Bible in 90 Days

²⁰ Nato im je Mojsije rekao: »Učinite tako. Spremite se pred BOGOM za rat. ²¹ Prijeđite preko rijeke Jordan i borite se pod BOŽJIM vodstvom dok on pred sobom ne istjera neprijatelje. ²² Kad zemlja bude pokorena pred BOGOM, moći ćete se vratiti. Bit ćete oslobođeni svoje obaveze prema BOGU i prema Izraelu. Ova će zemlja biti vaš posjed pred BOGOM. ²³ No, ako to ne učinite, sagriješit ćete protiv BOGA. Budite sigurni da će vas stići grijeh. ²⁴ Sagradite gradove za svoju djecu i torove za svoja stada, ali učinite ono što ste obećali.«

²⁵ Gadovci i Rubenovci rekli su Mojsiju: »Tvoji će sluge učiniti što si zapovjedio, gospodaru. ²⁶ Naša će djeca i žene, naša stada i sva stoka, ostati ovdje u gradovima Gileada, ²⁷ a tvoji će sluge, spremni za rat, prijeći preko rijeke Jordan. I borit ćemo se pred BOGOM, baš kao što kažeš, gospodaru.«

²⁸ Tada je Mojsije za njih dao zapovijed svećeniku Eleazaru, Nunovom sinu Jošui i glavarima izraelskih obitelji: ²⁹ »Ako Gadovci i Rubenovci budu spremni za rat pred BOGOM, ako s vama prijeđu preko rijeke Jordan i ako pokorite zemlju, dajte im u posjed zemlju Gilead. ³⁰ No, ako ne prijeđu rijeku spremni za rat, dobit će posjed s vama u Kanaanu.«

³¹ »Tvoji će sluge učiniti kako je zapovjedio BOG«, odgovorili su Gadovci i Rubenovci. ³² »Spremni za rat pred BOGOM, prijeći ćemo u Kanaan, ali posjed koji ćemo naslijediti bit će s ove strane rijeke Jordan.«

³³ Tada je Mojsije dao zemlju Gadovcima, Rubenovcima i polovini plemena Manašea, Josipovog sina. Dobili su kraljevstvo Sihona, kralja Amorejaca, i kraljevstvo Oga, kralja Bašana. Dobili su cijelu tu zemlju s njenim gradovima i okolnim područjima.

³⁴ Gadovci su obnovili Dibon, Atarot, Aroer, ³⁵ Atrot Šofan, Jazer, Jogbohu, ³⁶ Bet Nimru i Bet Haran, kao utvrđene gradove, i sagradili torove za svoja stada.

³⁷ Rubenovci su obnovili Hešbon, Eleale i Kirjataim, ³⁸ kao i Nebo i Baal Meon (čiji su nazivi promijenjeni) i Sibmu. Tako su nazivali gradove koje su sagradili.

³⁹ Potomci Makira, Manašeovog sina, otišli su u Gilead, zauzeli ga i istjerali Amorejce koji su bili ondje. ⁴⁰ Zato je Mojsije dao Gilead Makirovcima, Manašeovim potomcima, i oni su se ondje nastanili. ⁴¹ Jair, Manašeov potomak, zauzeo je manja naselja i nazvao ih Havot Jair^[a], ⁴² a Nobah je zauzeo grad Kenat i okolna naselja te ga po sebi nazvao Nobah.

Izraelska putovanja pustinjom

33 Ovo su mjesta na kojima su Izraelci taborovali nakon što su u svojim postrojbama izašli iz Egipta pod Mojsijevim i Aronovim vodstvom. ² Na BOŽJU zapovijed, Mojsije je zapisao postaje na njihovom putovanju. Ovo su im bile postaje prema polaznim točkama:

³ Izraelci su krenuli iz Ramsesa petnaestoga dana prvog mjeseca, dan nakon Pashe. Krenuli su hrabro naočigled svih Egipćana, ⁴ dok su oni sahranjivali sve svoje prvorođence koje je BOG poubijao. BOG je tako presudio njihovim bogovima.

⁵ Izraelci su otišli iz Ramsesa i utaborili se u Sukotu. ⁶ Otišli su iz Sukota i utaborili se u Etamu, na rubu pustinje. ⁷ Otišli su iz Etama, skrenuli natrag prema Pi Hahirotu, koji je blizu Baal Sefona, i utaborili se blizu Migdola.

⁸ Otišli su iz Pi Hahirota i prošli kroz more u pustinju. Budući da su tri dana putovali pustinjom Etam, utaborili su se u Mari.

⁹ Otišli su iz Mare i došli u Elim, gdje je bilo dvanaest izvora i sedamdeset palmi, te se ondje utaborili.

¹⁰ Otišli su iz Elima i utaborili se pokraj Crvenog mora.

¹¹ Otišli su od Crvenog mora i utaborili se u pustinji Sin.

¹² Otišli su iz pustinje Sin i utaborili se u Dofki.

¹³ Otišli su iz Dofke i utaborili se u Alušu.

¹⁴ Otišli su iz Aluša i utaborili se u Refidimu, gdje za narod nije bilo vode za piće.

¹⁵ Otišli su iz Refidima i utaborili se u Sinajskoj pustinji.

¹⁶ Otišli su iz Sinajske pustinje i utaborili se u Kibrot Hataavi.

¹⁷ Otišli su iz Kibrot Hataave i utaborili se u Haserotu.

¹⁸ Otišli su iz Haserota i utaborili se u Ritmi.

¹⁹ Otišli su iz Ritme i utaborili se u Rimon Peresu.

²⁰ Otišli su iz Rimon Peresa i utaborili se u Libni.

²¹ Otišli su iz Libne i utaborili se u Risi.

²² Otišli su iz Rise i utaborili se u Kehelati.

²³ Otišli su iz Kehelate i utaborili se na planini Šafer.

²⁴ Otišli su s planine Šafer i utaborili se u Haradi.

²⁵ Otišli su iz Harade i utaborili se u Makhelotu.

²⁶ Otišli su iz Makhelota i utaborili se u Tahatu.

²⁷ Otišli su iz Tahata i utaborili se u Tarahu.

²⁸ Otišli su iz Taraha i utaborili se u Mitki.

²⁹ Otišli su iz Mitke i utaborili se u Hašmoni.

³⁰ Otišli su iz Hašmone i utaborili se u Moserotu.

³¹ Otišli su iz Moserota i utaborili se u Bene Jaakanu.

³² Otišli su iz Bene Jaakana i utaborili se u Hor Hagidgadu.

³³ Otišli su iz Hor Hagidgada i utaborili se u Jotbati.

³⁴ Otišli su iz Jotbate i utaborili se u Abroni.

³⁵ Otišli su iz Abrone i utaborili se u Esjon Geberu.

³⁶ Otišli su iz Esjon Gebera i utaborili se u Kadešu, u pustinji Cin.

³⁷ Otišli su iz Kadeša i utaborili se na planini Hor, na granici zemlje Edom. ³⁸ Na BOŽJU zapovijed, svećenik Aron popeo se na planinu Hor, gdje je umro prvoga dana petog mjeseca četrdesete godine nakon izlaska Izraelaca iz Egipta. ³⁹ Aron je imao sto dvadeset i tri godine kad je umro na planini Hor.

⁴⁰ Kralj Arada, Kanaanac koji je živio u kanaanskom kraju Negevu, čuo je da dolaze Izraelci. ⁴¹ Izraelci su otišli s planine Hor i utaborili se u Salmoni.

⁴² Otišli su iz Salmone i utaborili se u Punonu.

⁴³ Otišli su iz Punona i utaborili se u Obotu.

⁴⁴ Otišli su iz Obota i utaborili se u Ije Abarimu, na granici zemlje Moab.

⁴⁵ Otišli su iz Ije Abarima i utaborili se u Dibon Gadu.

⁴⁶ Otišli su iz Dibon Gada i utaborili se u Almon Diblataimu.

⁴⁷ Otišli su iz Almon Diblataima i utaborili se u gorju Abarim, blizu planine Nebo.

⁴⁸ Otišli su s gorja Abarim i utaborili se na Moapskim poljanama, pokraj rijeke Jordan, nasuprot Jerihona. ⁴⁹ Tabor se prostirao od Bet Ješimota do Abel Šitima.

Zapovijed za progon Kanaanaca

⁵⁰ Na Moapskim poljanama, pokraj rijeke Jordan, nasuprot Jerihona, BOG je rekao Mojsiju: ⁵¹ »Reci Izraelcima: Kad preko rijeke Jordan prijeđete u Kanaan, ⁵² istjerajte sve stanovnike zemlje u koju dolazite. Uništite sve njihove kamene i metalne idole, i razorite sva mjesta gdje ih štuju. ⁵³ Zaposjednite zemlju i nastanite se u njoj, jer sam vam je dao. ⁵⁴ Podijelite zemlju kockom, kao nasljedstvo svojim obiteljima: većim obiteljima dajte veće nasljedstvo, a manjima manje. Svatko neka primi nasljedstvo ondje gdje mu padne kocka. Podijelite nasljedstvo prema plemenima svojih predaka. ⁵⁵ No, ako ne istjerate stanovnike zemlje u koju dolazite, oni, koje ste ostavili, postat će vam kao trunje u oku i trnje u peti^[b]. Stvarat će vam nevolje u zemlji u kojoj budete živjeli, ⁵⁶ a tada ću ja učiniti s vama ono što sam namjeravao učiniti s njima.«

Granice Izraelove zemlje

34 BOG je rekao Mojsiju: ² »Govori Izraelcima i prenesi im ovu zapovijed: Kad uđete u Kanaan, zemlja, koja će vam biti dodijeljena u nasljedstvo, imat će ove granice:

³ Vaša južna strana obuhvaća dio pustinje Cin duž granice Edoma. Vaša južna granica počinje s kraja Mrtvog mora^[c] na istoku, ⁴ pa skreće južno od prijevoja Akrabim, produžava do grada Cin i prolazi južno od Kadeš Barnee. Odatle ide do Hasar Adara i produžava do Asmona, ⁵ gdje skreće i duž Egipatskog potoka izbija na more.

⁶ Vaša je zapadna granica obala Sredozemnog mora^[d]. Granica je to na zapadu.

⁷ Vaša sjeverna granica ide od Sredozemnog mora ravno do planine Hor ⁸ i od planine Hor ravno do ulaza u Hamat. Odatle granica ide do Sedada, ⁹ produžava do Zifrona i završava u Hasar Enanu. Granica je to na sjeveru.

¹⁰ Vaša istočna granica ide od Hasar Enana ravno do Šefama, ¹¹ odakle se spušta do Rible na istočnoj strani Ajina i ide dalje grebenom istočno od Galilejskog jezera^[e]. ¹² Zatim se granica spušta duž rijeke Jordan i završava na Mrtvome moru.

Bit će to vaša zemlja i granice okolo nje.«

¹³ Mojsije je zapovjedio Izraelcima: »Ovo je zemlja koju ćete kockom podijeliti u nasljedstvo. BOG je zapovjedio da je dobije devet plemena i pola Manašeovog plemena ¹⁴ budući da su obitelji Rubenovog plemena, obitelji Gadovog plemena i pola Manašeovog plemena već primile svoje nasljedstvo. ¹⁵ Ta dva i pol plemena već su dobila svoje nasljedstvo na ovoj strani rijeke Jordan, istočno od Jerihona, na strani na kojoj izlazi sunce.«

Ljudi zaduženi za podjelu zemlje

¹⁶ BOG je rekao Mojsiju: ¹⁷ »Ovo su imena ljudi koji će vam podijeliti zemlju: svećenik Eleazar i Jošua, Nunov sin. ¹⁸ Odredi također po jednoga glavara iz svakog plemena, za podjelu zemlje. ¹⁹ Ovo su njihova imena:

²⁹ Bili su to oni kojima je BOG zapovjedio da podijele Izraelcima nasljedstvo u zemlji Kanaan.

Gradovi za Levite

35 BOG je rekao Mojsiju na Moapskim poljanama, pokraj rijeke Jordan, nasuprot Jerihona: ² »Zapovjedi Izraelcima da od nasljedstva, koje budu posjedovali, daju Levitima gradove u kojima će živjeti. Također, dajte im pašnjake oko tih gradova. ³ Tako će imati gradove u kojima će živjeti i pašnjake za svoju stoku i sve druge životinje.

⁴ Neka se pašnjaci oko gradova, koje ćete dati Levitima, protežu petsto metara^[f] od gradskih zidina. ⁵ Izvan grada izmjerite tisuću metara^[g] na istočnoj strani, tisuću metara na južnoj, tisuću metara na zapadnoj i tisuću metara na sjevernoj strani, tako da grad bude u sredini. Bit će im to pašnjaci za gradove.

⁶ Od gradova, koje ćete dati Levitima, šest gradova neka budu gradovi skloništa, u koje može pobjeći ubojica. Osim tih šest, dajte im još četrdeset i dva grada. ⁷ Levitima ukupno dajte četrdeset i osam gradova s pripadajućim pašnjacima. ⁸ Gradove, koje ćete dati Levitima od posjeda Izraelaca, dajte srazmjerno veličini nasljedstva svakog plemena: od plemenâ koja imaju više, uzmite više gradova, a od plemenâ koja imaju manje, uzmite manje gradova.«

Gradovi skloništa

(Pnz 19,1-13; Jš 20,1-9)

⁹ BOG je rekao Mojsiju: ¹⁰ »Reci Izraelcima: Kad preko rijeke Jordan uđete u Kanaan, ¹¹ izaberite nekoliko gradova da vam budu gradovi skloništa, u koja može pobjeći čovjek koji je slučajno ubio drugog čovjeka. ¹² Neka vam budu skloništa od krvnog osvetnika^[h], tako da optuženi za ubojstvo ne pogine prije nego što dođe na sud pred zajednicom. ¹³ Šest gradova neka vam budu gradovi skloništa: ¹⁴ tri grada s ove, istočne strane rijeke Jordan, i tri grada s druge strane, u Kanaanu. ¹⁵ Tih će šest gradova biti skloništa za Izraelce, za strance koji žive s njima i za putnike, da ondje može pobjeći čovjek koji slučajno ubije drugog čovjeka.

¹⁶ Ako čovjek udari drugoga željeznim predmetom i usmrti ga, on je ubojica i morate ga pogubiti. ¹⁷ Ako čovjek uzme kamen, kojim se može ubiti, pa udari drugoga i usmrti ga, on je ubojica i morate ga pogubiti. ¹⁸ Ako čovjek uzme drveni predmet, kojim se može ubiti, pa udari drugoga i usmrti ga, on je ubojica i morate ga pogubiti. ¹⁹ Krvni osvetnik neka pogubi ubojicu. Kad ga sretne, neka izvrši smrtnu kaznu. ²⁰ Ako čovjek gurne drugoga iz zlobe ili namjerno baci nešto na njega i usmrti ga, ²¹ ili ako iz mržnje udari drugoga šakom i usmrti ga, napadač je ubojica i mora se pogubiti. Neka ga krvni osvetnik ubije kad ga sretne.

²² Može se dogoditi da čovjek slučajno gurne drugoga, što nije iz neprijateljstva, ili da slučajno nešto baci na njega. ²³ Može se dogoditi da čovjek prevrne, ispusti ili baci veliki kamen, pa slučajno pogodi nekoga i usmrti ga. Budući da mu nije bio neprijatelj i da mu nije namjeravao učiniti zlo, ²⁴ neka zajednica presudi između napadača i krvnog osvetnika prema ovim zakonima. ²⁵ Optuženog za ubojstvo zajednica treba zaštititi od krvnog osvetnika i vratiti ga u grad sklonište u koji je pobjegao. Optuženi neka ostane ondje do smrti vrhovnog svećenika, koji je pomazan svetim uljem. ²⁶ Ako optuženi za ubojstvo u bilo koje vrijeme izađe izvan granica grada skloništa ²⁷ i ondje ga ubije krvni osvetnik, tada osvetnik neće biti kriv za ubojstvo. ²⁸ Optuženi mora ostati u gradu skloništu do smrti vrhovnog svećenika. Tek nakon smrti vrhovnog svećenika, može se vratiti na svoje imanje. ²⁹ Odredba je to zakona za sve vaše naraštaje, gdje god živjeli.

³⁰ Ako čovjek ubije drugoga, na temelju svjedočenja više svjedoka neka se pogubi kao ubojica. Nitko se ne smije pogubiti na temelju svjedočenja samo jednog svjedoka.

³¹ Nemojte primati otkupninu za život ubojice koji zaslužuje smrtnu kaznu. Ubojica se mora pogubiti.

³² Nemojte primati otkupninu za čovjeka koji je pobjegao u grad sklonište jer se ne smije vratiti i živjeti na svojoj zemlji prije smrti vrhovnog svećenika.

³³ Ne zagađujte zemlju u kojoj živite prolijevanjem nevine krvi. Zemlja na kojoj je prolivena krv ne može se očistiti, osim krvlju onoga tko je prolio krv. ³⁴ Ne činite nečistom zemlju u kojoj živite i u kojoj ja živim jer ja, BOG, živim među Izraelcima.«

Pravo žena na nasljeđivanje zemlje

36 Gilead je bio Makirov sin i Manašeov unuk—Josipov potomak. Glavari Gileadove obitelji došli su Mojsiju i glavarima izraelskih obitelji ² te rekli: »Gospodaru, kad ti je BOG zapovjedio da Izraelcima kockom daš zemlju u nasljedstvo, zapovjedio ti je da nasljedstvo našeg brata Selofhada daš njegovim kćerima. ³ No, ako se one udaju za ljude iz drugih izraelskih plemena, njihovo će se nasljedstvo uzeti od našega i pridodati nasljedstvu plemena u koje se udaju. Dakle, oduzet će nam se dio nasljedstva koje nam je dodijeljeno. ⁴ Kad dođe jubilarna godina, njihovo će nasljedstvo biti pridodano nasljedstvu plemena u koje su se udale, a oduzeto plemenskom nasljedstvu naših predaka.«

⁵ Tada je, prema BOŽJEM nalogu, Mojsije zapovjedio Izraelcima: »Točno je to što govori pleme Josipovih potomaka. ⁶ Ovako BOG zapovijeda za Selofhadove kćeri: Ako se žele udati, neka se udaju za nekoga unutar vlastitog plemena. ⁷ Na taj način nasljedstvo Izraelaca neće prelaziti iz jednog plemena u drugo. Svaki Izraelac treba sačuvati nasljedstvo svoga plemena. ⁸ Svaka kći, koja posjeduje nasljedstvo u nekom izraelskom plemenu, neka se uda za muškarca iz obitelji koja pripada plemenu njezinog oca. Tako će svaki Izraelac sačuvati nasljedstvo svojih predaka. ⁹ Nasljedstvo ne smije prelaziti iz jednog plemena u drugo i svako izraelsko pleme treba sačuvati svoje nasljedstvo.«

¹⁰ I Selofhadove su kćeri učinile kao što je BOG zapovjedio Mojsiju: ¹¹ Mahla, Tirsa, Hogla, Milka i Noa udale su se za bratiće, sinove svojih stričeva. ¹² Budući da su se udale u obitelj potomaka Manašea, Josipovog sina, njihovo je nasljedstvo ostalo u rodu i plemenu njihovog oca.

¹³ Zapovijedi su to i uredbe koje je BOG preko Mojsija dao Izraelcima na Moapskim poljanama, pokraj rijeke Jordan, nasuprot Jerihona.

Uvod

1 Ovo su govori koje je Mojsije održao čitavom Izraelu u pustinjskom području, s istočne strane rijeke Jordan. Nalazili su se blizu Sufa, između Parana, s jedne strane, te Tofela, Labana, Haserota i Dizahaba s druge strane.^{[i] 2} Od planine Horeba do Kadeš Barnee ima samo jedanaest dana hoda putem preko gorskog kraja Seira, ³ a Izraelci su već četrdeset godina živjeli na tome području. Prvoga dana jedanaestog mjeseca četrdesete godine Mojsije je rekao Izraelcima sve što mu je zapovjedio BOG. ⁴ Bilo je to nakon što je porazio Sihona, kralja Amorejaca, koji je vladao u Hešbonu, i Oga, kralja Bašana, koji je vladao u Aštarotu i Edreju.

⁵ Na istočnoj je strani rijeke Jordan, u Moabu, Mojsije počeo obrazlagati Božje upute:

⁶ »BOG nam je rekao na planini Horeb: Dovoljno ste dugo boravili na ovoj planini. ⁷ Vrijeme je da nastavite put. Idite u gorski kraj, gdje su Amorejci, i u sve susjedne krajeve u dolini rijeke Jordan, u planine, u zapadna brda, u južnu polupustinju i na morsku obalu. Idite u zemlju Kanaanaca i u Libanon, sve do velike rijeke, rijeke Eufrata. ⁸ Evo, nudim vam tu zemlju. Idite i zaposjednite zemlju za koju se BOG zakleo da će je dati vašim precima—Abrahamu, Izaku, Jakovu—i njihovim potomcima.«

Postavljanje vođa

(Izl 18,13-27)

⁹ U to sam vam vrijeme rekao: »Ne mogu se sam brinuti o vama. ¹⁰ Vaš BOG vas je toliko umnožio da vas danas ima koliko i zvijezda na nebu. ¹¹ Neka vas BOG vaših predaka umnoži još tisuću puta i neka vas blagoslovi kao što je obećao. ¹² No kako da ja sâm nosim vaša bremena i vaše tužbe? ¹³ Stoga, iz svakog plemena izaberite mudre, razumne i iskusne ljude, a ja ću vam ih postaviti za glavare.«

¹⁴ Odgovorili ste mi: »Tvoj je prijedlog dobar.«

¹⁵ Tako sam pozvao istaknute ljude iz vaših plemena, mudre i iskusne muškarce, pa sam ih postavio vama za vođe. Postavio sam ih za zapovjednike nad skupinama od tisuću, sto, pedeset i deset ljudi, a neke za plemenske službenike. ¹⁶ Zapovjedio sam vašim sucima: »Saslušajte članove zajednice koji se spore. Sudite pravedno, bilo da se spore dvojica Izraelaca, ili Izraelac i stranac koji živi s vama. ¹⁷ Ne smijete biti pristrani dok sudite. Jednako saslušajte i malog i velikog čovjeka. Ne dajte da vas ljudi zastraše jer sud pripada Bogu. Ako vam je neki slučaj pretežak, iznesite ga meni pa ću ja saslušati i presuditi.«

¹⁸ Tada sam vam zapovjedio sve što trebate činiti.

Izviđanje Kanaana

(Br 13,1-33)

¹⁹ Zatim smo, kao što nam je zapovjedio naš BOG, krenuli s planine Horeba prema gorskome kraju gdje žive Amorejci. Prošli smo kroz čitavu onu golemu i strašnu pustinju, koju ste vidjeli, i stigli u Kadeš Barneu. ²⁰ Tada sam vam rekao: »Stigli ste u gorski kraj Amorejaca, koji nam daje BOG. ²¹ Evo, vaš BOG vam daje ovu zemlju. Idite i zaposjednite je kao što je rekao BOG vaših predaka. Nemojte se bojati niti obeshrabriti.«

²² No svi vi došli ste k meni i rekli: »Pošaljimo ispred sebe ljude da izvide zemlju i donesu nam izvještaj. Oni će nam reći kojim ćemo ići putem i u koje ćemo doći gradove.«

²³ Taj mi se prijedlog svidio pa sam od vas izabrao dvanaestoricu, po jednoga iz svakog plemena. ²⁴ Otišli su u gorski kraj, stigli do klanca Eškol i izvidjeli ga. ²⁵ Nabrali su plodove zemlje i donijeli ih nama, a njihov je izvještaj glasio: »Dobra je zemlja koju nam daje naš BOG.«

²⁶ No vi niste htjeli ići u tu zemlju. Pobunili ste se protiv zapovijedi svog BOGA. ²⁷ Gunđali ste u svojim šatorima i govorili: »BOG nas mrzi. Zato nas je izveo iz Egipta, da nas preda Amorejcima, da nas unište. ²⁸ Kamo da idemo? Braća su nas obeshrabrila rekavši: Ti su ljudi jači i veći od nas. Gradovi su veliki, sa zidinama do neba. Čak smo vidjeli i ljude divovskog stasa, Anakove potomke^[j].«

²⁹ A ja sam vam rekao: »Ne brinite se zbog njih i ne bojte ih se. ³⁰ Vaš BOG, koji ide ispred vas, borit će se za vas kao što je pred vašim očima činio u Egiptu ³¹ i u pustinji. Vidjeli ste kako vas je nosio vaš BOG, kao što otac nosi svog sina, cijelim putem, sve do ovoga mjesta.«

³² Unatoč tomu, niste vjerovali svome BOGU, ³³ a on je tijekom putovanja išao ispred vas—noću u vatri, a danju u oblaku. Pronalazio vam je mjesta za taborovanje i pokazivao put kojim trebate ići.

Podsjećanje na Božju kaznu

(Br 14,26-38)

³⁴ Kad je BOG čuo što ste rekli, razljutio se i zakleo: ³⁵ »Nitko od vas, ni jedan jedini čovjek iz ovoga zlog naraštaja, neće vidjeti dobru zemlju za koju sam se zakleo da ću je dati vašim precima. ³⁶ Nitko osim Kaleba, Jefuneovog sina. On će je vidjeti. Njemu i njegovim potomcima dat ću zemlju kojom je hodao jer je vjerno išao za BOGOM.«

³⁷ Zbog vas se BOG razljutio i na mene pa mi je rekao: »Ni ti nećeš ući u nju, ³⁸ ali ući će tvoj pomoćnik Jošua, Nunov sin. Ohrabri ga jer će uvesti Izrael u nasljedstvo, u posjed zemlje. ³⁹ I vaša djeca, za koju ste rekli da će postati plijen i koja još ne razlikuju dobro i zlo, oni će ući u tu zemlju. Njima ću je dati i oni će je zaposjesti, ⁴⁰ a vi se okrenite i vratite putem prema Crvenome moru, natrag u pustinju.«

Neuspjelo osvajanje Kanaana

(Br 14,39-45)

⁴¹ Tada ste mi rekli: »Sagriješili smo protiv BOGA. Ići ćemo gore i borit ćemo se kao što nam je zapovjedio naš BOG.« I svi ste obukli bojnu opremu, misleći da ćete lako otići u onaj gorski kraj. ⁴² No BOG mi je rekao da vam kažem: »Ne idite gore u borbu jer ja neću biti s vama i neprijatelji će vas poraziti.«

⁴³ Prenio sam vam to, ali niste poslušali. Pobunili ste se protiv BOŽJE zapovijedi i arogantno otišli prema gorskome kraju. ⁴⁴ Tada su na vas izašli Amorejci, koji su ondje živjeli, progonili vas kao rojevi pčela i tukli od Seira sve do Horme. ⁴⁵ Kad ste se vratili, plakali ste pred BOGOM, ali BOG se nije obazirao na vaše kukanje i nije vas htio slušati. ⁴⁶ Zato ste dugo vremena ostali u Kadešu.

Mojsije se prisjeća lutanja po pustinji

2 Zatim smo se okrenuli i pošli u pustinju putem prema Crvenome moru, kao što mi je rekao BOG. I dugo smo obilazili oko gorskoga kraja Seir^[k].

² Tada mi je BOG rekao: ³ »Dosta ste obilazili oko ovoga gorskog kraja. Krenite na sjever. ⁴ Reci narodu: Sad ćete proći kroz područje svojih srodnika, Ezavljevih potomaka, koji žive u Seiru. Oni će vas se bojati, ali vi budite pažljivi prema njima. ⁵ Ne započinjite svađu. Neću vam dati ni stopu njihove zemlje jer sam gorski kraj Seir dao u posjed Ezavu. ⁶ Kupite od njih hrane i vode, da možete jesti i piti, ali pazite da im sve platite novcem.«

⁷ Sjetite se da vas je vaš BOG blagoslovio u svemu što ste poduzeli. Pazio je na vas dok ste putovali ovom golemom pustinjom. Vaš je BOG bio s vama ovih četrdeset godina i ništa vam nije nedostajalo.

⁸ Tako smo prošli pokraj svojih srodnika, Ezavljevih potomaka, koji žive u Seiru. Otišli smo s puta, koji vodi Jordanskom dolinom do Elata i Esjon Gebera, i skrenuli na put koji vodi Moapskom pustinjom.

⁹ Tada mi je rekao BOG: »Nemojte uznemiravati Moapce niti ih izazivati na borbu. Neću vam dati ni jedan dio njihove zemlje jer sam Ar dao u posjed Lotovim potomcima^[l].«

¹⁰ (U Moabu su nekad živjeli Emijci, snažan i brojan narod, visokog rasta kao Anakovci. ¹¹ I njih su, kao i Anakovce, smatrali divovima Refaimcima, ali su ih Moapci zvali Emijcima. ¹² U Seiru su nekada živjeli Horijci, ali su ih Ezavljevi potomci istjerali i uništili te se nastanili na njihovoj zemlji, baš kao što je i Izrael učinio u zemlji koju im je dao BOG.)

¹³ BOG je rekao: »A sad, pokret! Prijeđite preko doline Zared.« I prešli smo preko doline Zared. ¹⁴ Od odlaska iz Kadeš Barnee pa do prelaska preko doline Zared prošlo je trideset i osam godina. Do tada je cijeli onaj naraštaj ratnika izumro iz zajednice, kao što im se bio zakleo BOG. ¹⁵ Sam BOG okrenuo se protiv njih sve dok ih nije sasvim uklonio iz zajednice.

¹⁶ A kad je umro i posljednji od tih ratnika, ¹⁷ BOG mi je rekao: ¹⁸ »Danas ćete proći pokraj grada Ara i kroz zemlju Moab. ¹⁹ Kad se približite granici s Amoncima, nemojte ih uznemiravati niti započinjati borbu s njima. Neću vam dati ni jedan dio njihove zemlje jer sam je dao u posjed Lotovim potomcima.«

²⁰ (I ta zemlja smatrala se zemljom divova Refaimaca, koji su nekada živjeli u njoj, ali Amonci su ih zvali Zamzumcima. ²¹ Bio je to snažan i brojan narod, visokog rasta kao Anakovci. BOG ih je uništio pred Amoncima, koji su ih bili istjerali i nastanili se na njihovom području. ²² Isto je učinio i za Ezavljeve potomke, koji žive u Seiru. Uništio je pred njima Horijce pa su ih istjerali i nastanili se na njihovom području, gdje i danas žive. ²³ A Avijce, koji su živjeli po selima sve do Gaze, uništili su Kaftorci, koji su došli s Krete^[m], i naselili se na njihovom području.)

²⁴ »A sad, pokret! Nastavite putovanje i prijeđite preko doline Arnon. Predajem ti Amorejca Sihona, kralja Hešbona, i njegovu zemlju. Počnite zaposjedati zemlju, krenite u boj protiv njega! ²⁵ Od danas ću u sve narode pod nebom usaditi strah i trepet pred tobom. Kad čuju za tebe, drhtat će i tresti se od straha.«

Pobjeda nad kraljem Sihonom

(Br 21,21-30)

²⁶ Iz pustinje Kedemot poslao sam glasnike Sihonu, kralju Hešbona, nudeći mu mir. Poručio sam mu: ²⁷ »Pusti nas da prođemo kroz tvoju zemlju. Držat ćemo se glavnog puta. Nećemo skretati ni desno ni lijevo. ²⁸ Kupit ćemo od tebe hrane i vode, da možemo jesti i piti. Samo nas pusti da prođemo pješice, ²⁹ kao što su nas pustili Ezavljevi potomci iz Seira i Moapci iz Ara. Želimo prijeći preko rijeke Jordan u zemlju koju nam daje naš BOG.«

³⁰ No Sihon, kralj Hešbona, nije nas htio pustiti da prođemo. BOG ga je učinio tvrdoglavim i svojeglavim, da bi ga predao tebi, kao što je potom i učinio.

³¹ BOG mi je rekao: »Predajem ti Sihona i njegovu zemlju. Kreni osvajati i zaposjedati njegovu zemlju.«

³² Hešbon je sa svom svojom vojskom izašao na nas kod Jahasa. ³³ Predao nam ga je naš BOG. Porazili smo ga zajedno s njegovim sinovima i svom njegovom vojskom. ³⁴ Tada smo osvojili sve njegove gradove i potpuno uništili muškarce, žene i djecu. Nikoga nismo ostavili na životu. ³⁵ Za sebe smo uzeli samo stoku i plijen iz osvojenih gradova. ³⁶ Od grada Aroera, na rubu doline Arnon, i od grada u dolini, pa sve do Gileada, ni jedan grad nije nam se mogao suprotstaviti. Naš BOG nam ih je sve predao. ³⁷ Jedino se nismo primicali zemlji Amonaca, ni području uz rijeku Jabok, ni gradovima u gorskom kraju. Tako je zapovjedio naš BOG.

Zauzimanje zemlje Bašan

(Br 21,31-35)

3 Nakon toga smo skrenuli i pošli putem prema Bašanu. Kod Edreja je bašanski kralj Og izašao na nas sa svom svojom vojskom. ² BOG mi je rekao: »Ne boj se jer ti ga predajem, svu njegovu vojsku i njegovu zemlju. Učini s njim isto kao sa Sihonom, kraljem Amorejaca, koji je vladao u Hešbonu.«

³ Tako nam je naš BOG predao i bašanskog kralja Oga i svu njegovu vojsku. Porazili smo ih do kraja. Nitko od njih nije preživio. ⁴ Zauzeli smo sve njegove gradove. Nije bilo grada, od njih šezdeset, koji nismo preuzeli. Zauzeli smo cijelu pokrajinu Argob, Ogovo kraljevstvo u Bašanu. ⁵ Svi su gradovi bili utvrđeni visokim zidinama i vratima sa zasunima, a bilo je ondje i mnogo naselja bez zidina. ⁶ Potpuno smo ih uništili, kao što smo učinili i sa Sihonom, kraljem Hešbona. U svakom smo gradu potpuno uništili muškarce, žene i djecu, ⁷ a svu smo stoku i plijen iz njihovih gradova uzeli za sebe.

⁸ Tako smo u to vrijeme od dvojice amorejskih kraljeva preuzeli zemlju istočno od rijeke Jordan, od doline Arnona sve do planine Hermona. ⁹ (Sidonci Hermon zovu Sirion, a Amorejci ga zovu Senir.) ¹⁰ Zauzeli smo sve gradove na visoravni, cijeli Gilead i cijeli Bašan, sve do Salke i Edreja, gradova Ogovog kraljevstva u Bašanu. ¹¹ (Od divova Refajaca preostao je samo bašanski kralj Og. Njegov je lijes bio od željeza^[n], četiri i pol metra dug i dva metra širok^[o]. Još uvijek se nalazi u gradu Rabi, u zemlji Amon.)

Podjela zemlje istočno od Jordana

(Br 32,1-42)

¹² Od zemlje, koju smo zaposjeli u to vrijeme, Rubenovom i Gadovom plemenu dao sam područje sjeverno od Aroera kod klanca rijeke Arnon, uključujući pola gorskoga kraja Gileada s pripadajućim gradovima. ¹³ Ostatak Gileada, kao i cijeli Bašan, Ogovo kraljevstvo, dao sam polovici Manašeovog plemena. (Cijela je pokrajina Argob u Bašanu bila poznata kao zemlja divova Refajaca. ¹⁴ Jair, jedan od Manašeovih potomaka, zauzeo je svu pokrajinu Argob sve do granice s Gešurovcima i Maakatovcima. Nazvao ju je po sebi pa se Bašan još i danas zove Jairova naselja.) ¹⁵ Gilead sam dao Makiru, ¹⁶ a Rubenovom i Gadovom plemenu dao sam područje od Gileada do doline Arnon. Sredina je doline bila granica s jedne strane, a s druge strane rijeka Jabok, granica zemlje Amon. ¹⁷ Na zapadu se granica protezala rijekom Jordan, od Galilejskog jezera do Mrtvog mora^[p], te ispod obronaka planine Pisge na istoku.

¹⁸ Tada sam vam zapovjedio: »BOG vam je dao u posjed ovu zemlju. Svi vaši ratnici, naoružani za borbu, neka prijeđu preko rijeke Jordan ispred svoje braće Izraelaca. ¹⁹ No vaše žene, djeca i stoka—znam da imate mnogo stoke—neka ostanu u gradovima koje sam vam dao. ²⁰ BOG će vašoj braći dati počinak kao i vama. Zaposjest će zemlju koju im BOG daje s one strane rijeke Jordan. Nakon toga, svaki od vas može se vratiti na posjed koji sam vam dao.«

²¹ A Jošui sam zapovjedio: »Svojim si očima vidio što je vaš BOG učinio s ona dva kralja. BOG će isto učiniti i sa svim kraljevstvima u koja ćeš uskoro ući. ²² Nemoj ih se bojati jer će se BOG boriti za vas.«

Mojsije ne smije ući u Kanaan

²³ Tada sam molio BOGA: ²⁴ »Gospodaru BOŽE, tek si počeo svome slugi pokazivati svoju veličinu i silu. Koji bi bog na nebu ili zemlji mogao izvesti takva djela i silne podvige kao ti? ²⁵ Pusti me da prijeđem preko i vidim dobru zemlju s druge strane rijeke Jordan. Daj da vidim onaj prekrasni gorski kraj i Libanon.«

²⁶ No BOG je zbog vas bio ljut na mene i nije mi htio ispuniti molbu.

»Dosta!« rekao je. »Nemoj mi to više spominjati. ²⁷ Idi na vrh planine Pisge pa pogledaj na zapad i na sjever, na jug i na istok. Dobro pogledaj onu zemlju budući da nećeš prijeći preko rijeke Jordan. ²⁸ No daj upute Jošui. Ohrabri ga i osnaži. On će povesti ovaj narod preko rijeke Jordan i uvesti ga u posjed zemlje koju ćeš vidjeti.«

²⁹ Tako smo ostali u dolini blizu Bet Peora.

Poslušnost Bogu

4 A sad, Izraele, poslušaj uredbe i zakone kojima vas poučavam. Izvršavajte ih da biste živjeli i da biste zauzeli zemlju koju vam daje BOG vaših predaka. ² Nemojte ništa dodavati niti oduzimati onome što vam zapovijedam, nego držite zapovijedi svoga BOGA koje vam dajem.

³ Sami ste vidjeli što je BOG učinio u Baal Peoru^[q]. Vaš je BOG uništio sve vaše ljude koji su krenuli za lažnim bogom Baalom Peorskim, ⁴ a svi vi, koji ste se vjerno držali svog BOGA, i danas ste živi.

⁵ Poučio sam vas uredbama i zakonima, kao što mi je zapovjedio moj BOG, da biste ih vršili u zemlji u koju ćete ući i zaposjesti je. ⁶ Pomno ih vršite jer ćete tako pokazati svoju mudrost i razboritost drugim narodima. Oni će čuti sve ove uredbe i reći: »Zaista je ovaj velik narod mudar i razborit.«

⁷ Koji je drugi narod toliko velik da bi mu njegovi bogovi bili tako blizu kao što je nama naš BOG kad god ga zazovemo? ⁸ I koji je drugi narod toliko velik da bi imao takve pravedne uredbe i zakone kao sav ovaj Zakon koji vam danas izlažem?

⁹ Samo, pazi se i čuvaj da ne bi zaboravio ono što si svojim očima vidio, da ne bi to smetnuo s uma dok si živ. Uči o tome svoju djecu i unuke. ¹⁰ Ne zaboravi dan kad si stajao pred svojim BOGOM na planini Horeb. Tada mi je rekao: »Okupi narod preda mnom, da čuje moje riječi. Tako će imati strahopoštovanja prema meni dokle god živi na zemlji i učit će tome svoju djecu.«

¹¹ Prišli ste i stali u podnožju planine koja je plamtjela vatrom do neba, prekrivenog crnim oblacima i tamom. ¹² Tada vam je BOG govorio iz vatre. Čuli ste zvuk govora, ali niste vidjeli nikakav lik, već ste samo čuli glas. ¹³ On vam je objavio svoj savez. Zapovjedio vam je da vršite deset zapovijedi koje je napisao na dvije kamene ploče. ¹⁴ U to mi je vrijeme BOG zapovjedio da vas poučavam i drugim uredbama i zakonima koje trebate izvršavati u zemlji u koju ćete prijeći preko rijeke Jordan i zaposjesti je.

Upozorenje protiv štovanja idola

¹⁵ Onoga dana kad vam je BOG govorio iz vatre na planini Horeb, niste vidjeli nikakav lik. Zato se dobro čuvajte i pazite ¹⁶ da se ne pokvarite i ne napravite si nekog idola. Ne pravite si lik ni u kojem obliku—bilo žene ili muškarca, ¹⁷ bilo životinje na zemlji ili ptice koja leti zrakom, ¹⁸ bilo stvorenja koje gmiže po tlu ili ribe koja pliva u vodi.

¹⁹ Kad pogledaš u nebo i vidiš mnoštvo nebeskih tijela kao što su sunce, mjesec i zvijezde, neka te ne navedu da ih štuješ i da im služiš. Njih je Bog dao svim narodima pod nebom. ²⁰ Vas je BOG uzeo iz Egipta, kao iz užarene peći. Učinio je to da budete njegov narod, ono što ste danas.

²¹ Zbog vas, BOG se razljutio na mene. Zakleo se da neću prijeći preko rijeke Jordan niti ući u dobru zemlju koju vam vaš BOG daje u nasljedstvo. ²² Umrijet ću u ovoj zemlji i neću prijeći preko rijeke Jordan, ali vi ćete prijeći i zaposjesti onu dobru zemlju. ²³ Pazite da ne zaboravite savez koji je vaš BOG sklopio s vama. Pazite da ne izrađujete idole u obliku bilo čega što vam je vaš BOG zabranio. ²⁴ Jer, tvoj je BOG ljubomoran Bog^[r] i zato je kao vatra koja proždire sve oko sebe.

²⁵ Nakon što budete živjeli u onoj zemlji neko vrijeme, ondje će vam se roditi djeca i unuci. Pazite da se tada ne pokvarite i ne napravite nekog idola. Tako biste učinili ono što vaš BOG smatra zlim i izazvali njegov gnjev. ²⁶ Pozivam zemlju i nebo kao svjedoke: ako budete činili takvo zlo, brzo ćete nestati iz zemlje u koju ćete prijeći preko rijeke Jordan i zaposjesti je. Nećete dugo živjeti u njoj, nego ćete biti potpuno uništeni. ²⁷ BOG će vas raspršiti po narodima i samo će vas nekolicina preživjeti u narodima među koje će vas BOG otjerati. ²⁸ Ondje ćete služiti bogovima, koji su djelo ljudskih ruku, kipovima od drva i kamena koji ne mogu niti vidjeti, niti čuti, niti jesti, niti mirisati.

²⁹ No, ako ondje budeš tražio svoga BOGA, naći ćeš ga. Naći ćeš ga budeš li ga tražio svim svojim srcem i dušom. ³⁰ Nakon što zapadneš u nevolju i snađe te sve to, vratit ćeš se svome BOGU, i poslušati ga. ³¹ Jer, tvoj je BOG milostiv Bog. Neće te ostaviti niti uništiti. Neće zaboraviti savez s tvojim precima koji je sklopio pod zakletvom.

BOG je jedini Bog

³² Raspitaj se o prijašnjim vremenima, koja su bila davno prije tebe, od dana kad je Bog stvorio čovjeka na zemlji. Raspitaj se od jednog kraja neba do drugoga: Je li se ikad dogodilo nešto ovako veliko? Je li se ikad čulo nešto slično? ³³ Je li ikad neki drugi narod čuo Božji glas kako mu govori iz vatre, kao što si ga ti čuo, i ostao živ? ³⁴ Je li ikad neki bog pokušao sebi uzeti jedan narod iz drugog naroda? Je li ikad bilo takvih kušnji, znamenja, čuda i ratova? Je li se netko pokazao toliko moćnim i silnim? Je li netko učinio takva velika i strašna djela kao što je vaš BOG učinio za vas u Egiptu pred vašim očima?

³⁵ Pokazano ti je to da bi znao da BOG jest Bog i da nema drugog osim njega. ³⁶ Oglasio ti se s neba da te pouči. Na zemlji ti je pokazao svoju veliku vatru, iz koje si čuo njegove riječi. ³⁷ Volio je tvoje pretke i zato je izabrao vas, njihove potomke. Izveo te iz Egipta svojom prisutnošću i velikom snagom. ³⁸ Istjerao je pred tobom narode veće i jače od tebe da bi te uveo u njihovu zemlju i predao ti je u nasljedstvo, kao što to i danas čini.

³⁹ Zato danas priznaj i primi k srcu da BOG jest Bog gore na nebu i dolje na zemlji, i da nema drugoga. ⁴⁰ Drži njegove uredbe i zapovijedi, koje ti danas dajem, da bude dobro tebi i tvojim potomcima, i da dugo živiš u zemlji koju ti tvoj BOG daje za sva vremena.

Gradovi skloništa istočno od Jordana

⁴¹ Mojsije je izabrao tri grada istočno od rijeke Jordan ⁴² kamo može pobjeći čovjek koji ubije nekoga bez namjere i mržnje. Počinitelj može pobjeći u jedan od tih gradova i spasiti si život. ⁴³ A ovo su ti gradovi: Beser na pustinjskoj visoravni za Rubenovo pleme, Ramot u Gileadu za Gadovo pleme i Golan u Bašanu za Manašeovo pleme.

Uvod u Mojsijev zakon

⁴⁴ Ovo je Zakon koji je Mojsije izložio Izraelcima: ⁴⁵ propisi, uredbe i zakoni koje im je Mojsije dao nakon što su izašli iz Egipta. ⁴⁶ U to su vrijeme bili u dolini blizu Bet Peora, na istočnoj strani rijeke Jordan, u zemlji amorejskog kralja Sihona, koji je vladao u Hešbonu. Njega su Mojsije i Izraelci porazili kad su izašli iz Egipta. ⁴⁷ Zaposjeli su njegovu zemlju i zemlju bašanskoga kralja Oga. Bila su to dvojica amorejskih kraljeva koji su vladali istočno od rijeke Jordan. ⁴⁸ Ta zemlja prostire se od grada Aroera na rubu doline Arnon do planine Siona (to jest Hermona) ⁴⁹ i obuhvaća cijelu Jordansku dolinu istočno od rijeke Jordan sve do Mrtvog mora^[s] ispod obronaka planine Pisge.

Deset zapovijedi

(Izl 20,1-17)

5 Mojsije je sazvao cijeli Izrael i rekao: Izraelci, poslušajte uredbe i zakone koje vam danas objavljujem. Naučite ih, držite ih i vršite ih. ² Naš je BOG sklopio s nama savez na planini Horeb. ³ On taj savez nije sklopio s našim precima, nego s nama, sa svima nama koji smo danas ovdje živi. ⁴ BOG je govorio s vama licem u lice iz vatre na planini. ⁵ Stajao sam tada između BOGA i vas da bi vam objavio BOŽJU riječ jer ste se bojali vatre i niste se popeli na planinu. A on je rekao:

⁶ »Ja sam tvoj BOG, koji te izveo iz Egipta, zemlje ropstva.

⁷ Nemoj imati drugih bogova osim mene. ⁸ Ne pravi sebi idole u obliku bilo čega što je gore na nebu, ili dolje na zemlji, ili ispod, u vodi. ⁹ Nemoj ih štovati niti im služiti jer sam ja, tvoj BOG, ljubomoran Bog. Kažnjavam one koji me mrze i njihove potomke do trećeg i četvrtog koljena, ¹⁰ a pokazujem vjernost i ljubav do tisućitog koljena onima koji me vole i drže moje zapovijedi.

¹¹ Ne koristi ime svog BOGA za lažna obećanja jer BOG neće ostaviti nekažnjenog onoga tko tako zlorabi njegovo ime.

¹² Održavaj šabat kao poseban dan, kao što ti je zapovjedio tvoj BOG. ¹³ Šest dana radi i obavljaj sve svoje poslove, ¹⁴ ali sedmi dan je dan odmora u čast tvoga BOGA. Toga dana ne obavljaj nikakav posao, ni ti ni tvoji sinovi ni kćeri, ni tvoji robovi ni ropkinje, ni tvoji volovi ni magarci, ni sva tvoja stoka, ni stranci u tvojim naseljima. Tako će se tvoji robovi i ropkinje moći odmoriti kao i ti. ¹⁵ Sjetite se da ste bili robovi u Egiptu i da vas je vaš BOG odande izveo svojom moći i silom. Zato vam je BOG zapovjedio da održavate šabat.

¹⁶ Poštuj svog oca i majku, kao što ti je zapovjedio tvoj BOG, da dugo poživiš i da ti bude dobro u zemlji koju ti daje tvoj BOG.

¹⁷ Ne počini ubojstvo.

¹⁸ Ne počini preljub.

¹⁹ Ne ukradi.

²⁰ Ne laži kada svjedočiš o bližnjemu.

²¹ Ne žudi za ženom svoga bližnjega. Ne žudi za kućom svog bližnjega, ni za njegovim poljem, ni za njegovim robom ili ropkinjom, ni za njegovim volom ili magarcem, ni za bilo čim drugim što pripada tvom bližnjemu.«

²² Zapovijedi su to koje je BOG glasno objavio čitavom vašem skupu ondje na planini. Govorio je iz vatre, oblaka i guste tame i više ništa nije dodao. Zatim ih je zapisao na dvije kamene ploče i predao meni.

Narod u strahu

(Izl 20,18-21)

²³ Kad ste bili čuli glas iz tame, dok je planina plamtjela u vatri, svi glavari i starješine vaših plemena došli su k meni. ²⁴ Rekli su: »Naš BOG pokazao nam je svoju slavu i veličanstvo. Čuli smo mu glas iz vatre. Danas smo vidjeli da čovjek može ostati živ iako Bog govori s njim. ²⁵ No zašto bismo se izlagali pogibelji? Ako nastavimo slušati glas našega BOGA, proždrijet će nas ta velika vatra i poginut ćemo. ²⁶ Ima li itko da je čuo glas živog Boga kako govori iz vatre, kao što smo mi čuli, i ostao živ? ²⁷ Zato, priđi i slušaj sve što ti kaže naš BOG. Zatim nam prenesi sve što ti reći naš BOG, a mi ćemo poslušati i izvršavati.«

²⁸ BOG je čuo kad ste sa mnom razgovarali pa mi je rekao: »Čuo sam što ti je ovaj narod rekao. Ispravno je sve što su rekli. ²⁹ Kad bi barem uvijek tako razmišljali, kad bi me uvijek poštovali i držali moje zapovijedi, tada bi njima i njihovoj djeci uvijek bilo dobro. ³⁰ Idi i reci im da se vrate u svoje šatore, ³¹ a ti ostani sa mnom ovdje. Dat ću ti sve zapovijedi, uredbe i zakone kojima ćeš ih poučiti da ih izvršavaju u zemlji koju im dajem u posjed.«

³² Stoga, pomno činite ono što vam je vaš BOG zapovjedio. Nipošto nemojte odstupati od toga. ³³ Činite točno ono što^[t] vam je zapovjedio vaš BOG. Tako ćete ostati na životu, bit će vam dobro i dugo ćete živjeti u zemlji koju zaposjednete.

Najveća zapovijed

6 Ovo su zapovijedi, uredbe i zakoni za koje mi je vaš BOG zapovjedio da vas naučim, kako biste ih vršili u zemlji u koju budete ušli i zaposjeli je. ² Dok ste živi, ti i tvoji potomci imajte strahopoštovanja prema svome BOGU. Držite sve njegove uredbe i zapovijedi, koje vam dajem, da biste dugo živjeli. ³ Zato slušajte, Izraelci, i pomno ih vršite, da vam bude dobro i da se silno namnožite u zemlji kojom teče med i mlijeko, kao što vam je obećao BOG vaših predaka.

⁴ Izraele, poslušaj! BOG je naš Bog. BOG je jedini Bog.^{[u] 5} Voli svog BOGA svim svojim srcem, svom svojom dušom i svom svojom snagom. ⁶ Primi k srcu zapovijedi koje ti danas dajem. ⁷ Ponavljaj ih svojoj djeci. Govori o njima kad si kod kuće i kad si na putu, kad liježeš i kad ustaješ. ⁸ Priveži ih sebi na ruku i nosi ih na čelu, kao podsjetnik. ⁹ Ispiši ih na dovratnicima svoje kuće i na svojim vratima.

Upozorenje protiv neposluha

¹⁰ Tvoj se BOG zakleo tvojim precima, Abrahamu, Izaku i Jakovu, da će ti dati zemlju u koju te vodi. Ta zemlja ima velike i lijepe gradove, koje nisi ti izgradio, ¹¹ kuće prepune svakovrsnih dobarâ, kojima ih nisi ti napunio, bunare, koje nisi ti iskopao, vinograde i maslinike, koje nisi ti posadio. Kad se najedeš do sitosti, ¹² pazi da ne zaboraviš BOGA koji te izveo iz Egipta, zemlje ropstva. ¹³ Imaj strahopoštovanja prema svome BOGU i samo njemu služi te se samo njegovim imenom zaklinji.

¹⁴ Ne idi za drugim bogovima, bogovima naroda koji su oko tebe. ¹⁵ Tvoj BOG, koji je s tobom, ljubomoran^[v] je Bog. Razljutit će se i izbrisati te sa zemlje. ¹⁶ Ne iskušavaj svog BOGA, kao što si ga iskušavao kod Mase. ¹⁷ Pomno vrši zapovijedi, propise i uredbe koje ti je dao tvoj BOG. ¹⁸ Čini ono što je ispravno i dobro pred BOGOM, da ti bude dobro i da zaposjedneš dobru zemlju koju je BOG zakletvom obećao tvojim precima. ¹⁹ BOG će pred tobom iz nje protjerati sve tvoje neprijatelje, kao što je i obećao.

Poučavanje djece

²⁰ U budućnosti tvoje će te dijete pitati: »Što znače propisi, uredbe i zakoni koje vam je naš BOG dao?« ²¹ Tada mu odgovori: »Bili smo faraonovi robovi u Egiptu, ali nas je BOG svojom snagom izveo iz Egipta. ²² BOG je na naše oči poslao velika i strašna znamenja i čuda na Egipat, na faraona i sve njegove ukućane. ²³ Izveo nas je odande da bi nas uveo u ovu zemlju i dao nam je, kao što se zakleo našim precima. ²⁴ BOG nam je zapovjedio da vršimo sve njegove uredbe i da imamo strahopoštovanja prema svome BOGU. Tako ćemo ostati na životu i uvijek će nam biti dobro, kao što je danas. ²⁵ Ako budemo pomno vršili sav zakon pred svojim BOGOM, baš kao što nam je zapovjedio, smatrat će da živimo ispravno.«

Izrael je izabrani Božji narod

(Izl 34,11-16)

7 Tvoj će te BOG dovesti u zemlju u koju ulaziš da bi je zaposjeo. Pred tobom će istjerati mnoge narode—Hetite, Girgašane, Amorejce, Kanaance, Perižane, Hivijce i Jebusejce—sedam naroda većih i jačih od tebe. ² Kad ti ih tvoj BOG preda i kad ih poraziš, potpuno ih uništi. Nemoj sklapati savez s njima i nemoj imati milosti prema njima. ³ Nemoj sklapati brakove s njima. Nemoj udavati svoje kćeri za njihove sinove, niti ženiti svoje sinove njihovim kćerima. ⁴ Oni bi odvratili tvoju djecu od mene pa bi služila drugim bogovima. Tada bi se BOG razljutio na vas i brzo vas uništio.

⁵ Ovako postupite s tim narodima: porušite im žrtvenike, razbijte njihove svete, kamene stupove, posjecite njihove drvene motke s likom božice Ašere i spalite njihove drvene idole.^{[w] 6} Jer, ti si narod koji je svet svome BOGU. Izabrao te od svih naroda na zemlji da budeš njegov narod, njegovo vlasništvo. ⁷ Ne zato što ste bili brojniji od drugih naroda, nije vam zato BOG bio naklonjen i izabrao vas. Zapravo, bili ste najmanji od svih naroda. ⁸ Bilo je to zato što vas je BOG volio i što je izvršio obećanje koje je dao vašim precima. BOG vas je svojom moći izveo i izbavio iz zemlje ropstva, od vlasti faraona, egipatskog kralja. ⁹ Zato, znaj da je tvoj BOG pravi Bog. On je vjeran Bog, koji drži svoj savez ljubavi s tisućama naraštaja onih koji ga vole i drže njegove zapovijedi, ¹⁰ a uništava one koji ga mrze. Neće oklijevati uzvratiti svakom pojedinom koji ga mrzi. ¹¹ Stoga, pomno izvršavaj zapovijedi, uredbe i zakone koje ti danas dajem.

Nagrada za poslušnost

(Lev 26,1-13; Pnz 28,1-14)

¹² Ako se budeš pokoravao svim ovim zakonima i pomno ih vršio, tvoj će BOG držati svoj savez ljubavi s tobom, kao što se zakleo tvojim precima. ¹³ Voljet će te, blagosloviti i umnožiti u zemlji za koju se zakleo tvojim precima da će ti je dati. Blagoslovit će te s puno djece, s plodnim poljima koja će ti donositi žito, mlado vino i ulje, i s prirastom krupne i sitne stoke. ¹⁴ Bit ćeš najblagoslovljeniji od svih naroda. Kod tebe neće biti neplodnosti, ni kod ljudi ni kod stoke. ¹⁵ BOG će od tebe ukloniti svaku bolest. Neće te zadesiti strašne bolesti, koje si iskusio u Egiptu, nego će ih poslati svima onima koji te mrze. ¹⁶ Uništi sve narode koje ti preda tvoj BOG, bez imalo sažaljenja, i nemoj služiti njihovim bogovima jer bi se time ulovio u zamku.

¹⁷ Možda ćeš pomisliti: »Ovi su narodi brojniji od mene. Kako ću ih istjerati?« ¹⁸ Ne boj ih se! Samo se sjeti što je tvoj BOG učinio s faraonom i cijelim Egiptom. ¹⁹ Svojim si očima vidio velike pošasti, znakove i čuda, moć i silu kojima te BOG izveo odande. Tvoj će BOG učiniti isto svim narodima kojih se sad bojiš. ²⁰ Štoviše, tvoj će BOG poslati pomor^[x] na njih sve dok ne budu uništeni i svi preživjeli koji se skrivaju. ²¹ Ne strepi od njih! S tobom je tvoj BOG, koji je velik i strašan Bog. ²² Malo-pomalo, tvoj će BOG ukloniti te narode pred tobom. Nećeš ih moći istrijebiti sve odjednom jer bi se tada oko tebe namnožile divlje životinje. ²³ BOG će ti ih predati i među njima raširiti veliku paniku sve dok ne budu uništeni. ²⁴ Predat će ti i njihove kraljeve, a ti ćeš im izbrisati lozu na zemlji. Nitko ti se neće moći suprotstaviti. Sve ćeš ih uništiti. ²⁵ Spali likove njihovih bogova. Nemoj žudjeti za srebrom i zlatom na njihovim kipovima. Nemoj ih uzimati za sebe, da te ne uvuku u zamku. Ti su kipovi odvratni tvome BOGU. ²⁶ Nemoj donositi te odvratne kipove u svoju kuću, da ne budeš uništen kao i oni. Neka ti budu ogavni i odbojni. Sigurno će biti uništeni.