po cijelome Izraelu. Našli su Abišagu iz Šunama i doveli je kralju. ⁴ Djevojka je bila posebno lijepa. Njegovala je kralja i služila ga, ali on nije spavao s njom.

Adonija se želi domoći prijestolja

⁵ Adonija, sin Davidove žene Hagite, nadmeno je izjavio: »Ja ću biti kralj«. Nabavio je bojna kola i konje te pratnju od pedeset ljudi. ⁶ Njegov otac David nikad ga zbog toga nije prekorio. Također, bio je veoma naočit i rodio se odmah nakon Abšaloma. ⁷ Adonija se udružio sa Serujinim sinom Joabom i svećenikom Abjatarom koji su mu pružali podršku. ⁸ No svećenik Sadok, Jojadin sin Benaja, prorok Natan, Šimej, Rei i Davidovi junaci nisu stali uz njega.

⁹ Pored kamena Zoheleta, blizu izvora Rogel, Adonija je žrtvovao ovce, goveda i utovljenu telad. Na svečani je obred pozvao svu svoju braću, druge kraljeve sinove i sve Judejce koji su bili u kraljevoj službi. ¹⁰ Prorok Natan, Benaja i Davidovi junaci nisu bili pozvani, baš kao ni Adonijin polubrat Salomon.

Natan savjetuje Bat Šebu

¹¹ Natan je upitao Bat Šebu, Salomonovu majku: »Znaš li da je Hagitin sin Adonija postao kralj, a naš gospodar David ništa o tome ne zna? ¹² Zato mi sad dopusti da ti dam savjet kako bi spasila svoj život i život svoga sina. ¹³ Idi odmah kralju Davidu i reci mu: ‘Moj gopodaru kralju, nisi li se ti zakleo svojoj sluškinji: »Tvoj će sin Salomon biti kralj nakon mene i naslijedit će moje prijestolje! Zašto je onda Adonija postao kralj?«’ ¹⁴ Dok budeš razgovarala s kraljem, ja ću doći i potvrditi tvoje riječi.«

¹⁵ Bat Šeba je otišla u odaje ostarjeloga kralja kojeg je ondje njegovala Abišaga iz Šunama.

¹⁶ Duboko se poklonila pred kraljem, a on je pitao: »Što mogu učiniti za tebe?«

¹⁷ »Gospodaru«, reče mu ona, »Zakleo si se BOGOM: ‘Tvoj će sin Salomon biti kralj nakon mene i naslijedit će moje prijestolje.’ ¹⁸ No ne znaš da se Adonija proglasio kraljem. ¹⁹ Žrtvovao je mnogo volova, utovljene stoke i ovaca. Pozvao je sve kraljeve sinove, svećenika Abjatara i vojnog zapovjednika Joaba, ali tvoga slugu Salomona nije pozvao. ²⁰ Oči cijeloga Izraela uperene su u tebe, moj gospodaru kralju. Svi čekaju da objaviš tko će naslijediti kraljevsko prijestolje nakon tebe. ²¹ Ako moj gospodar kralj ne odredi nasljednika, mene i moga sina Salomona smatrat će izdajicama onog trena kad kralj umre.«

²² Dok je ona još govorila, stigao je prorok Natan.

²³ Kralju su javili: »Prorok Natan je ovdje.«

Natan je došao pred kralja i poklonio se pred njim do zemlje. ²⁴ Rekao je: »Moj gospodaru kralju, jesi li ti odredio da će Adonija biti kralj nakon tebe i da će preuzeti tvoje prijestolje? ²⁵ Jer, on je danas žrtvovao mnogo volova, utovljene teladi i ovaca. Na obred je pozvao sve kraljeve sinove, vojne zapovjednike i svećenika Abjatara. Eno ih, jedu i piju s njim, i kliču: ‘Živio kralj Adonija!’ ²⁶ No nije pozvao ni mene, ni svećenika Sadoka, ni Jojadinog sina Benaju, kao ni tvoga slugu Salomona. ²⁷ Jesi li ti tako odlučio, moj gospodaru kralju, a da mi nisi obznanio tko će biti tvoj nasljednik?«

²⁸ Tada je kralj David rekao: »Pozovite Bat Šebu.«

Kad je došla Bat Šeba i stala pred kralja, ²⁹ on se zakleo: »Zaklinjem se BOGU, koji me izbavio iz svake nevolje, ³⁰ danas ću izvršiti što sam ti obećao pred Izraelovim Bogom: ‘Tvoj će sin Salomon biti kralj nakon mene i naslijedit će moje prijestolje.’«

³¹ Bat Šeba poklonila se kralju do zemlje i rekla: »Zauvijek neka živi moj gospodar, kralj David!«

Salomon postaje kralj

³² Kralj David je rekao: »Pozovite mi svećenika Sadoka, proroka Natana i Jojadinog sina Benaju.«

Kad su došli pred kralja, ³³ on im je rekao: »Okupite sluge svoga gospodara i odvedite moga sina Salomona na mojoj mazgi do izvora Gihon.^{[q] 34} Neka ga tamo svećenik Sadok i prorok Natan pomažu^[r] za kralja cijeloga Izraela. Zatim zatrubite u rogove i vičite: ‘Živio kralj Salomon!’ ³⁵ Poslije ga otpratite natrag u grad. Neka dođe i sjedne na moje prijestolje jer će biti kralj nakon mene. Odredio sam ga za vladara Izraela i Jude.«

³⁶ Jojadin sin Benaja odgovorio je kralju: »Amen!^[s] Neka tako i BOG potvrdi moga gospodara kralja. ³⁷ Kao što je BOG bio uz moga gospodara kralja, neka tako bude i uz Salomona! Neka njegovo kraljevstvo bude još veće od Davidovog kraljevstva!«

³⁸ Svećenik Sadok, prorok Natan, Jojadin sin Benaja i Davidovi osobni čuvari^[t] odveli su Salomona na mazgi kralja Davida dolje, na izvor Gihon. ³⁹ Iz šatora sastanka svećenik je Sadok uzeo rog s uljem i izvršio obredno pomazanje Salomona za kralja. Potom su zatrubili u rogove i sav je narod povikao: »Živio kralj Salomon!« ⁴⁰ Svi su ga pratili natrag u grad, glasno svirajući frule i silno se radujući, tako da se treslo tlo pod njima.

⁴¹ Adonija i svi njegovi uzvanici čuli su buku dok su završavali s gozbom.

Kad je Joab začuo zvuk roga, upitao je: »Kakva je to silna graja u gradu?«

⁴² Dok je još govorio, stigao je Jonatan, sin svećenika Abjatara.

Adonija ga je pozvao: »Uđi! Dobar si čovjek i sigurno donosiš dobre vijesti.«

⁴³ »Ne« odgovorio je Jonatan. »Naš je gospodar, kralj David, postavio Salomona za kralja. ⁴⁴ Kralj je poslao Salomona na kraljevoj mazgi na izvor Gihon. Pratili su ga svećenik Sadok, prorok Natan, Jojadin sin Benaja i kraljeva straža. ⁴⁵ Ondje su ga svećenik Sadok i prorok Natan obredno pomazali za kralja. Krenuli su natrag u grad, veseleći se tako silno da se cijeli grad podigao na noge. To je buka koju čujete. ⁴⁶ Salomon već sjedi na kraljevskom prijestolju, ⁴⁷ a kraljevi službenici dolaze našem gospodaru, kralju Davidu, i čestitaju mu: ‘Neka Bog proslavi Salomonovo ime i neka on bude još veći kralj od tebe!’ Kralj se poklonio Bogu u svojim odajama ⁴⁸ i rekao: ‘Neka je danas blagoslovljen Izraelov Bog koji mi je dopustio da vidim svog potomka kako sjedi na mome prijestolju.’«

⁴⁹ Svi su se Adonijini uzvanici razišli uplašeni s gozbe. ⁵⁰ Adonija, koji se sad bojao Salomona, sklonio se pokraj žrtvenika, uhvativši se za rogove žrtvenika.^[u]

⁵¹ Salomonu je rečeno: »Adonija se uplašio kralja Salomona. Drži se za rogove žrtvenika i govori: ‘Neka mi se kralj Salomon zakune da neće pogubiti svoga slugu.’«

⁵² Salomon je odgovorio: »Ako se pokaže poštenim čovjekom, neće mu pasti ni dlaka s glave. No ako se pokaže da je činio zlo, umrijet će.«

⁵³ Kralj je Salomon poslao ljude da Adoniju odvoje od žrtvenika. Adonija je prišao kralju i poklonio se, a Salomon mu je rekao: »Idi kući.«

Davidove posljednje upute Salomonu

2 Kad se Davidu približilo vrijeme smrti, zapovjedio je svome sinu Salomonu:

² »Uskoro ću umrijeti«, rekao je. »Budi snažan i hrabar, ³ izvršavaj ono što je odredio BOG, drži se njegovih uredbi i zapovijedi, zakona i propisa koji su zapisani u Mojsijevom zakonu. Tako ćeš biti uspješan, što god radio i kamo god išao, ⁴ a BOG će ispuniti obećanje koje mi je dao: ‘Ako tvoji potomci budu pazili kako žive, ako svim svojim srcem i dušom budu vjerno činili što tražim, uvijek će jedan od njih sjediti na izraelskom prijestolju.’

⁵ Sâm znaš što je učinio Serujin sin Joab s dvojicom zapovjednika izraelske vojske. Ubio je Abnera, Nerovog sina, i Amasu, Jeterovog sina. Prolio je njihovu krv u vrijeme mira, kao da je rat. Tom je krvlju umazao svoj pojas i obuću na nogama. ⁶ Postupi s njim kako misliš da je najbolje i ne dopusti da umre nekažnjen.

⁷ Sinovima Barzilaja iz Gileada uzvrati dobrotom jer su je iskazali i meni kad sam bježao pred tvojim bratom Abšalomom. Stoga, neka uvijek budu među onima koji jedu za tvojim stolom.^[v]

⁸ Ne zaboravi ni Šimeja, Gerinog sina, Benjaminovca iz Bahurima, koji me teškim kletvama proklinjao dok sam bježao u Mahanaim. Kad mi je kasnije izašao ususret na rijeci Jordan, zakleo sam mu se BOGOM da ga neću pogubiti. ⁹ No ti ga nemoj ostaviti nekažnjenog. Mudar si čovjek i znat ćeš kako postupiti. Pogubi ga sijedog i staroga.«

David umire

¹⁰ Potom je David umro. Sahranjen je u Davidovom gradu. ¹¹ Vladao je Izraelom četrdeset godina—sedam godina u Hebronu i trideset tri godine u Jeruzalemu.

Adonijina smrt

¹² Salomon je naslijedio prijestolje svoga oca Davida i zadobio potpunu vlast u kraljevstvu.

¹³ Adonija, Hagitin sin, otišao je kod Salomonove majke Bat Šebe. Ona ga je upitala: »Dolaziš li u miru?«

»Da, dolazim u miru«, odgovorio je ¹⁴ i upitao: »Mogu li te nešto zamoliti?«

»Reci«, odgovori mu ona.

¹⁵ »Kao što znaš«, rekao je Adonija, »kraljevstvo je trebalo pripasti meni i cijeli je Izrael očekivao da ću ja biti kralj. No ono je pripalo mome bratu jer je tako odredio BOG. ¹⁶ Sad imam jednu molbu. Nemoj me odbiti!«

»Nastavi«, rekla je Bat Šeba.

¹⁷ »Molim te, reci kralju Salomonu«, nastavi Adonija, »jer on tebe neće odbiti, neka mi dodijeli Abišagu iz Šunama za ženu.«

¹⁸ »Dobro«, odgovori Bat Šeba. »Razgovarat ću s kraljem u tvoje ime.«

¹⁹ Potom je Bat Šeba otišla kod kralja Salomona da se zauzme za Adoniju. Kralj je ustao i prišao majci, poklonio joj se i zatim sjeo na svoje prijestolje. Zapovjedio je da se donese prijestolje i za kraljevu majku pa je ona sjela s njegove desne strane.

²⁰ »Imam jednu malu molbu«, rekla je. »Nemoj me odbiti.«

»Reci majko«, odgovorio je kralj, »tebe ne odbijam.«

²¹ Rekla je: »Neka se Abišaga iz Šunama dodijeli tvome bratu Adoniji za ženu.«

²² Kralj je Salomon odgovorio majci: »Zašto tražiš Abišagu iz Šunama za Adoniju? Mogla si isto tako tražiti i kraljevstvo za njega jer je on moj stariji brat! Mogla si tako tražiti i položaje za svećenika Abjatara i Serujinog sina Joaba!«

²³ Tada se kralj Salomon zakleo Bogom: »Neka me BOG kazni ako Adoniji ne oduzmem život zbog ove molbe! ²⁴ Zaklinjem se BOGU koji me učvrstio na prijestolju mog oca Davida i dao mi kraljevstvo, kao što je obećao, Adonija će danas biti pogubljen!«

²⁵ Poslao je Jojadinog sina Benaju, a on je pogubio Adoniju.

Abjatar otjeran u progonstvo

²⁶ Poslije je kralj rekao svećeniku Abjataru: »Vrati se na svoja polja u Anatot. Zaslužio si smrt, ali neću te pogubiti jer si pred mojim ocem Davidom nosio BOŽJI kovčeg i s njim dijelio sve nevolje.«

²⁷ Tako je Salomon isključio Abjatara iz BOŽJEG svećenstva, ispunivši ono što je BOG objavio u Šilu o Elijevoj obitelji.^[w]

Joabova smrt

²⁸ Kad je sve to čuo Joab, pobjegao je u BOŽJI šator i uhvatio se za rogove žrtvenika.^[x] On je podržavao Adoniju, ali ne i Abšaloma. ²⁹ Kralju je Salomonu dojavljeno gdje se sklonio Joab, a on je poslao Jojadinog sina Benaju, rekavši mu: »Idi i ubij ga!«

³⁰ Benaja je ušao u Božji šator i rekao Joabu: »Kralj ti zapovijeda da izađeš!«

No Joab je odgovorio: »Ne, umrijet ću ovdje.«

Benaja je to dojavio kralju.

³¹ Tada je kralj zapovjedio Benaji: »Učini kako je rekao. Ubij ga i sahrani! Tako ćeš s mene i s obitelji moga oca ukloniti krivnju zbog nevine krvi koju je prolio Joab. ³² BOG ga sad kažnjava za tu krv. Bez znanja moga oca Davida, ubio je dvojicu ljudi koji su bili bolji i pravedniji od njega: Abnera, Nerovog sina, zapovjednika izraelske vojske, i Amasu, Jeterovog sina, zapovjednika judejske vojske. ³³ Neka krivnja za prolijevanje njihove krvi zauvijek padne na Joaba i njegovu obitelj. A nad Davidom i njegovim potomcima, nad njegovom vladarskom kućom i kraljevstvom, neka zauvijek vlada BOŽJI mir.«

³⁴ Tako je Benaja, Jojadin sin, ubio Joaba i pokopao ga blizu njegovog doma na rubu pustinje. ³⁵ Kralj je zatim postavio Benaju za vojnog zapovjednika umjesto Joaba, a Sadoka za svećenika umjesto Abjatara.

Šimejeva smrt

³⁶ Kralj je potom poslao po Šimeja i rekao mu: »Sagradi si kuću u Jeruzalemu i živi u njoj, ali ne odlazi iz grada. ³⁷ Onoga dana kad izađeš iz grada i prijeđeš potok Kidron, budi siguran da ćeš umrijeti i sâm biti kriv za svoju smrt.«

³⁸ Šimej je odgovorio kralju: »Dobro si odredio. Učinit ću kako mi zapovijeda moj gospodar kralj.«

Tako je Šimej dugo živio u Jeruzalemu.

³⁹ No tri godine kasnije, dogodilo se da su dvojica Šimejevih robova pobjegla k Maakinom sinu Akišu, kralju Gata. Šimeju su javili da su mu robovi u Gatu.

⁴⁰ Osedlao je magarca, otišao kod Akiša u Gat i vratio svoje robove.

⁴¹ Kad su Salomonu javili da je Šimej izašao iz Jeruzalema i da se vratio iz Gata, ⁴² kralj ga je pozvao i rekao mu: »Zar se nisam zakleo BOGOM kad sam te upozorio da ćeš sigurno umrijeti onog dana kad izađeš iz grada? Tada si rekao da ćeš poslušati. ⁴³ Zašto se onda nisi pokorio mojoj zapovjedi? Zašto si prekršio obećanje BOGU?«

⁴⁴ Kralj je dalje govorio Šimeju: »Ti dobro znaš sve zlo koje si učinio mome ocu Davidu i znaš da će te za to kazniti BOG. ⁴⁵ A mene će BOG blagosloviti i Davidovo će prijestolje zauvijek čvrsto stajati pred njim.«

⁴⁶ Tada je kralj izdao zapovijed Benaji, Jojadinom sinu, i on je ubio Šimeja.

I tako je Salomon preuzeo potpunu vlast nad svojim kraljevstvom.

Salomon traži mudrost

(2 Ljet 1,1-12)

3 Salomon je sklopio mirovni sporazum s egipatskim faraonom, stupivši u brak s njegovom kćeri. Doveo ju je u Davidov grad dok se dovršavala izgradnja kraljevske palače, BOŽJEG hrama i zidina oko Jeruzalema. ² Narod je prinosio žrtve u lokalnim svetištima jer još nije bio podignut Hram u čast BOGU. ³ Salomon je iskazivao ljubav BOGU i u svemu je živio prema odredbama svoga oca Davida, osim što je u idolskim svetištima prinosio žrtve i palio tamjan^[y].

⁴ Kralj je Salomon otišao u Gibeon, gdje je bilo središnje lokalno svetište sa žrtvenikom. Tu je Bogu prinio tisuću žrtava paljenica. ⁵ U Gibeonu mu se BOG ukazao noću u snu.

Rekao je: »Traži što želiš da ti dam!«

⁶ A Salomon je odgovorio: »Pokazao si veliku vjernost i ljubav svome slugi, mome ocu Davidu, jer je pred tobom živio vjerno, pravedno i čestito. I nastavio si mu iskazivati veliku vjernost i ljubav tako što si mu dao sina nasljednika na njegovom prijestolju. ⁷ Sad si, moj BOŽE, postavio mene, svoga slugu, za kralja poslije moga oca Davida, iako sam još samo dijete i ne znam kako treba izvršavati kraljevske dužnosti. ⁸ Tvoj sluga dolazi iz naroda kojeg si izabrao, koji je toliko brojan da ga se ne može niti prebrojati niti popisati. ⁹ Daj, stoga, svome slugi veliku mudrost^[z] da može upravljati tvojim narodom i razlikovati dobro od zla. U protivnom, kako bih mogao upravljati tvojim velikim narodom?«

¹⁰ Bog je bio zadovoljan Salomonovim traženjem. ¹¹ Odgovorio je: »Budući da si tako tražio, a ne samo dug život i bogatstvo za sebe, ili smrt svojih neprijatelja, već razboritost i pravednost, ¹² dat ću ti sve što si tražio. Dat ću ti mudrost i razboritost kakvu nitko prije tebe nije imao niti će imati itko poslije tebe. ¹³ No dat ću ti i ono što nisi tražio: bogatstvo i slavu s kojima se ne može mjeriti ni jedan kralj. ¹⁴ Ako budeš činio onako kako ja želim, ako budeš provodio moja pravila i zapovijedi, kao što je činio tvoj otac David, imat ćeš dug život.«

¹⁵ Kad se Salomon probudio, shvatio je da mu je Bog govorio u snu. Vratio se u Jeruzalem i stao pred kovčeg Božjeg saveza. Prinio je ondje žrtve paljenice i slavljenice^[aa] te priredio gozbu za sve svoje službenike.

Salomon pokazuje svoju mudrost

¹⁶ Jednoga su dana dvije prostitutke došle kod kralja i stale pred njega.

¹⁷ Jedna je od njih rekla: »Moj gospodaru, ova žena i ja živimo u istoj kući u kojoj sam rodila. ¹⁸ Tri dana nakon mene i ona je rodila. U kući nije bilo nikog osim nas. ¹⁹ Jedne je noći sin ove žene umro jer je u snu legla na njega. ²⁰ Zatim je usred noći ustala i, dok sam spavala, uzela moga sina iz kreveta. Stavila ga je u svoj krevet, a svoga je mrtvog sina premjestila k meni. ²¹ Kad sam ujutro ustala da nahranim dijete, vidjela sam da je mrtvo. Kad sam ga bolje pogledala pri jutarnjoj svjetlosti, vidjela sam da to nije moj sin.«

²² No druga je žena rekla: »Ne! Živo je dijete moje, a tvoj je sin mrtav.«

Prva je žena odgovorila: »Ne! Mrtvo je dijete tvoje, a živo je moje.«

I tako su se prepirale pred kraljem.

²³ Tada je kralj rekao: »Jedna kaže: ‘Moj je sin živ, a tvoj je mrtav’, a druga kaže: ‘Ne! Tvoj je sin mrtav, a moj je živ.’«

²⁴ Zatim je kralj zapovjedio: »Donesite mi mač.«

Kad su kralju donijeli mač, ²⁵ rekao je: »Rasijecite živo dijete napola pa jednu polovicu dajte jednoj ženi, a drugu drugoj.«

²⁶ No prvu ženu, pravu majku, obuzelo je sažaljenje prema djetetu te je rekla kralju: »Molim te, gospodaru, daj dijete njoj! Nemoj ga ubiti!«

A druga je žena rekla: »Neka ne bude ni moj ni njezin. Rasijecite ga napola!«

²⁷ Tada je kralj rekao: »Dajte živo dijete prvoj ženi. Nemojte ga ubiti! Ona mu je majka.«

²⁸ Svi su Izraelci čuli kraljevu presudu. Bili su ispunjeni poštovanjem prema kralju jer su vidjeli da je u njemu Božja mudrost i sposobnost da provodi pravdu.

Službenici Salomonovog kraljevstva

4 Kralj je Salomon vladao cijelim Izraelom. ² Ovo su bili visoki kraljevi službenici:

⁷ Salomon je imao dvanaestoricu upravitelja izraelskih pokrajina koji su snabdijevali kralja i dvor. Svaki je bio zadužen za nabavu jedan mjesec u godini. ⁸ Ovo su njihova imena:

Raskoš Salomonovog kraljevstva

(2 Ljet 1,14-17)

²⁰ Judejaca i Izraelaca bilo je puno, kao pijeska na morskoj obali. Imali su hrane i pića, i bili su sretni. ²¹ Salomon je vladao svim kraljevstvima od rijeke Eufrat do zemlje Filistejaca pa sve do granice s Egiptom. Sva su ta kraljevstva plaćala danak i bila podčinjena Salomonu za cijeloga njegovog života.

²² Dnevne su potrebe Salomonovog dvora iznosile: tri tone najboljeg brašna i šest tona^[ab] običnog brašna, ²³ deset utovljenih volova, dvadeset goveda s paše, sto ovaca, jelenska i srneća divljač, divokoze i utovljena perad.

²⁴ Salomon je vladao svim kraljevstvima zapadno od rijeke Eufrat, od Tifse do Gaze, a duž svih granica njegovog kraljevstva bio je mir. ²⁵ Za njegovog je života vladao mir i sigurnost u Judi i Izraelu. Od Dana do Beer Šebe, svaki je čovjek mirno živio pod svojom lozom i smokvom.

²⁶ Salomon je imao 4.000^[ac] štala za držanje svojih konja i 12.000 konja.^[ad]

²⁷ Upravitelji su pokrajina, svaki u svome mjesecu, snabdijevali kralja Salomona i kraljevski stol. Nisu dopuštali da išta ponestane. ²⁸ Osiguravali su i svoj udio ječma i slame za teretne i jahaće konje te dostavljali tamo gdje je trebalo.

Salomonova mudrost

²⁹ Bog je Salomonu dao mudrost, razboritost i neizmjernu količinu znanja, kao pijeska na morskoj obali. ³⁰ Salomonova je mudrost nadilazila mudrost cijelog Istoka i Egipta. ³¹ Bio je mudriji od svakog, mudriji i od Ezrahijca Etana i od Maholovih sinova Hemana, Kalkola i Darde. Bio je slavan u svim okolnim zemljama. ³² Sastavio je tri tisuće mudrih izreka i tisuću i pet pjesama. ³³ Opisivao je biljke od libanonskog cedra do izopa, koji raste u pukotinama zidova. Poučavao je o životinjama, pticama, gmazovima i ribama. ³⁴ Salomonovu su mudrost dolazili čuti ljudi iz svih naroda i izaslanici kraljeva iz cijeloga svijeta.

Salomon priprema gradnju hrama

(2 Ljet 2,1-18)

5 Kad je tirski kralj Hiram čuo da je Salomon postao kralj, naslijedivši svoga oca Davida, poslao mu je svoje sluge. Hiram je, naime, uvijek bio Davidov prijatelj.

² Salomon je poručio Hiramu:

³ »Ti znaš da moj otac David nije mogao sagraditi Bogu hram zbog ratova koje je stalno vodio s okolnim narodima. To je trajalo sve dok mu BOG nije pomogao pokoriti sve neprijatelje. ⁴ No sad nam je Bog dao mir na svim našim granicama. Nema neprijatelja i mome narodu ne prijeti nikakva opasnost.

⁵ Stoga, sad namjeravam graditi hram posvećen štovanju BOŽJEG imena, kao što je BOG rekao mome ocu Davidu: ‘Tvoj će sin naslijediti tvoje prijestolje i sagraditi hram posvećen štovanju mog imena.’

⁶ Zato te molim da se za mene nasiječe libanonskih cedrova. Moje će sluge raditi s tvojima, a ja ću svima platiti koliko odrediš. Jer, obojica znamo da su Sidonci najbolji u radu drvom.«

⁷ Hiram se razveselio kad je čuo Salomonovu poruku. Rekao je: »Neka je danas blagoslovljen BOG koji je Davidu dao tako mudrog sina da vlada ovim velikim narodom.« ⁸ Poručio mu je:

»Primio sam poruku koju si mi poslao. Snabdijevat ću te cedrovinom i borovinom, koliko god ti bude trebalo. ⁹ Moji će radnici dovlačiti drvo iz Libanona do mora, vezivati trupce u splavi i otpremati ih morem do mjesta koje odrediš. Ondje će ih razvezivati, a ti ćeš odvoziti dalje. Platit ćeš mi nabavom hrane za moj dvor.«

¹⁰ Tako je Hiram snabdijevao Salomona svom potrebnom cedrovinom i drugim građevnim drvom. ¹¹ Salomon je Hiramu zauzvrat svake godine davao 2.200 tona^[ae] pšenice i 440.000 litara^[af] čistoga maslinovog ulja za hranu njegovom kućanstvu.

¹² BOG je Salomonu dao mudrost, kao što je i bio obećao. Između Hirama i Salomona vladao je mir pa su sklopili savez.

¹³ Kralj Salomon propisao je radnu obavezu za sav Izrael te je imao radnu snagu od 30.000 radnika. ¹⁴ Svakog je mjeseca slao radnike u Libanon, u smjenama po 10.000 ljudi. Radnici bi bili mjesec dana u Libanonu, a dva mjeseca kod kuće. Adoniram je bio zadužen za prinudnu radnu snagu. ¹⁵ Salomon je također raspolagao i sa 70.000 nosača kamena i 80.000 kamenorezaca u brdima, ¹⁶ kao i sa 3.300 predradnika koji su nadgledali radnike. ¹⁷ Prema kraljevoj zapovijedi, vadili su velike kvalitetne komade kamena i klesali ih za temelje hrama. ¹⁸ Salomonovi i Hiramovi radnici, kao i oni iz Gebala^[ag], klesali su kamen i pripremali građevno drvo i kamen za gradnju hrama.

Salomon gradi Hram

(2 Ljet 3,1-7)

6 Četiristo osamdeset godina nakon izlaska Izraelaca iz egipatskog ropstva, četvrte godine vladavine nad Izraelom, u mjesecu Zivu^[ah], Salomon je počeo graditi BOŽJI Hram.

² Hram, koji je kralj gradio za BOGA, bio je dugačak 30 metara, širok 10 metara i visok 15 metara.^{[ai] 3} Trijem ispred glavne prostorije pružao se cijelom širinom hrama, u dužini od 10 metara, a bio je širok 5 metara. ⁴ Na zidovima su napravljeni uski otvori s rešetkama, koji su s vanjske strane zida bili uži, a s unutarnje širi. ⁵ Svuda uokolo, uza zidove glavne prostorije svetišta^[aj], bila je podignuta prigradnja na katove s bočnim prostorijama. ⁶ Donji je kat prigradnje bio širok 2,5 metara, prvi kat 3 metra, a drugi kat 3,5 metara. S vanjske su strane hramskih zidova bila isturenja o koja su se oslanjale grede pa nije bilo potrebe da se u zidovima kopaju rupe. ⁷ Zgrada je Hrama bila građena od kamena klesanog u kamenolomu. Tako se tijekom gradnje nije začula buka čekića, sjekira, ni drugoga željeznog oruđa. ⁸ Ulaz je bio na južnoj strani, na prvome katu. U unutrašnjosti je bilo stubište koje je vodilo na drugi, a odatle na treći kat.

⁹ Tako je Salomon gradio i dovršio Hram, pokrivši ga gredama i daskama od cedrovine. ¹⁰ Duž zidova središnje prostorije hramskog zdanja sagradio je bočne prostorije u visini od 2,5 metara, koje su na zidove bile vezane gredama od cedrovine.

¹¹ BOG je rekao Salomonu: ¹² »Ako budeš živio prema mojim pravilima, poštovao moje zakone i pokoravao se mojim zapovijedima, ispunit ću obećanje koje sam dao tvom ocu Davidu. ¹³ Prebivat ću među Izraelovom djecom u Hramu koji gradiš i nikad neću napustiti svoj narod Izrael.«

¹⁴ Tako je Salomon gradio i dovršio Hram.

Uređenje unutrašnjosti Hrama

(2 Ljet 3,8-14)

¹⁵ Unutrašnje je zidove Hrama Salomon dao obložiti cedrovinom od poda do stropa, a kameni je pod bio obložen borovim daskama. ¹⁶ U stražnjem je dijelu Hrama podignuto unutrašnje svetište dužine 10 metara—Svetinja nad svetinjama. Bilo je obloženo cedrovinom od poda do stropa. ¹⁷ Prostor ispred najsvetijeg dijela svetišta bio je dužine 20 metara. ¹⁸ Unutrašnja je zidna oplata od cedrovine potpuno pokrivala zidni kamen, a cijela je bila izrezbarena ukrasima u obliku pupoljaka i cvijeća.

¹⁹ Salomon je unutrašnje svetište u Hramu pripremio za smještaj Božjega kovčega. ²⁰ Svetište je bilo 10 metara dugačko, 10 metara široko i 10 metara visoko. Unutrašnje stijenke i žrtvenik od cedrovine potpuno su bili obloženi čistim zlatom, ²¹ kao i cijela unutrašnjost Hrama. Preko zlatom obloženog pročelja unutrašnjega najsvetijeg dijela svetišta širili su se ukrasi u obliku zlatnih pletera. ²² Cijela unutrašnjost Hrama i žrtvenik u najsvetijem dijelu svetišta bili su potpuno pokriveni zlatom.

²³ U unutrašnjem, najsvetijem dijelu svetišta bili su smješteni likovi dvaju krilatih bića^[ak] visine 5 metara, napravljenih od maslinovog drva. ²⁴ Svako je njihovo krilo bilo dugačko 2,5 metara te im je puni raspon krila bio 5 metara. ²⁵ Oba su lika bila jednake veličine i oblika. ²⁶ Svaki je bio visok 5 metara. ²⁷ Krilata su bića bila smještena u unutrašnjoj prostoriji Hrama. Krila su im bila raširena. U sredini prostorije, krilo je jednoga bića doticalo krilo drugoga. Drugo je krilo prvog bića doticalo jedan zid, a drugo je krilo drugog bića doticalo suprotni zid najsvetijeg dijela svetišta. ²⁸ Likovi krilatih bića bili su obloženi zlatom.

²⁹ Po svim hramskim zidovima u unutrašnjoj i vanjskoj odaji bili su izrezbareni ukrasi u obliku krilatih bića, palmi i cvijeća. ³⁰ Podovi unutrašnje i vanjske odaje Hrama također su bili obloženi zlatom.

³¹ U unutrašnji, najsvetiji dio svetišta Hrama ulazilo se kroz dvokrilna vrata načinjena od maslinovog drva, s peterostranim okvirom^[al]. ³² Na dvoja vrata od maslinovog drva bili su izrezbareni ukrasi u obliku krilatih bića, palmi i cvijeća—obloženi zlatom. ³³ Na ulazu u glavnu hramsku odaju napravljeni su četverostrani vratni okviri od maslinovog drva ³⁴ i dvokrilna vrata od borovine koja su se otvarala na obje strane. ³⁵ I tu su bili izrezbareni ukrasi u obliku krilatih bića, palmi i cvijeća koji su naknadno obloženi zlatom.

³⁶ Dvorište je Hrama bilo ograđeno zidom od klesanog kamena i cedrovih greda. Na svaka tri reda klesanog kamena dolazio je po jedan red greda tesanih od cedrovine.

³⁷ Temelji BOŽJEGA Hrama položeni su u četvrtoj godini Salomonove vladavine, u mjesecu Zivu^[am]. ³⁸ Hram je bio dovršen u svim detaljima i sukladno svim planovima jedanaeste godine u mjesecu Bulu^[an]. Salomon ga je izgradio za sedam godina.^[ao]

Salomonova palača

7 Za izgradnju i uređenje kraljevske palače Salomonu je trebalo trinaest godina. ² Jedno zdanje, zvano Dvorana libanonske šume, protezalo se 50 metara u dužinu, 25 metara u širinu i 15 metara u visinu.^[ap] Bilo je podignuto na četiri reda stupova, na kojima su bile položene grede, sve od cedrovine. ³ Grede su ležale na ukupno 45 stupova, po 15 njih u svakome redu. Strop na gredama bio je od cedrovih dasaka. ⁴ Na zidovima palače bila su po tri reda prozora. Prozori na jednome zidu bili su izvedeni točno nasuprot onima na drugome zidu. ⁵ Sva vrata i prozori bili su u obliku pravokutnika.

⁶ Salomon je dao sagraditi Dvoranu stupova. Dvorana je bila dužine 25 metara i širine 15 metara, a ispred je bio trijem čiji su svod podržavali stupovi.

⁷ Prijestolna dvorana, nazvana Dvorana pravde, u kojoj je kralj donosio sudske odluke, bila je od poda do stropa pokrivena cedrovinom.

⁸ Straga se izlazilo u dvorište, gdje je na isti način bila izgrađena rezidencija u kojoj je živio kralj. Istu je takvu palaču Salomon sagradio i za svoju ženu, faraonovu kćer.

⁹ Cijelo je zdanje, od temelja do vrha, bilo građeno od najboljeg kamena klesanog po mjeri i sa svih strana uglađenog brusnim alatima. ¹⁰ U temeljima su bili ugrađeni najkvalitetniji blokovi kamena od kojih su neki bili dugački 5 metara, a neki 4 metra. ¹¹ I nadgradnja palače bila je sva od najboljega klesanog kamena i cedrovih greda. ¹² Oko dvorišta palače, oko unutrašnjeg dvorišta i hramskog trijema, bili su podignuti zidovi građeni od tri reda klesanog kamena i jednog reda tesanih cedrovih greda.

Hiramov rad u bronci

¹³ Kralj Salomon poslao je po Hirama iz Tira. ¹⁴ Majka mu je bila udovica iz Naftalijevog plemena, a otac je za života bio kovač bronce u Tiru. Hiram je bio iznimno vješt i iskusan u radu broncom. Odazvao se pozivu kralja Salomona i obavio sve radove koje mu je povjerio.

Dva brončana stupa

(2 Ljet 3,15-17)

¹⁵ Hiram je za hramski trijem napravio dva brončana stupa visoka 9 metara, opsega 6 metara. ¹⁶ Od lijevane je bronce načinio dvije glave za stupove koje su bile visoke 2,5 metara. ^17-18 Mreža, izvedena u obliku sedam isprepletenih pletera, svaka s dva reda ukrasa oblikovanih u liku plodova šipka, krasila je glavu svakog stupa. ¹⁹ Vrhovi glava stupova u trijemu, visoki 2 metra, imali su oblik ljiljana. ²⁰ Oko glava obaju stupova, iznad mreže koja je imala oblik zdjele, nizali su se ukrasi u obliku 200 šipkovih plodova, raspoređenih u dva reda. ²¹ Hiram je ta dva stupa postavio na trijem ulaza u Hram. Južni stup zvao se Jakin^[aq], a sjeverni Boaz^[ar]. ²² Vrhovi su glava stupova bili u obliku ljiljana. Time je Hiram završio rad na stupovima.

Brončani bazen

(2 Ljet 4,2-5)

²³ Hiram je od lijevane bronce napravio bazen zvan More. Bazen je bio kružnog oblika, promjera 5 metara, dubine 2,5 metara i opsega 15 metara. ²⁴ Ispod ruba bazena, svuda uokolo, nizalo se deset ukrasnih likova u obliku pupova, koji su bili ravnomjerno raspoređeni u dva reda. Pupovi su bili izliveni u jednoj cjelini s bazenom. ²⁵ Bazen More stajao je na dvanaest velikih kipova bikova, raspoređenih ukrug, stražnjicama okrenutim prema središtu. Tri su gledala na sjever, tri na zapad, tri na jug i tri na istok. ²⁶ Debljina je stijenke bazena bila jedan pedalj, a rub mu je bio oblikovan kao rub pehara ili čaške ljiljanovog cvijeta. Zapremina je posude bila 44.000 litara.^[as]

Brončana kola

²⁷ Hiram je napravio i deset brončanih kola za nošenje vode, 2 metra dužine, 2 metra širine i 1,5 metara visine. ²⁸ Sastojala su se od ploča postavljenih u okvire. ²⁹ Ploče su bile ukrašene likovima lavova, bikova i krilatih bića, a na okvirima iznad i ispod likova širili su se ukrasi u obliku vijenaca. ³⁰ Svaka su kola imala četiri brončana kotača s osovinama, a na svakom su uglu bila četiri držača među koje se uglavljivala velika posuda. Držači su bili ukrašeni brončanim cvjetnim vijencima. ³¹ Na vrhu su oblikovali okrugli otvor u obliku posude s ukrašenim rubom. Okvir je bio 50 centimetara visine i promjera 75 centimetara. Ploče kola bile su pravokutnog oblika. ³² Osovine četiriju kotača bile su pričvršćene za postolje ispod razine ploča, a svaki je kotač bio promjera 75 centimetara. ³³ Kotači su bili načinjeni kao kotači običnih kola, ali s osovinama, naplacima, žbicama i glavinama od bronce.

³⁴ Svaka su kola bila izvedena kao jedna cjelina s četiri držača na uglovima. ³⁵ Oko vrha svakih kola pružala se brončana traka širine 25 centimetara, koja je također bila sastavni dio postolja i s njim je činila cjelinu. ³⁶ Hiram je ploče, držače i rubove kola ukrasio likovima krilatih bića, lavova i palmi, a sve još dodatno likovima cvjetnih vijenaca. ³⁷ Napravio je 10 kola iste veličine i oblika, koja su bila odlivena iz istog kalupa.